savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3081&damir-kajin
Osoba: Kajin Damir
Datum: 24.06.2000
Objavljeno: Feral
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

 

DAMIR KAJIN, POTPREDSJEDNIK IDS-a, GOVORI O REAKCIJI LOKALNIH ČELNIKA NA NJEGOV DOLAZAK U SPLIT TE O TEMPU REFORMI KOJE PROVODI NOVA VLAST
 
Nisam očekivao tako nervozne reakcije ljudi poput Marina Jurjevića, Ivana Škarića, Ivice Tafre i Luke Roića, od kojih su neki više puta bili u Istri i nastupali na raznim političkim skupovima. Kad sam dolazio u Split, zaista se nisam rukovodio političkim razlozima i ako tu njihovu uvrijeđenost mogu ispraviti, pozivam ih da budu moji gosti u Istri * Nisam vjerovao da su splitski problemi ovako veliki. Svi se moramo zamisliti nad činjenicom da grad u kojemu živi oko 270 tisuća ljudi, u ovom času ima 36 tisuća radnih mjesta i oko 26 tisuća nezaposlenih * Sumnjam da će, ako IDS i dalje bude imao dominantnu poziciju u Istri, Tuđman ondje imati svoj trg ili ulicu * Činjenica je da je od 110 pomoćnika ministara njih gotovo 40 posto zadržalo pozicije nakon smjene vlasti * Današnja vlast talac je nerealnih predizbornih obećanja
 
 "Možemo mi šutjeti o svemu, ali to ne znači da problem ne postoji. Ne odgovorimo li adekvatno na gospodarske probleme, suočit ćemo se s burnom jeseni i zimom"
          "Želim vjerovati da radi povijesnog iskustva HDZ nema ozbiljnih izgleda za povratak na vlast, ali ima infrastrukturu da može dovesti u pitanje nesmetano provođenje Vladinih mjera"
 

 

tekst
* Zašto ste prihvatili poziv splitskog ogranka Akcije socijaldemokrata Hrvatske da u Saboru zastupate Dalmaciju?
- Prihvatio sam poziv da dođem u Split prije svega u kontekstu činjenice da je IDS, još prije dvije godine, u saborsku proceduru poslao Zakon o zaštiti malih dioničara u želji da se položaj tih ljudi promijeni. Njih je danas u Hrvatskoj samo 150 tisuća i potreban je radikalan zaokret ako želimo da oni zadrže kakav-takav upravljački položaj u gospodarstvu. Osim toga, svatko od saborskih zastupnika ima legitimitet govoriti o svim pitanjima i spreman sam zastupati određeni interes koji korespondira s mojim svjetonazorom, neovisno o tome odnosi li se to na Dalmaciju, Istru ili Slavoniju. To je osnovni razlog zašto sam pristao doći u Split, ne vjerujući da će netko na krajnje nervozan način reagirati na upućeni mi poziv. Konačno, svjestan sam da nitko sa strane neće riješiti splitske probleme.
 
DISCIPLINA KIČME
Današnja je vlast imala sasvim dovoljno vremena da napravi antirecesijski program dok je bila u opoziciji, ali možda ni sama nije vjerovala da su izazovi vlasti tako veliki. Želim vjerovati da će se ovo ljeto iskoristiti za mobiliziranje građana, kako bi se oslobodili malodušnosti koja je prisutna kod većine
 
* Rekli ste da niste očekivali nervozne reakcije. Na koga ste mislili?
- Na ljude iz splitskih stranaka koji su davali izjave Slobodnoj Dalmaciji - Marina Jurjevića, Ivana Škarića, Ivicu Tafru i Luku Roića, od kojih su neki više puta bili u Istri i nastupali na raznim političkim skupovima. Kad sam dolazio u Split zaista se nisam rukovodio političkim razlozima i ako tu njihovu uvrijeđenost mogu ispraviti, pozivam ih da budu moji gosti u Istri.
* Nisu li takvi nesporazumi postali tipični za odnose među šestoricom?
- Odnosi među zastupnicima vladajuće koalicije su korektni, ali je problem u tome što su neke stranke monolitnije, njihovi su članovi stranački discipliniraniji, bez obzira na to što se njihovi stavovi o mnogim pitanjima ne razlikuju od mojih. Ovdje mislim na ljude iz svih stranaka, pa i IDS-a, jer ponekad zbog nekih istupa imam problema i u svojoj stranci.
* Ali i šire, jer su vas mnogi prepoznali u Račanovoj kritici “onih koji sjede u vlasti, a ponašaju se kao opozicija”.
- Nisu prepoznali samo mene. Dobro, možemo mi šutjeti o svemu, ali to ne znači da problem ne postoji. Mislim da samo upozoravam na ono što se može dogoditi: ne odgovorimo li adekvatno na gospodarske probleme, suočit ćemo se s burnom jeseni i zimom.
* Postoji li u tom slučaju opasnost od jačanja krajnje desnice na čelu s HDZ-om?
- Ja HDZ smatram ekstremnom desnicom, poglavito nakon odvajanja Demokratskog centra. Ipak, želim vjerovati da radi povijesnog iskustva ta stranka nema ozbiljnih izgleda za povratak na vlast, ali ima infrastrukturu da može dovesti u pitanje nesmetano provođenje Vladinih mjera.
* Vratimo se Dalmaciji. Jeste li očekivali ovakvo stanje?
- Ne. Nisam vjerovao da su problemi ovako veliki. Svi se moramo zamisliti nad činjenicom da grad poput Splita, u kojemu živi oko 270 tisuća ljudi, u ovom času ima 36 tisuća radnih mjesta i oko 26 tisuća nezaposlenih. Vjerojatno je nezaposlenost danas i najizraženija u Splitu i na bivšim okupiranim prostorima. Za razliku od Splita, u Puli na 60 tisuća stanovnika dolazi 26 tisuća radnih mjesta i četiri tisuće nezaposlenih, a od tih 26 tisuća moguće je da njih oko 300 u ovom času ne prima redovito plaće. Brojke su frapantne, morat ćemo se nad njima zamisliti i poduzimati mjere poput rebalansa proračuna i izrade kvalitetnoga gospodarskog programa, koji će građane lišiti malodušnosti, ili će nam se dogoditi da će se stare strukture, koje sam već spominjao, reorganizirati i spriječiti promjene, a na jesen i zimu možda izazvati i ozbiljne socijalne napetosti.
 
TAOCI OBEĆANJA  
Potreban nam je taj zakon o deustašizaciji, treba sankcionirati one koji su od 1990. do 1997. srušili četiri tisuće partizanskih spomenika, treba delegitimirati one koji su falsificirali povijest u udžbenicima, kazniti pojedince koji veličaju to razdoblje kao pozitivno i, jasno, apostrofirati one vrijednosti o antifašističkom određenju Hrvatske iz preambule Ustava * Bleiburg se u pravilu koristi na tragu one Tuđmanove maksime da je NDH bila i težnja hrvatskoga naroda, a s takvim nostalgičarima predstavnici nove vlasti ne smiju imati posla
 
* Nisu li se neke od tih mjera već mogle poduzeti? Uopće, dijelite li dojam da nova vlast nije uspješna kao što se očekivalo?
- Moramo biti svjesni da su prilike alarmantne i da imamo ispod milijun i tristo tisuća radnih mjesta od kojih treba odbiti negdje oko 160 tisuća onih u insolventnim poduzećima, oko 240 tisuća ih je na proračunima – od državnih do općinskih – pa ispada da oko 900 tisuća proizvodnih radnih mjesta uzdržava gotovo milijun umirovljenika i oko 360 tisuća nezaposlenih. To je neizdrživa situacija i s tim se nova vlast treba nositi. Ona će, međutim, neizbježno biti i talac nerealnih predizbornih obećanja.
* Odakle su ona stizala?
- Od IDS-a sigurno ne. Mi smo jasno govorili da su promjene nužne i da se Hrvatska može repozicionirati u svijetu jedino odlaskom jedne nacionalističke politike, ali smo isto tako, odbacujući nerealna obećanja, kazali da će se u 2000. godini živjeti teže nego u 1999., upravo radi sveg tog naslijeđa. Novoj vlasti najviše zamjeram što nije iskoristila prvih 100 dana za nuđenje jednog jasnog antirecesijskog programa, koji bi dobio apsolutni konsenzus svih subjekata na političkoj pozornici.
* Zašto to nije učinjeno?
- Činjenica je da je današnja vlast imala sasvim dovoljno vremena da napravi takav program dok je bila u opoziciji, ali možda ni sama nije vjerovala da su izazovi vlasti tako veliki, iako radi naše vjerodostojnosti ne smijemo reći da nismo znali što ćemo zateći. Želim vjerovati da će se ovo ljeto iskoristiti za mobiliziranje građana, kako bi se oslobodili malodušnosti koja je prisutna kod većine. Ova vlast to mora napraviti, jer u ovom trenutku nema ozbiljnu alternativu. Neke mjere su ponuđene, ali to je nedovoljno.
* Istodobno, neke promjene, poput onih na HRT-u izazivaju niz proturječja. Slažete li se s Draženom Budišom da je SDP previše zastupljen u programima nacionalne televizije?
- Ne bih govorio o nadzastupljenosti jedne stranke, nego o pretjeranom praćenju aktivnosti Vlade, u odnosu na sve ostale segmente i države i društva. Činjenica je, međutim, da promjene na HRT-u u pravcu stvaranja javne televizije nisu dovoljno brze i kvalitetne, pa, primjerice, Hloverka Novak-Srzić, koja je bila sinonim HDZ-ove moći, i dalje ima istaknutu poziciju.
* Dokle se stiglo s najavljenim teritorijalnim preustrojem zemlje, odnosno ukidanjem županija i regionalizacijom?
- Volio bih da se varam, ali u regionalizaciju sam bio uvjereniji prije nekoliko mjeseci nego danas. Otpori postojećih županijskih struktura bit će toliko snažni da mogu zaustaviti regionalizaciju. Lako je bilo stvoriti županije, ali danas će biti teško ukinuti neku od njih, i za to će trebati jaka politička volja.
 
IZ ŠUPLJEG U PRAZNO
 
* Jeste li vi i vaša stranka zadovoljni svojim sudjelovanjem u vlasti?
- IDS participira u Vladi i mi ne bježimo od svoje odgovornosti. Sigurno je da ne možemo biti zadovoljni svojom zastupljenošću, a gotovo je tragično da sve manje možemo odlučivati i na lokalnoj razini, premda imamo dominantnu poziciju u Istarskoj županiji. Za mene je neprihvatljivo i gotovo uvredljivo da je nakon smjenjivanja šefa Financijske policije za Istarsku županiju, koji je bio član HDZ-a, postavljen drugi član HDZ-a, i ako se ne suočimo s tom činjenicom da strukture koje su bile dominantne u bivšem režimu treba zamijeniti novim pojedincima, koji ne moraju biti stranački ljudi, onda nemamo nikakve stvarne perspektive. Činjenica je da je od 110 pomoćnika ministara, njih gotovo 40 posto zadržalo pozicije nakon smjene vlasti, što se pravda njihovom stručnošću i tvrdi se da nisu stranački angažirani. Ali ja baš ne vjerujem da je u bivšoj HDZ-ovoj strukturi bilo moguće da neki pomoćnik ministra ne bude duboko involviran u taj HDZ-ov milje.
* Zalagali ste se i za provođenje lustracije HDZ-ovih kadrova. Kako se to može provesti i zašto se još uvijek čeka?
- To je trebalo provesti kad je nova vlast preuzimala izvršne i predstavničke funkcije. Sad to više nije moguće. Da se to može ako se hoće, pokazuje slučaj HIS, no, nažalost, ta je lustracija, odnosno reorganizacija provedena nedovoljno široko i nije mi jasno zašto se isto nije učinilo i u SIS-u, iako se navješćuje, ili, pak, u SZUP-u. Apsurdno je da su neki koji su vodili te službe na županijskim razinama sada još bolje pozicionirani, jer su, tobože, profesionalci i nisu bili stranački angažirani. Ja sada vas pitam je li moguće da netko tko je bio na čelu SZUP-a u Dalmaciji nije bio u dosluhu sa strankom na vlasti? Takav je bio sustav da se nitko nije mogao naći na toj poziciji bez čvrstih veza s HDZ-ovom strukturom.
* Zašto je vlast tu nedovoljno energična?
- Ne znam. Da je bilo do mene osobno, ili do IDS-a, to bi se napravilo. Nažalost, to je propušteno, a da ne govorim o davanju na uvid kompletne dokumentacije tih službi. Mislim da je tu dugo prevladavao oportunizam, dok se nije shvatilo da su događaji iz Gospića, Vukovara, Veljuna, Slunja, izravna poruka novoj vlasti i tu je bilo prostora samo za radikalno postupanje kao u HIS-u. S protokom vremena, takvi će potezi biti teži i rizičniji.
* Ako je tu prevladao oportunizam, kakav je oportunizam vodio vaše splitske kolege iz stranaka šestorice da nedavno jednome gradskom trgu dadu ime Franje Tuđmana?
- Ja se sigurno neću miješati u postupke splitskih gradskih vijećnika. Imam svoje mišljenje o Franji Tuđmanu, ne jako povoljno, ni pozitivno, i sumnjam da će, ako IDS i dalje bude imao dominantnu poziciju u Istri, Tuđman ondje imati svoj trg ili ulicu. On je nesumnjivo znao procijeniti dominantne osjećaje građana Hrvatske, ali je za mene gotovo sve u vladavini Franje Tuđmana dvojbeno: od ekstremnog nacionalizma i otvorenog koketiranja s neoustaštvom, kroz neku imaginarnu politiku pomirenja koje je trebalo afirmirati upravo taj poraženi pokret u Drugom svjetskom ratu, do jedne silne otimačine u pretvorbi i privatizaciji.
 
CRNA STRANA PROŠLOSTI
 
* S druge strane je proces deustašizacije. Ovih dana premijer Ivica Račan najavljuje zakon kojim bi pospješio taj proces, premda ste vi nešto slično predlagali još 1998. godine.
- Podržavam takav zakon. Dovoljno je indikativna poruka sa sastanka Odbora za unutarnju politiku Hrvatske i odgovarajućeg američkog tijela, gdje su Amerikanci rekli da se Hrvatska mora obračunati s recidivima najcrnje strane hrvatske prošlosti. IDS bi 1998. bio uputio u saborsku proceduru zakon o deustašizaciji da nije naišao na apsolutno nerazumijevanje tadašnje opozicije, a današnje vlasti, koja sada predlaže sličan zakon. Tvrdili su da je taj zakon na tragu produbljivanja povijesnih podjela. Mislim da su mnogi koji su kalkulirali s dominantnim raspoloženjem, danas svjesni da su tada bili u zabludi. Potreban nam je taj zakon, treba sankcionirati one koji su od 1990. do 1997. srušili četiri tisuće partizanskih spomenika, treba delegitimirati one koji su falsificirali povijest u udžbenicima, kazniti pojedince koji veličaju to razdoblje kao pozitivno i, jasno, apostrofirati one vrijednosti o antifašističkom određenju Hrvatske iz preambule Ustava kao o a priori pozitivnom razdoblju. 
* Nije li odugovlačenje s tim zakonom nastavak kompromiserskog odnosa sadašnje vlasti prema tom dijelu prošlosti, još iz vremena dok je bila opozicija?
- Mislim da nema smisla toliko spekulirati. Mene više brine izuzetna reprezentativna zastupljenost na bleiburškoj komemoraciji. Naime, taj Bleiburg u pravilu se koristi na tragu one Tuđmanove maksime da je NDH bila i težnja hrvatskoga naroda, a s takvim nostalgičarima predstavnici nove vlasti ne smiju imati posla. Osobno, sigurno ne bih govorio na skupu gdje se pojavljuju pojedinci s “U” na kapama ili bih govorio u bitno drukčijoj formi od govora Bolte Jalšovca.
 
AUTOR: Vladimir Matijanić