ZAGREB, 22. travnja – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt »proslavila« je pozitivan avis za Hrvatsku s dvije čokoladne praline iz staklene posude u svojem kabinetu. »Tak sad predstoji žestok rad na pitanjima koja avis opisuje kao hrvatske obveze«, objasnila je Vjesniku u četvrtak rano ujutro.

• Koja su to pitanja?
- Naravno, nastavak dobrih odnosa s Haagom i pune suradnje Hrvatske s tribunalom. Potom, potezi vlasti i pravosuđa radi povećanja učinkovitosti sudova. Zatim, tu je pitanje zemljišnih knjiga i njihova ustroja po standardima europskih država. Zatim povrat izbjeglica i regulacija vlasničkih prava za njihovu imovinu. Slijedi niz obveza radi usklađivanja zakona s europskim propisima pri čemu većinu poslova nosi upravo moj resor. Među glavnim pitanjima je i rješavanje problema korupcije u pravosuđu.

• Korupcije u pravosuđu? Odakle sad to?
- Iz izvještaja OESS-a o Hrvatskoj. Ima tamo jedna rečenica koja oprilike glasi da je uočena pojava korupcije u hrvatskom pravosuđu. S obzirom na ulogu tog izvješća u ukupnim procjenama Hrvatske kao zemlje koja se kandidirala za članstvo u EU, značenje te opaske raste.
 

• Što će se u vezi s tim poduzeti?
- Već sam o toj temi razgovarala s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crnićem. Budite uvjereni da će se sve poduzeti da dimenziju te ocjene sami određujemo i da će, bez nepotrebnih afera i naklapanja, vrh pravosudne vlasti u zemlji poduzeti sve što ovdašnji zakoni omogućuju da tu stvar istjeramo na čistac. Osim toga, već godinama imamo i planove i programe za borbu protiv korupcije općenito, pa i korupcije u sudnicama, a ništa se ne događa. Odlučila sam prekinuti tu praksu. Mora se izvršavati dogovoreno, pa za stvaranje svijesti o tome kolika je korist za Hrvatsku ta upornost, neću žaliti ni truda niti vremena.

• S Ivicom Crnićem vjerojatno ste razgovarali i o učinkovitosti sudstva.
- Uvjerena sam da ćemo već na kraju ove godine moći reći da su zaostaci smanjeni bitno i da, bez obzira na petpostotni porast broja novih predmeta, suci mogu smanjiti broj spisa koje će prenijeti u iduću godinu. Naravno, ograničenja Ministarstva u tom smislu poznata su. Čuvajući nezavisnost i samostalnost sudova, ipak možemo mnogo učiniti u povećanju učinkovitosti pravosuđa.

• Kako?
- Odlučila sam na neki način oživjeti kontrolu sudske uprave. To znači da će ljudi iz Ministarstva, u dogovoru s Vrhovnim sudom, krenuti u ispitivanje učinkovitosti sudskih uprava pojedinih sudišta. Dakle, da se vidi koje referade, kaznene i građanske, koliko i kako rade. Nakon toga, koji suci i zašto podbacuju u ostvarenju okvirnih mjerila. I to od predsjednika sudova, u tom upravnom smislu, pa do svakog pojedinog suca i sudskog savjetnika. Ispod opće statistike o radu pravosuđa, mnogo toga je bilo stvar pojedinačne neučinkovitosti, propusta. Nevjerojatno je da nitko ne zna objasniti odakle i zašto je toliki broj zastataka u predmetima.

• Spomenuli ste i zemljišne knjige. Odakle vam optimizam da će se to srediti gotovo preko noći?
- To preko noći, to nitko nije rekao. Ali, u srijedu sam na sastanku sa svim odgovornim ljudima tu stvar »zavezala« kao obvezu. Mi do lipnja u Hrvatskoj moramo dobiti naznaku da će katastar i gruntovnica svojim podacima odgovarati jedni drugima. To će biti temelj za ubrzanje procesa instalacije i kompjuterske mreže zemljišnih podataka i uspostavu uvjeta da je dobiveni podatak vjerodostojan. Dosta je bilo odlaganja tog posla. Imamo projekte, imamo čak i financijere i to mora slomiti eventualne otpore u obje službe.

• Da se vratimo avisu. Kako objašnjavate činjenicu da je neuhvaćeni Ante Gotovina ipak dobio bitno drukčiju dimenziju od one koju je dosad dobivao u izvješćima Carle del Ponte?
- S tribunalom i tužiteljstvom u Haagu moje je Ministarstvo uspostavilo prave odnose. Pokazali smo da se osobnim kontaktima, istinitim činjenicama i brojnim razgovorima može dokazati da Hrvatska čini sve što je u moći njenih nadležnih tijela da uhvati Gotovinu. I da tu nema nikakve zadrške, još manje »fige u džepu«. Pokazali smo da iza svake činjenice stoji vjerodostojnost hrvatskih državnih tijela. A ta državna tijela danas, gotovo svakodnevno, surađuju s tijelima koja se bave istim poslom, otkrivanjem boravišta i ostalim činjenicama u vezi s osoba s međunarodnih tjeralica. Ovog puta, nakon truda da se tako surađuje s Haagom, Hrvatska jednostavno nije mogla dobiti lošu ocjenu.

• Je li pozitivan avis imao i svoje regionalno značenje?
- Apsolutno. Iako na prvo mjesto stavljam hrvatske napore da država dobije pozitivnu ocjenu, moram reći i još nešto. Eventualna negativna ocjena iz avisa ugasila bi i one male plamičke ambicija zemalja južno i istočno od Hrvatske, a u regiji, da bi jednog dana mogle ući u konkurnciju za europsko pridruživanje. Znaju se problemi u tim zemljama, znaju se njihove haaške nevolje i zna se razlika između Hrvatske s jedne i svih ostalih država s druge strane. Da je službeni Zagreb ocijenjen negativno, kakvu bi perspektivu imali Sarajevo, Beograd, Podgorica i Skoplje?

• Kad se sve zbroji, što je osnovna poruka avisa za sektor koji vodite?
- Provedba. Provedba zakona koje smo donijeli, donošenje podzakonskih akata koji nedostaju. Provedba pravosudne reforme na tragu gabarita koji su već poznati. Suradnja s Haagom u tempu i na način kako se to činilo posljednjih mjeseci. Već prvi rezultati svih tih »provedbi« olakšat će iščekivanje lipnja i odluke o hrvatskom stjecanju kandidatskog statusa, odnosno utjecat će na rok početka integracijskih pregovora.
Vlado Rajić