savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3040&andrija-hebrang
Osoba: Hebrang Andrija
Datum: 19.06.2004
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB - Potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi »uhvatili« smo u petak u Dublinu, neposredno nakon potvrđivanja hrvatske kandidature za Europsku uniju, da bismo ga pitali o manje veselim stvarima, odnosno o problemima u zdravstvu koji ga čekaju u domovini. Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) optužio ga je za to da mjere štednje u zdravstvu uvodi po nalogu MMF-a (reagirajući na taj način na tridesetak mjera štednje u zdravstvu), ali i za sukob interesa, zbog privatne prakse koju ministar navodno ima ili je donedavno imao.


- Sve mjere su dostupne u Ministarstvu i neke primjenjujemo već dulje od mjesec dana. Prva velika grupa promjena je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), gdje smo uveli strogu evidenciju i analitiku; druga grupa je u ugovorima s primarnom zdravstvenom zaštitom i treća s bolnicama, a četvrta se odnosi na lijekove. Sve to može se ostvariti bez rezanja socijalnih prava. Prve rezultate ćemo vidjeti 30. lipnja.


• Što ćete dalje poduzeti ako ne bude znakova obuzdavanja rasta potrošnje?
- Spremamo i rezervnu grupu alternativnih mjera o kojima je sada, prije prvih rezultata, rano govoriti. Predsjednica SSSH Vesna Dejanović bi, kad govori o tim mjerama i kaže »da bolnica nije tvornica«, trebala ipak konzultirati struku. Nigdje na svijetu bolnice ne posluju s dobitkom, ali ni s gubitkom. One moraju poslovati s pozitivnom ništicom. Odnosno za novac koji joj je namijenjen mora pružati sve što je zakonom propisano. Dejanović politizira, a uopće ne poznaje situaciju. Nigdje, pa ni u Irskoj, manadžment ne smije trošiti više od limita i dati sve zajamčeno.
 

Nigdje na svijetu bolnice ne posluju s dobitkom, ali ni s gubitkom - moraju poslovati s pozitivnom ništicom
  Vesna Dejanović politizira, a uopće ne poznaje situaciju
  Nijedna mjera nije primijenjena bez konsenzusa
  Participacije ne ulaze u 30 mjera
  Ako dođe do faze da moramo rezati prava, moja je obveza da i to pripremim

• SSSH ipak tvrdi da će vaše mjere smanjiti prava građana u zdravstvu.
- Sve mjere donesene su u suradnji s predstavnicima sindikata i umirovljenika, Liječničke komore i poslodavaca u HZZO-u. Nijedna mjera nije primijenjena bez konsenzusa, kako tvrdi Dejanović.


• Nisu li ti partneri bez prava glasa, kako tvrde u SSSH-u?
- Nije mi poznato nijedno državno osiguranje gdje svi partneri imaju pravo glasa, nego to imaju samo članovi upravnog vijeća koje odlučuje. Svi ostali mogu davati primjedbe i sve su one ugrađene u spomenute mjere. Zato sam osnovao radne skupine u kojima su bili i sindikalni i drugi predstavnici. To je način rada u cijelom svijetu.


• Možete li reći kolike nas participacije očekuju u zdravstvu?
- Participacije ne ulaze u tih 30 mjera i nisam siguran da je dobro objaviti ih javnosti, jer je riječ o stručnim stvarima. Međutim, o nikakvim participacijama i rezanjima prava nema govora dok se ne provede široka rasprava i postigne opći konsenzus pred Gospodarsko-socijalnim vijećem, Vladom...
Ako dođe do faze da moramo rezati prava, moja je obveza da i to pripremim. Eto, u Irskoj sam imao razgovore s njihovom vladom i državnim agencijama, pa smo razgovarali i o zdravstvu. Iraca je nešto manje, a oni godišnje troše 10 milijardi eura na zdravstvo, mi dvije. Problemi su isti: duge, višemjesečne liste čekanja, neracionalno funkcioniranje sustava, problemi u primarnoj zaštiti, prevelika potrošnja lijekova, teško uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih metoda zbog premalo novca, nedostatak kadrova... Znači, u zdravstvu je moguće samo jedno: broj usluga i prava moraju biti sukladna mogućnostima.


• Znači li to ipak smanjenje prava?
- Mislim da ne, jer ni količina novca za zdravstvo nije smanjena.

 

Nisam u sukobu interesa


• Sindikat zamjera sadašnju praksu prema kojoj pacijent ne može dobiti uslugu bez višemjesečnog čekanja ujutro, a može odmah, uz plaćanje, kod istog liječnika i u istoj ordinaciji poslijepodne. Kažu da ste zbog toga i vi u sukobu interesa...

- Energično demantiram da sam ikad imao privatnu praksu, a kamoli sad. Bio sam konzultant u nekoliko privatnih praksi na temelju ugovora o dopunskom radu, što je bilo sukladno zakonu, a provjerila je to i inspekcija rada 2000. Kad je došlo do uvođenja privatne prakse u bolnicama, 2002., bio sam i ostao najveći protivnik takva sustava. To je protivno i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja kaže da se ne smije u istom prostoru miješati državno i privatno, jer to je sukob interesa. U tome se slažem sa sindikatima, ali postojeće rješenje je, na žalost, utemeljeno u zakonima. Njih treba mijenjati, što je i u planu do kraja ove, ili početkom sljedeće godine.
Biserka Lovrić