S ministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom, razgovarali smo neposredno nakon otvaranja dionice Bosiljevo-Vrbovsko, autoceste Zagreb-Rijeka. Nakon razgovora, Kalmeta je otputovao u Cleveland na Svjetski kongres hrvatskih gospodarstvenika.
Od 8. do 10. srpnja uz njegovu podršku u Bolu na Braču održat će se manifestacija pod nazivom Fashion Weekend, čiji je prihod od ulaznica namijenjen Institutu za oceanografiju u Splitu kako bi se mogla nastaviti borba protiv Caulerpe, »zle« alge koja uništava morsko dno.

• Kako se osjećate nakon otvaranja autoceste prema Rijeci, pritisak je bio prilično velik, rokovi su zbog vremena stavljeni pod upitnik, a sve to pred početak turističke sezone.
– Bilo je dosta problema obzirom na rokove, jer su izvođači imali neuobičajeno loše vremenske prilike. Naime, finalni radovi u cestogradnji ne mogu se odvijati po kiši. Doista treba čestitati građevinarima koji su to uspjeli napraviti. Osobno sam izrazito sretan kada se u Hrvatskoj izgradi svaki metar prometne infrastrukture. Zagreb i Rijeka odsad su spojeni modernom prometnicom koja je u svom većem dijelu autocesta. Malo je reći da sam sretan zbog toga.

• Kada će prema Rijeci biti izgrađena autocesta punog profila?
– Ovo je bila samo prva faza radova, u drugoj je predviđeno spajanje gradova autocestom punog profila. Za 56,5 kilometra poluautoceste sada se izrađuje dokumentacija, svi zemljani radovi, miniranja za vijadukte i slično već su napravljeni pa mogu reći da se taj dio bez problema može izgraditi za četiri godine.
 

• Do 30. lipnja otvara se 177 kilometara autoceste prema Splitu, za iduću godinu ostavljen je tunel Mala Kapela i 34 kilometara dionice Vrpolje-Pirovac. No, problem koji se javlja jest taj da usporedo s autocestama nisu izgrađeni spojevi s gradovima koji će i dalje ostati zagušeni. Kad će se riješiti taj problem?
– U Hrvatskoj se u proteklom razdoblju izgradilo mnogo, ali i to je malo u odnosu na prosjek u Europskoj uniji. Ono što nas čeka u iduće četiri godine je nastavak izgradnje autocesta i državnih cesta i spojeva tih cesta na gradove. Ministarstvo priprema prijedlog programa građenja za iduće četiri godine koji bi Vlada trebala donijeti do jeseni. Jedan od prioriteta je autocesta prema Dubrovniku, zatim dionica od Rijeke do granice sa Slovenijom, zatim završetak autoceste Županja-Lipovac prema SCG. Nadalje, tu je i dio koridora 5C pored Osijeka od granice s Mađarskom do granice s BiH, pa autocesta do Siska.

• Kako će se financirati ti projekti koji, prema nekim procjenama stoje više od dvije milijarde eura.
– To je otprilike točno, no prava cijena bit će poznata nakon provedenih natječaja.

• Hoće li i u kojoj mjeri biti izmjena financiranja gradnje u odnosu na dosadašnju praksu?
– Dva su načina financiranja: ili kreditom ili koncesijom. Mi smo završili mukotrpne i vrlo kompleksne pregovore s kompanijom Walter Bau. Polovicom srpnja ta će tvrtka početi raditi na dionici od Zagreba prema Macelju, prema koncesijskom modelu, na taj način rasteretit ćemo proračun za oko 300 milijuna eura. Svakako da će uz plan izgradnje moje Ministarstvo predložiti i plan financiranja. Koncesijski model je dobar jer se tako rasterećuje proračun.

• Hrvatska će dakle početi graditi autocestu prema susjednoj Sloveniji, no od tamo se iz godine u godinu mogu čuti samo najave, a ne vide se konkretni potezi. Slovenski planovi ne odgovaraju hrvatskima.
– To je točno i to je drugi problem. Mi ćemo završiti gradnju autoceste do Rupa, a u nastavku te autoceste, dakle u Sloveniji bit će loša cesta do Italije. Takvom cestom prekida se kontinuitet europskog koridora koji prolazi i kroz Hrvatsku, pa bi ona trebala biti zajednički interes. Slovenci, međutim, imaju planove i rokove koji ne zadovoljavaju ni u kojem slučaju. Ipak, smatram da će, nakon što smo dobili status kandidata za članstvo u Uniji, ostale članice EU načiniti pritisak na Sloveniju da svoj dio izgradi čim prije. To je ionako jako kratka dionica.

• Jeste li o tim problemima razgovarali sa slovenskim ministrom prometa?
– Jesam s bivšim ministrom, ali on je smijenjen pa pripremamo razgovore i s novim. Bilo bi pogrešno očekivati da ćemo raditi oštre pritiske, bit će to jedno čvrsto uvjeravanje, da se tako izrazim.

• U cestovnom prometu ima dosta razloga za zadovoljstvo no što će biti s Hrvatskom željeznicom. Cestarima je posao osiguran godinama unaprijed, a željeznica stagnira.
– Nema gospodarskog razvoja i konkurentnosti bez razvijene infrastrukture u kojoj, i više od autocesta, glavnu ulogu igra dobra, pouzdana i kvalitetna željeznica. To je jasno meni, ali i cijeloj Vladi. Međutim, činjenica je da se Hrvatska ne smije i ne može više zaduživati, pa sve poslove moramo raditi u zadanim i realnim veličinama koje su dogovorene s MMF-om. Nova Uprava HŽ-a upravo radi na novom programu razvoja koji bi trebao biti gotov za mjesec dana. Mi ne odustajemo od modernizacije HŽ-a i u tom smislu na ruku nam ide podatak da će, s godinama koje slijede, novac koji sada odlazi na izgradnju autocesta postepeno rasti u korist HŽ-a. Na primjer, 2005. poduzeću Hrvatske autoceste treba 3,5 milijardi kuna, godinu nakon 2,7 milijardi, a 2007. dvije milijarde. Tim smanjenjem otvara se prostor za modernizaciju HŽ-a.

• Vode se rasprave o imenu autoceste do Splita, kako se spominje samo Dalmatina ili Dalmatica, iz nekih kružoka na Trgu bana Jelačića pitaju vas zašto nema naziva u kojem bi bio i djelić purgerskog štiha.
– Ma sve može. Neka se zove pola (smijeh). Ceste nemaju službeni naziv. Raspravu su potaknuli jezikoslovci i neka oni odluče o tome. Imenovati autocestu je simpatično i uobičajeno, a meni je teško govoriti o tome kako će se zvati. Smatram da je svi mi možemo zvati 'Cestom života' obzirom da čvrsto, gospodarski i nacionalno spaja središnju i južnu Hrvatsku i jer smo na njenu izgradnju zaista predugo čekali.

U lipnju turizam podbacio

• Za razliku od prometnica, u turizmu, barem zasad nema razloga za optimizam. U ponedjeljak 21. lipnja, inače prvog dana ljeta, broj turista je 15 posto manji nego lani u isto vrijeme. Što se čini kako bi se sanirao taj nedostatak?
– Lipanj je kao predsezona podbacio, ali mi smo to predviđali, a predviđamo i podbačaj u prva dva tjedna srpnja. Doduše nismo mislili da će brojke biti baš takve, računali smo na deset, a ne 15 posto. Prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle, rezultati su bolji za pet posto, ali u lipnju, točno je, imamo rupu. Vidjet će se do kraja mjeseca ali činjenica je da imamo 15 posto manje fizičkog prometa, teško mi je sada reći jesu li i financijski pokazatelji takvi.

• Koji su razlozi?
– Nekoliko je razloga. Nogometno prvenstvo u Portugalu je jedan, neki su zbog nogometa ostali kod kuće, a neki otputovali na mjesto događaja. Vrijeme nam nije bilo naklonjeno. Ako se zna da Istra čini 50 posto turističkog prometa u Hrvatskoj, a najviše gostiju u predsezoni dolazi vikendom tijekom kojih nije bilo previše lijepog vremena, eto vam drugog razloga. I treći je svakako povećanje cijena u predsezoni. Negdje su veće i do 15 posto.

• Koliko će trajati ova sezona?
– Bez obzira na sve smatram da će nam glavna sezona biti dobra, a posezona barem na razini prošlogodišnje. Mislim da ćemo sezonu završiti s nekakvim umjerenim optimizmom. Kakvi će nam biti financijski pokazatelji tek će se vidjeti. Sezona će trajati kako gdje. Ja se nadam što duže. Ovisi o vremenu. Praksa pokazuje da, kada su velike vrućine u Europi, mi imamo više gostiju, ali ako 15. kolovoza padne kiša i bude ružno vrijeme neće biti dobro.

• U jednom od vaših nastupnih intervjua najavili ste oštru borbu protiv tzv. crnog čartera, kada će biti vidljivi rezultati te borbe?
– Vlada će donijeti uredbu kojom će regulirati ta pitanja, a svi će s time biti upoznati na vrijeme i prije iduće sezone.

• Slično se moglo čuti i prije tri godine na jednom skupu hotelijera pa se nije dogodilo ništa, u čemu je problem?
– Treba, najprije, pojačati kontrolu da nam se ne događa da stranac, koji drži brod u Hrvatskoj i koristi ga 15 dana u godini, sve ostalo vrijeme brod iznajmljuje. Predložit ćemo da svi koji iznajmljuju plovila tu djelatnost mogu obavljati samo pod hrvatskom zastavom. Ne znam zašto se dosad to nije dogodilo. Možda prethodnici nisu smatrali da je to problem ili se možda nisu htjeli zamjerati.
Claudio Kramarić