ZAGREB – Najnovija ispitivanja javnoga mnijenja pokazuju da je tijekom ove godine došlo do značajnog pada potpore građana ulasku Hrvatske u Europsku uniju (EU), odnosno do snažnog rasta euroskepticizma. Tako, primjerice, posljednje istraživanje GfK, koje je Vjesnik nedavno predstavio, pokazuje da se za ulazak u EU sada izjašnjava tek nešto više od polovice hrvatskih građana. O tome i o učincima što će ih ove ankete imati na dalji tijek približavanja Hrvatske EU i na njezin unutarnjopolitički život razgovaramo s ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović.

• Kako objašnjavate ovako velik pad potpore ulasku Hrvatske u EU, odnosno snažan rast euroskepticizma? Zabrinjava li Vas to?
- Lagala bih kad bih rekla da me ne zabrinjava pad potpore građana ulasku Hrvatske u EU. Zabrinjava me utoliko što smatram da je trenutni euroskepticizam neutemeljen, odnosno da se temelji na krivoj percepciji samog procesa pristupanja. Smatram da je glavni razlog rezultata istraživanja agencije GfK, u kojem je zabilježen velik pad potpore ulasku u EU, upravo vrijeme u kojem je provedeno istraživanje. Naime, radilo se o vremenu neposredno prije stjecanja statusa kandidata, kada su građani bili prezasićeni politizacijom pitanja donošenja takve odluke.
Moram istaknuti da najnovija istraživanja, nedavno objavljena u dnevnom tisku, pokazuju da potpora građana ulasku u EU ponovo, i to značajno, raste.
 

• Kod kojih je kategorija građana, po Vašoj ocjeni, euroskepticizam naišao na plodno tlo i zašto?
- Kao što sam već istakla, mišljenja sam da je euroskepticizam prvenstveno rezultat politizacije pitanja ulaska u EU i ne bih ga povezala ni uz koju kategoriju građana. Činjenica je da istraživanja koja Ministarstvo europskih integracija redovno provodi svakih šest mjeseci pokazuju da je značajno negativniji stav i manji interes za uključenjem u EU posljedica veće zabrinutosti za napredak općenito, razvoj gospodarstva i viši standard građana. On je i posljedica nedostatka pravih informacija o EU, kako onih o prednostima, tako i onih o nedostacima ulaska Hrvatske u tu integraciju.

• Što ćete učiniti da bi porasla potpora ulasku Hrvatske u EU u našoj javnosti, to više što nas čekaju teški pregovori s Bruxellesom, tijekom kojih je i u drugim zemljama zabilježen snažan pad potpore ulasku u Uniju?
- Informiranje građana o procesu europskih integracija bit će jedna od osnovnih zadaća Ministarstva europskih integracija. Objektivne informacije i konkretne primjere iz prakse učinit ćemo dostupnima svima. Želimo pokrenuti i Nacionalni forum, odnosno putem tribina i rasprava u svim gradovima Hrvatske aktivno uključiti građane u sam proces integracije. Želja nam je doznati što i kako misle hrvatski građani, kako bi se moglo što bolje nastaviti s pripremama za pregovore.

• Očekujete li da će vodeće hrvatske stranke, uključujući i HDZ, nakon ovakve promjene raspoloženja javnosti, početi mijenjati svoje stavove prema ulasku Hrvatske u EU? Može li se sada očekivati svojevrsno »institucionaliziranje« euroskepticizma kod vodećih stranaka, budući da je on dosad bio prisutan samo kod marginalnih političkih stranaka?
- Ne, HDZ ne kani mijenjati politički stav prema ulasku Hrvatske u EU. Jasno smo se početkom kampanje odredili kao stranka koja budućnost Hrvatske i hrvatskih građana vidi u EU, kao stranka koja će brinuti o volji svojih birača i provesti promjene koje će Hrvatsku dovesti pred vrata EU. Ponavljam, sve što radimo, radimo zbog nas samih, a konačni cilj - članstvo u EU - bit će samo posljedica našeg truda i reformi. Na pitanje može li se sada očekivati svojevrsno »institucionaliziranje« euroskepticizma kao svjetonazora, mislim da ne. Vjerujem da će to biti, odnosno da već jest, dio odgovorne demokratske rasprave koja će uroditi svojevrsnim nacionalnim konsenzusom i europskom budućnošću Hrvatske.
Adriano Milovan