ZAGREB - Ustavni sud zadnja je instanca u kontroli izbora. Proteklih dana predsjednički kandidat Boris Mikšić dizao je buru najavama da će tražiti poništenje izbora. Državno izborno povjerenstvo (DIP) već je odbilo taj njegov zahtjev, a Mikšić od Ustavnog suda nije tražio poništenje. S Petrom Klarićem, predsjednikom Ustavnog suda, razgovarali smo o ingerencijama Ustavnog suda u izbornom procesu.

• Što znači da Ustavni sud nadzire ustavnost i zakonitost izbora, na što se to konkretno odnosi?
- Nadziranje ustavnosti i zakonitosti izbora jedna je od brojnih zadaća koju je Ustav RH povjerio Ustavnom sudu. Kao stožerni institut demokracije kojim se, osim referenduma, ostvaruje vlast naroda, izbori su uređeni brojnim, vrlo detaljiziranim pravnim pravilima, počevši od Ustava i zakona, do obvezatnih uputa tijela koja ih provode. Samo dosljedna provedba i poštivanje tih pravila sudionika u izborima, a to su političke stranke, kandidati, tijela koja provode izbore, birači i sredstva javnog priopćavanja, omogućuju ostvarenje ustavnog jamstva da narod slobodno svojom voljom izabere svoje predstavnike preko kojih će ostvarivati svoju vlast. Ustavni sud nadzire provedbu onih izbornih pravila koja su sadržana u Ustavu i zakonima, a to se kod predsjedničkih izbora prije svega odnosi na ustavne odredbe o izboru predsjednika Republike, odredbe Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske i Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika Republike Hrvatske.
 

• Koliko je do sada bilo takvih zahtjeva za nadzor?
- U svim dosadašnjim predsjedničkim izborima bilo je ukupno 20 zahtjeva za provođenje nadzora, od čega su, zasad, svega dva u sadašnjim izborima. To je oko četiri posto od ukupnog broja izbornih predmeta pred Ustavnim sudom od 1990. godine, a bila su ih ukupno 483, za parlamentarne, predsjedničke i lokalne izbore. Osim nadzora ustavnosti i zakonitosti, Ustavni sud u provođenju izbora ima još jednu važnu ingerenciju, a to je rješavanje izbornih sporova.
• Kakve je odluke do sada Ustavni sud donosio u vezi nadzora u izbornim sporovima?
- Od ukupnog broja od 483 izborna predmeta u svim dosadašnjim izborima (nadzor i sporovi), njih oko 90 posto riješeno je negativno, a najviše, 294, odbijeno je zbog neosnovanosti.

• Kako se može tumačiti odredba da političke stranke, najmanje 100 birača ili pet posto birača izborne jedinice u roku od 30 dana od provođenja izbora mogu tražiti da Ustavni sud kroz nadzor poduzme mjere ako su te aktivnosti neustavne i nezakonite? Koje bi to mjere mogle biti?
- Riječ je o odredbi članka 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojom se određuje tko i u kojem roku može pokrenuti postupak provođenja nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora pred Ustavnim sudom. Ovlašteni za to su, osim onih koje ste naveli u vašem pitanju, i predsjednički kandidati. Što se tiče roka, postupak nadzora se može pokrenuti tijekom izbora, a najkasnije 30 dana od dana objavljivanja rezultata u Narodnim novinama, pod kojim se razumijeva dan izlaska Narodnih novina iz tiska. Valja napomenuti da je Ustavni sud ovlašten utvrditi stvarni dan izlaska Narodnih novina iz tiska.

• U čemu je smisao provođenja takvog nadzora?
- Smisao provođenja nadzora je u tome da se, u slučaju neustavnog ili nezakonitog ponašanja u tijeku provođenja izbora, poduzmu mjere kojima bi se osiguralo Ustavu i zakonima suglasno ponašanje sudionika u izborima i otklonilo štetne posljedice takva ponašanja. Mjere koje može poduzeti Ustavni sud određene su Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu (čl. 89.) i izravno su ovisne o težini učinjene povrede.

• Što to konkretno znači?
- Dakle, ako utvrdi da sudionici u izborima postupaju neustavno ili nezakonito, Ustavni sud će o tome obavijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, i po potrebi upozoriti mjerodavna tijela. U svim dosadašnjim izborima bilo je 16 takvih priopćenja.

• Što u slučaju težih povreda?
- U slučaju težih povreda, kad je povreda utjecala ili je mogla biti od utjecaja na rezultat izbora, Ustavni sud će poništiti sve ili pojedine radnje i odluke koje su prethodile takvoj povredi.

• U kojim uvjetima bi Ustavni sud mogao poništiti izbore, o kakvim bi kršenjima bila riječ?
- U praksi Ustavnog suda RH nije zabilježen takav slučaj u predsjedničkim ili parlamentarnim izborima. Bilo je svega nekoliko slučajeva poništenja koja su se odnosila na lokalne izbore. Da bi Ustavni sud donio odluku o poništenju izbora, morale bi se ostvariti pretpostavke iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koje sam prethodno naveo. Nema sumnje da bi to morale biti takve povrede Ustava i zakona koje su evidentno utjecale na rezultate izbora, odnosno za koje bi se nedvojbeno utvrdilo da bi mogle imati utjecaja na izborni rezultat.

• I predsjednik Stjepan Mesić tvrdio je da je bilo nepravilnosti u brojanju glasova, u Bosni i Hercegovini. Hoće li se Ustavni sud o tome oglasiti?
- Ustavni sud bi se oglasio samo ako bi predsjednik Mesić, kao predsjednički kandidat, uložio žalbu na rješenje Državnoga izbornog povjerenstva kojim se odbija njegov prigovor na nepravilnost u brojenju glasova. Koliko mi je poznato, Državno izborno povjerenstvo nije zaprimilo nikakav prigovor predsjednika Mesića.

Biljana Bašić