ZAGREB – Ljubo Jurčić je kao bivši ministar gospodarstva, nadležan i za energetiku, te predsjednik Nadzornog odbora Janafa obavio glavninu posla u vezi s potpisivanjem Sporazuma Družba Adria i pripreme izrade studije utjecaja na okoliš, koja je ovih dana u središtu zanimanja hrvatske javnosti.

• Kako komentirate tvrdnje da će ekonomska korist od Sporazuma Družba Adria za Hrvatsku biti vrlo mala, a rizici, odnosno moguće štete vezane za ekologiju, iznimno velike?
- Na prvi pogled to može izgledati tako. No, tako složen projekt se ne može procjenjivati na prvi pogled, nego se moraju razmotriti svi elementi, pa i oni geopolitički. Politički je neodgovorno napamet govoriti da je netko za ili protiv prije nego što studija odgovori na sva pitanja. Prije svega moramo imati u vidu da poziciju Hrvatske u tom projektu definira njezin geografski položaj.
Prirodan put ruske nafte prema svjetskom tržištu vodi preko Hrvatske. Glavni potrošač te nafte je, naravno, Amerika, s obzirom na to da ruska nafta u Europu ide naftovodima. Ako ruska i američka strana pokazuju veliko zanimanje da se transport nafte obavi tuda, a pokazuju ga, onda se postavlja pitanje kakve su mogućnosti Hrvatske da se to izbjegne. Zbog drugih ovisnosti Hrvatske o Rusiji i Americi, mogućnosti za izbjegavanje su vrlo male, jer te zemlje mogu Hrvatsku kočiti na drugim pozicijama, na kojima će štete biti mnogo veće.
 

• Što se može učiniti?
- Možemo samo pravilno procijeniti sve rizike - od transporta preko balastnih voda do inertnih plinova i opasnosti od havarija - i potom ih smanjiti na najmanju moguću mjeru, odnosno naplatiti smanjivanje tih rizika. Zbog toga je bivša vlada - što i nije uobičajeno - prije izrade stručne studije o utjecaju na okoliš na javnu raspravu dala pitanja na koja studija mora odgovoriti. U izradi studije sudjelovalo je 16 instituta i institucija koje se bave tim područjima te 146 stručnjaka, a nakon što je Povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša prouči, sigurno će se ona još morati nadopuniti.

• Koja bi bila cijena izlaska Hrvatske iz Sporazuma?
- Naravno da bi cijena izlaska bez stručnih argumenata bila visoka jer bi takvim izlaskom iz projekta Hrvatska ugrozila interese nekih važnih svjetskih grupacija, koje bi taj gubitak sigurno nadoknadile na drugoj strani, i to na štetu Hrvatske. Studija se radi da bi se utvrdili standardi koji rizik svode na najmanju moguću mjeru. Nakon toga se može reći, na primjer: da bi Jadran bio siguran od balastnih voda, one se moraju mijenjati u Sredozemlju, a to znači da brod koji dolazi u Jadran mora stati u Sredozemlju, negdje kod Otrantskih vrata, na njega će doći inspektor koji će kontrolirati izmjenu balastnih voda, to će stajati toliko i toliko dolara, i za toliko će poskupjeti i transport nafte tim tankerom. Isto vrijedi i za zbrinjavanje inertnih plinova koji izlaze iz spremnika kada se u njih toči nafta. S takvim stručnim argumentima nitko ne može reći da Hrvatska to ne može tražiti. Korisnici naftovoda tada mogu izračunati isplati li im se taj trošak.

• Koliko su točne tvrdnje da će, ako Hrvatska ne pristane na Družbu Adriju, ti isti tankeri ići u Italiju, iako Trst nije dovoljno duboka luka za prihvat velikih tankera?
- U Italiju godišnje kroz Jadransko more ide oko 300 do 400 tankera i svaki je dovoljno velik da u slučaju havarije napravi golemu štetu, a Družba Adrija promet tankera neće povećati za više od 10 do 15 posto od prometa koji danas ostvaruju talijanske luke. S druge strane, problem balastnih voda će ostati i ako ne bude Družbe Adrije, a ako Hrvatska poveća izvoz i povećat će se, jer svi brodovi koji dolaze po robu prije ukrcaja ispuštaju balastne vode koje su uzimali radi stabilnosti. Stoga nam je ovo i prigoda da se taj problem stavi pod kontrolu. Zbog toga je bivši premijer Ivica Račan pokrenuo inicijativu da Hrvatska, Italija i Slovenija dogovore standarde korištenja Jadranskog mora. A što se tiče transporta nafte preko Trsta, istina je da je tamo more pliće, no u svijetu se veliki tankeri uglavnom naftom pune na platformama koje su nekoliko stotina metara udaljene od obale. Stoga će korisnici te nafte napraviti analizu cijene i koristi u kojoj će usporediti cijenu transporta preko Trsta, u kojem još treba graditi dodatni naftovod i platforme, i Omišlja uz standarde koje je postavila Hrvatska za balastne vode i inertne plinove.
Sanja Kapetanić