ZAGREB – Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik za Vjesnik govori o spornom programu Teen Star, nepostojanju akcijskih planova koji bi poboljšali stanje u području ravnopravnosti spolova, opasnostima od daljnjeg otpuštanja žena i o stanju ljudskih prava Romkinja.
• Program Teen Star, spolni odgoj za škole, digao je veliku medijsku prašinu, a nedavno su se pojavile i spekulacije da taj program zapravo uopće ne postoji. Kakve su vaše spoznaje s obzirom na to da ste tražili od sastavljača programa da ga javno predoče?
- Ja sam došla na konferenciju za novinare na kojoj se govorilo o Teen Staru, jer mi je veoma važno da se u Hrvatskoj uvede sustavna edukacija učenika o spolnosti, reproduktivnim pravima i zdravlju. Međutim, na toj presici su me pitali zašto nisam reagirala na program Teen Star nakon što sam dobila pritužbu udruge Iskorak. I to je bio početak razgovora o Teen Staru. Ja jesam dobila Iskorakovu pritužbu na Teen Star i onda sam od Ministarstva obrazovanja tražila da mi pošalju program. Dobila sam prije mjesec dana dopis u kojem se kaže da mi se dostavlja dokumentacija koja se odnosi na program, a u privitku i pet stranica pod nazivom Program, od kojih se dvije odnose na reklamiranje udruge.
To nipošto ne mogu smatrati cjelovitim programom, unutra nema satnice, nema svih tema, a u jednoj natuknici doslovce piše »neke od tema«. Pa valjda program treba sadržavati sve teme. Zaključivši kako nisam dobila program, na izravno pitanje na konferenciji za novinare odgovorila sam da ga nisam dobila. Potom Ministarstvo kaže da sam ja dobila program.
Zato sada javno kažem: dobila sam dokument na kojem nominalno piše da jest program, no odgovorno tvrdim da to ni u profesionalnom niti u stručnom smislu ne može biti program. No ako je to program, onda od Ministarstva tražim da ga objavi, kako bi svi mogli procijeniti je li to program, i ocijeniti je li tih pet stranica, ili tri, podobno za predavanje u školama.
Kada je riječ o programu »Teen Star«, dobila sam dokument na kojem nominalno piše da jest program, no odgovorno tvrdim da to ni u profesionalnom niti u stručnom smislu ne može biti program
No ako je to program, onda od Ministarstva tražim da ga objavi kako bi svi mogli procijeniti je li tih pet stranica, ili tri, podobno za predavanje u školama
U izvješću za Sabor analizirat ću i jesu li muškarci i žene jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života što, na primjer, znači i imamo li barem približno jednaku zastupljenost žena i muškaraca na veleposlaničkim položajima
|
• Do 31. ožujka podnijet ćete izvješće Saboru. Koje će biti osnovne točke tog izvješća?
- U izvješću će biti zastupljena analiza primjene zakona i propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Napravili smo potrebnu analizu nekih zakona koji će ići na Sabor i sa zadovoljstvom mogu reći da su odbori pokazali razumijevanje za naše primjedbe. Među ostalim, analizirat ću jesu li muškarci i žene jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života što, na primjer, znači i imamo li barem približno jednaku zastupljenost žena i muškaraca na veleposlaničkim položajima. To ističem stoga što će se uskoro odlučivati o novim veleposlaničkim mjestima i bilo bi u skladu sa zakonom da se o tome vodi računa da bi se postojeće nejednakosti i na tom području smanjile.
Postoji i izravna odredba u odnosu na odbore, povjerenstva i izaslanstva Republike Hrvatske na međunarodnoj razini, koja nalaže da se pri imenovanju vodi računa o jednakoj zastupljenosti muškaraca i žena.
Puno nam je vremena odnijelo i ono na čemu stalno radimo, a to je da se ravnopravnošću spolova i provođenjem zakona o ravnopravnosti spolova ne bave samo državna tijela, nego da tu obvezu prihvate i svi koji su na to obvezni, sve do jedinica lokalne uprave i samouprave i tvrtki u njihovu vlasništvu, dakle oni koji su obvezni donijeti planove i provoditi mjere za postizanje ravnopravnosti među spolovima.
• Koje su kazne predviđene za one koji to ne čine?
- Kazne su prekršajne: novčana kazna od tri tisuće kuna. One nisu velike, ali treba uzeti u obzir da je riječ o novom području. Stoga mislim da ni represivne mjere ne bi imale neki velik učinak, nego da prvo treba ići na edukaciju.
• Što je s najavljivanim akcijskim planovima, tko ih je uopće trebao sastaviti i što oni predstavljaju?
- Riječ je o planovima koji bi na temelju rezultata analize broja zaposlenih, visine plaća i sličnog trebali promicati i uspostavljati ravnopravnost spolova. Rok za njihovo donošenje prošao je u srpnju prošle godine, a ja sam, slijedeći zadatak da moram pratiti primjenu akcijskih planova, zatražila od približno dvije tisuće pravnih subjekata da se o tome očituju. Vladin ured za ravnopravnost spolova dužan je ocijeniti planove kad se oni naprave i kad ih Ured dobije. Međutim, obilazeći županije, shvatila sam da mnogi ljudi ne znaju što trebaju učiniti, odnosno da ih nitko o tome nije podučio.
• To je trebao napraviti Vladin Ured?
- Prije svega Vladin Ured, jer onaj tko odobrava planove, mora znati jesu li oni dobri ili nisu.
• Što su posebne mjere koje ste spomenuli?
- Pretpostavlja se da će i Vlada donijeti posebne mjere, kakve su, primjerice, već donijete u području poduzetništva, s obzirom na to da je u poduzetništvu samo trećina žena.
Može se nešto učiniti i na planu zapošljavanja žena, posebice određene dobi. Mene posebno zabrinjava tržište rada jer je udjel žena u postotku nezaposlenosti znatno veći od udjela muškaraca. Mislim da se može odmah pokušati spriječiti otpuštanje žena u tekstilnoj industriji.
One su ionako mizerno plaćene i još im prijeti otpuštanje, primjerice u Tekstilnom kombinatu Zagreb, Goričanki, Varteksu... Ako se to dogodi i ako Vlada nešto ne učini, postotak nezaposlenih žena još će se povećati.
Nitko se sustavno ne bavi pravima Romkinja
• Stigla je vijest da UN-ov Odbor nije zadovoljan stanjem ženskih prava u Hrvatskoj, odnosno da su zadovoljni zakonodavstvom ali ne i praksom. Komentar?
- Još nitko nije dobio čak ni neslužbenu verziju tog izvješća, no sasvim je sigurno da će UN pohvaliti institucionalni i legislativni okvir koji je uistinu dobar.
• A praksa?
- Tu će sigurno biti i negativnih ocjena, i vjerujem, iako još ništa službeno nemamo, da će UN iznijeti neke kritike i pozvati Vladu da poboljša situaciju.
• Čini se da je UN najnezadovoljniji stanjem prava Romkinja, ali i svih žena pripadnica nacionalnih manjina?
- Kad je riječ o Romkinjama, onda je možda najveći problem nedostatak informacija, jer se time nitko sustavno ne bavi, stoga se ne treba čuditi da je UN-ov Odbor posebno osjetljiv na pitanje manjina, jer se time procjenjuje stupanj demokracije u nekoj zemlji. U prošloj godini sam zatražila podatke od svih romskih udruga u RH o tome koliko je romskih djevojčica napustilo školovanje zbog braka i o ranim trudnoćama.
• Jeste li te podatke dobili od Ministarstava zdravstva i socijalne skrbi i od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta?
- Tražila sam od Ureda za nacionalne manjine, iz kojeg su me izvijestili da ne raspolažu takvim podacima, a pisala sam i Ministarstvu obrazovanja. No ako podaci uopće ne postoje, i to je neki podatak.
Branka Valentić |
