Nakon nereda koji su izbili u Zagrebu 1. svibnja poslije utakmice Dinamo-Hajduk, iz Vlade su najavljene zakonske izmjene kojima bi se krenulo u oštru borbu protiv nasilja na sportskim terenima. O najavljenim promjenama i problemu navijačkog nasilja za Vjesnik govori ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, koji se dotaknuo i ostalih tema iz svog resora. Među njima je i borba protiv korupcije, te je u tom kontekstu komentirao odnos SDP-a prema djelovanju policije i pravosuđa kad je u pitanju obračun sa slučajevima korupcije u koje su bili uključeni dužnosnici te stranke. Govorio je i o tužbi koju je podnio protiv SDP-ova zastupnika Slavka Linića zbog uvreda koje je iznio na njegov račun.

• Nakon nereda na utakmici Dinamo-Hajduk 1. svibnja i vi i premijerka Jadranka Kosor najavili ste izmjene Zakona o policijskim ovlastima? Što bi se konkretno mijenjalo, odnosno što u sadašnjem zakonu sprečava učinkovitiju borbu policije protiv nasilnika i huligana?
- Što se tiče Zakona o policiji, on mora davati veće ovlasti policijskim službenicima upravo u tom segmentu rada. Radna skupina koja radi na novom zakonu o policiji već je formirana, a na njegovim promjenama se radi zajedno s policijskim sindikatima. Premijerka Kosor je najavila da Vlada i MUP više neće tolerirati navijačke izgrede, a isto vrijedi i za hrvatsku policiju.
 

• U kojem će smjeru ići izmjene Zakona o navijačima koji će se, prema premijerkinoj najavi, ubuduće zvati Zakon o sprječavanju nasilja na sportskim terenima?
- Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima već postoji. Taj zakon mora biti još stroži i jasniji. Moramo osigurati da se svi mirni navijači, koji na utakmice dolaze uživati, na stadionu osjećaju sigurno. Na utakmici Dinamo-Hajduk prošlog vikenda to nije bilo moguće. Osnovni cilj novih mjera je zaštititi ljudska prava onih koji dolaze na utakmice kao ljubitelji sporta, a ne kao izazivači nereda.

• Mnogi tvrde da su sadašnja zakonska rješenja dobra, ali da je problem u provedbi. Tko je zakazao, odnosno tko je slaba karika u obračunu s navijačkim nasiljem?
- Gledajte, svima treba biti jasno da je problem huliganizma mnogo širi i da se njime treba baviti cijelo društvo, a ne samo policija. Za rješavanje tog problema potrebne su i zakonske i kulturne i ekonomske promjene i inicijative. Ta vrsta nasilja zahtjeva razne preventivne mjere koje se mogu ostvariti samo suradnjom stručnjaka iz raznih područja, kao što su policija, pravosuđe, školstvo, športski klubovi, ali i navijačke udruge. Policija je ta koja, na žalost, dolazi na kraju sankcijskog lanca kad je šteta već učinjena.

• Što očekujete nakon što najavljene zakonske promjene budu obavljene, hoće li time problem nasilja na stadionima biti riješen?
- Već sam rekao da je problem nasilja na stadionima složeniji od toga. Nadam se poboljšanju sigurnosti građana, ali nekog univerzalnog i jednostavnog rješenja nema.

• Subotnji izgred podsjetio je na rizičnost policijskog posla. Kako povećati sigurnost policajaca i ojačati njihov autoritet pred izgrednicima?
- Na narušenom autoritetu trebamo raditi i kao policijski sustav u cjelini i kao pojedinci. Posao policijskog službenika ne završava u 16 sati odlaskom kući. Sve što činite je pod povećalom javnosti. Treba jasno reći da je napad na policijskog službenika napad na sigurnosni sustav vlastite države. Prvenstveno sam za to da se poštuje one koji provode zakonom im dodijeljen posao, nego da nekritički omalovažavamo i ističemo ono što nije dobro. Ako ćemo raditi na tome da policija bude bolja - bit će bolja svima nama, a ako ju budemo ponižavali, ponizit ćemo sami sebe.

• Borbu protiv korupcije premijerka Jadranka Kosor redovito ističe kao jedan od Vladinih prioriteta i ponavlja da nema nedodirljivih. Koliko ste zadovoljni potporom vodećih političara u borbi protiv korupcije?
- Da, borba protiv korupcije uvijek je bila prioritet ove vlade. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor daje nam snažnu podršku u borbi protiv svih oblika korupcije i organiziranog kriminala. Dolaskom na čelo ovog ministarstva rekao sam da ne postoje »nedodirljive osobe« ili »nedodirljivi slučajevi« kad je u pitanju poštivanje zakona. Sve što činimo govori tomu u prilog.

• Kako komentirate odnos SDP-ovih čelnika u borbi protiv korupcije koju deklarativno podržavaju, a kad na udar pravosuđa dođu njihovi dužnosnici, tvrde da se radi o političkom progonu?
- Zanimljiva su ta dvostruka mjerila SDP-a. Kad smo podigli prijave protiv članova neke druge stranke, od SDP-a smo dobili aplauze i odobravanja. Većina političara protiv kojih policija podigne kaznenu prijavu ponaša se na sličan način - uvijek optužuju policiju za politizaciju. Sve one koji smatraju da neki politički krugovi ne podliježu kaznenoj odgovornosti kao ostali građani, u tome ćemo razuvjeriti. Na početku svog mandata obećao sam depolitizaciju policije i da za hrvatsku policiju neće biti nedodirljivih. Kao što vidite, to se i ostvaruje. Hoće li se protiv nekoga podići kaznena prijava ovisi samo o podacima prikupljenima u kriminalističkom istraživanju i osnovanosti sumnje.

• Podigli ste tužbu protiv Slavka Linića zbog uvreda koje je iznio na vaš račun, rekavši da ste špijunčina i da provodite policijsku diktaturu. Jeste li nakon otvaranja slučaja Riječke tržnice očekivali takvu Linićevu reakciju ili vas je ipak iznenadila, budući da rječnik koji koristi nije uobičajen u političkoj komunikaciji?
- Slavko Linić se vjerojatno referirao na to da sam bio ravnatelj POA-e i SOA-e. Vrlo sam ponosan na to razdoblje jer je napravljeno mnogo kvalitetnih poslova koji su završili kultiviranjem obavještajne scene u Republici Hrvatskoj. Termin »špijunčina« nije primjeren saborskom zastupniku. Saborski zastupnici, osim što su plaćeni da zastupaju interese građana koji su ih izabrali, plaćeni su i da budu pristojni. Takvo ponašanje pokazuje, prema mojem mišljenju, gubitak kontrole, a poznato je da samokontrolu izgubite u trenutku kad ne vladate nekom, za vas važnom situacijom. Ne bih pričao o policijskoj diktaturi, nego o tome da policija prema važećim zakonima uz preventivni, poznaje i represivni rad koji se odnosi na traganje za počiniteljima kaznenih djela te njihovo dovođenje nadležnim sudskim tijelima. To su mehanizmi koji se provode u svakoj pravnoj državi, što Republika Hrvatska i jest. Protiv saborskog zastupnika Slavka Linića podnio sam privatnu tužbu zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu zbog klevete i uvrede. Ako dobijem taj postupak, a vjerujem da hoću, sav novac dat ću Zakladi policijske solidarnosti.

• Koliko policiju takve reakcije političara ometaju u radu? Doživljavate li ih kao oblik političkog pritiska?
- Doživljavam ih kao napad na sebe kao čovjeka, a ne dozvoljavam da me ometaju u radu. Na to sam mislio kad sam rekao da se hrvatska policija mora depolitizirati i profesionalizirati.

• Jeste li zadovoljni »tajnovitošću« rada policije kad su u pitanju istrage ili i dalje postoji problem curenja informacija u medije?
- Preko naših odnosa s javnošću, a u suradnji s glasnogovornicima policijskih uprava i drugih tijela s kojima surađujemo, javnost izvješćujemo poštujući sve pravne propise koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Upravo smo na web-stranici ministarstva objavili smjernice MUP-a u odnosima s medijima, za koje se nadamo da će doprinijeti transparentnosti našeg rada te demistificirati posao policije, a to je tek prvi korak. Kriminalistička istraživanja dovodimo vrlo uspješno do završetka i dosad nije uočeno da su njeni rezultati ugroženi zbog curenja informacija.

• Koliko gospodarska kriza i štednja utječu na rad policije i njenu učinkovitost?
- U Ministarstvu unutarnjih poslova se štedi gdje god se može, odnosno na onim područjima koja neće narušiti normalno funkcioniranje sustava. Revizijom svih projekata odlučeno je da se neki projekti odgode do poboljšanja situacije, ali od tih projekata nismo odustali. Uštedjelo se znatno i na prijevozu zaposlenika koji je sad preciznije reguliran.

• U posljednje vrijeme intenzivirana je suradnja sa susjednim zemljama na suzbijanju kriminala. Jeste li zadovoljni konkretnim rezultatima?
- Kriminal ne poznaje granice, a isto treba vrijediti i za policijsku suradnju. Ovoga tjedna susreo sam se s kolegom Ivicom Dačićem iz Srbije. Radimo na još boljoj regionalnoj suradnji i dogovorili smo ustrojavanje zajedničkog centra u borbi protiv organiziranog kriminala te kako ćemo funkcionirati. Informacija na temelju koje se može proaktivno djelovati, a ne ići korak iza kriminalaca, najjače je oružje u borbi protiv organiziranog kriminala. Cilj nam je da zločinačkim skupinama smanjimo prostor djelovanja i tom cilju moramo podrediti naše daljnje napore i aktivnosti.

Iskorjenjivanje huliganizma

• Razmišlja li se o uvođenju policijske konjice i elektrošokera u borbi protiv huligana? Hoće li se to uvrstiti u najavljene nove mjere za sprječavanje nereda na sportskim natjecanjima?
- Nastojimo usvojiti sva rješenja koja će nam biti korisna u iskorjenjivanju huliganizma. Nismo protiv ni jednog prijedloga koji zakon dozvoljava u našoj borbi. Efikasnost konjice nikad nije bila upitna budući da je općepoznata činjenica da su konji vrlo učinkoviti u uspostavljanju narušenog javnog reda prilikom većih prosvjeda građana i sličnih događanja. Nažalost, konjicu smo imali, ali je bez valjanog razloga ukinuta 2003. godine. Hrvatska policija elektrošokere nikad nije primjenjivala, za razliku od drugih svjetskih policija koje se njima koriste prilikom svladavanja osoba koje se odupiru uhićenju.

Marijan Lipovac