PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ, MINISTRICA TURIZMA, O OVOGODIŠNJOJ TURISTIČKOJ SEZONI I INVESTICIJAMA U HRVATSKI TURIZAM

Primjenjujemo metodologiju izračuna zarade od turizma koja se koristi u 161 zemlji i ona je realna. Zaradili smo 7,2 milijarde dolara od turizma, u prvih šest mjeseci porast broja noćenja i porast broja turista iznosi čak osam posto. Imamo mali minus samo kada je riječ o Češkoj i Slovačkoj, oko dva posto, te veliki minus kada je riječ o Poljskoj, jer je ta zemlja u ozbiljnoj krizi. Mi smo sada konkurentni, pa čak ni cijene izvanpansionskih usluga nisu problem

- Kako ste intonirali današnje izvješće Vladi: je li turistička sezona uspjela ili nije?
- Sezona je apsolutno uspjela i oko toga više uopće nema dileme. U prvih šest mjeseci porast broja noćenja i porast broja turista iznosi čak osam posto. I iz Njemačke, koja je u recesiji - četrdeset posto Nijemaca uopće neće ići na godišnji odmor, i to ni u samoj Njemačkoj - u našu je zemlju došlo čak sedam posto više gostiju, što je jedinstven slučaj na cijelom Mediteranu. U porastu su i dolasci iz svih drugih važnih zapadnih zemalja: Engleske, Nizozemske, skandinavskih zemalja. Iz Francuske imamo čak 90 posto više turista nego lani. Imamo mali minus samo kada je riječ o Češkoj i Slovačkoj, oko dva posto, te veliki minus kada je riječ o Poljskoj. S Poljacima imamo minus od 40 posto, a minus smo imali i prošle godine, jer je ta zemlja u ozbiljnoj krizi. Poljaci sve manje idu na odmor, i ne mogu si priuštiti cijene kakve mi imamo.

- Hrvatska je vrlo skupa turistička destinacija, to je opće mjesto svih kritika...
- Po procjenama, naše su cijene rasle između sedam i deset posto. Ponegdje su, kakav je slučaj bio najčešće u Istri, rasle i do 30 posto, no oni su to osjetili i na svom bukingu. No, što se tiče sadašnjeg stanja, ono je izvrsno, posebno posezona, koja je bolja od predsezone, i naši će se planovi za ovu godinu sigurno ostvariti.
 

- Hoće li ti rezultati nadoknaditi podbačaj iz predsezone?
- Ne, nije podbacila ni predsezona! Svi su mjeseci bili uspješni, izuzev ožujka, ali i to je bilo zbog Uskrsa koji je lani bio u ožujku, a ove godine u travnju. U siječnju je indeks, u odnosu na prošlu godinu, bio sto. Travanj je, pak, imao porast od 22 posto, što nije realno, jer je porast bio zbog Uskrsa. No, kad ta dva mjeseca - ožujak i travanj - spojite, kako biste dobili realne pokazatelje, dobit ćete indeks plus šest, što je realno.
 

- Ipak, dio je turističkih tvrtki na brzinu snižavao cijene. Još od najave rata u Iraku znalo se da je turistička sezona pod upitnikom. Zašto se odmah nije išlo na niže cijene?
- Gledajte, u Hrvatskoj je - ako govorimo samo o Hrvatskoj - teoretski moguće da se od slučaja do slučaja ili od tržišta do tržišta, cijene smanjuju. No za nas postoji takav interes i takva potražnja da to naprosto nije potrebno. Ne govorim o onima koji su pretjerali. Oni koji su sada navrat-nanos snižavali cijene, upravo su oni koji su ih prije nerealno digli. Generalno, naše su cijene uglavnom normalne i ne treba ih snižavati. No, tvrtke same procjenjuju što im se više isplati. Promatrano na razini države, nama je bolje da je svaki krevet popunjen, ali o tome ipak svaka tvrtka odlučuje za sebe. Tržište će, inače, uvijek prihvatiti i visoku cijenu ako je za nju ponuđena kvalitetna usluga.

- Koliko je jaka kuna prepreka turizmu?
- To je stara tema. Činjenica je da ona nije povoljna za turizam, no postoji i druga strana medalje. Svi znamo koliko su kreditno opterećeni naši građani, i što bi značila promjena tečaja. Činjenica je da bi potrošnja bila veća da je kuna jeftinija. No, isto je tako činjenica i da ove godine nemamo primjedbi na cijene. Mi smo sada konkurentni, pa čak ni cijene izvanpansionskih usluga nisu problem. A kada razgovarate s ljudima u ugostiteljskim objektima, restoranima... svi će vam reći da imaju bolje goste i bolje stanje nego prošle godine. Danas praktički nemate računa ispod petsto kuna po osobi, no nitko se ne buni. Svi su, naprotiv, oduševljeni, a žalit će se i na nižu cijenu ako uz nju ne dobiju traženu kvalitetu, jer će se osjetiti prevarenima.

- Država, čini se, pozornost poklanja samo hotelima, a ne i privatnom smještaju?
- Ne, ne poklanja se pažnja samo hotelima. Ja govorim o cijenama, pa zato spominjem uglavnom hotele. Kod nas 39 posto kapaciteta ima privatni smještaj, no u njemu se događa tek deset posto noćenja. Činjenica je da je tih noćenja realno više, no ona nisu registrirana. Drugi problem vezan za to jest što se na taj posao često odlučuju ljudi koji ga ne poznaju. Oni kupe kuću ili apartmane, i onda se čude ako gosti izostanu. Onda ih pitate s kim su dogovorili prodaju, pa dobijete odgovor - ni s kim. Oni ne znaju da trebaju surađivati s agencijama ili agencijama naprosto ne vjeruju. Gosti neće doći sami od sebe i zakucati baš na vaša vrata. Naravno, ne tvrdim da su sve agencije korektne, to ne, ali ako neka agencija loše radi, na tržištu ih je dvije tisuće i možete birati.
Valja napomenuti i da je ove godine 20 tisuća kreveta više u privatnom smještaju, pa i to utječe na ova kretanja. Inače, kampovi rastu po stopi od 14, a hoteli od tri posto.

- Zašto strani investitori uglavnom kupuju naše stare hotele, a ne grade nove?
- Bilo je interesa i za to, ali to nije u našem interesu. Procijenili smo da nam je najvažnije da najprije obnovimo poluruševne ili ruševne hotele, pa da tek onda idemo u izgradnju novih. Kakva je korist ako se novi objekt gradi pored ruševine?
I s novim hotelima, međutim, ne treba pretjerivati, jer je dio naše obale već izgrađen, rekla bih čak i uništen, a prostor moramo čuvati kao oči u glavi ako hoćemo imati uspješan turizam.

- Zašto se kod nas neprestano govori o zaradi od sedam milijardi dolara, kada je riječ o prometu? Nije li to obmanjivanje javnosti?
- Kakvo obmanjivanje!? Riječ je o metodologiji izračuna koju koristi cijeli svijet, ukupno 161 zemlja, i to je jedina metodologija uz koju se možemo uspoređivati s drugim zemljama. Riječ je o izravnom deviznom priljevu u našu zemlju, a moram vam reći da se po toj metodologiji i sva putovanja u zemlji, službena, kongresna, i slično, također tretiraju kao turizam. Konačno, imamo i investicije u turizmu, koje nisu zanemarive. Kada sve to izračunate, onda dođemo do 7,2 milijardi dolara, koje su realne, i do kojih se došlo najrealnijom metodologijom izračuna, koju koristi cijeli svijet.
 

Boris RAŠETA