Postane li Vesna Pusić, čelnica narodnjaka, gradonačelnica Zagreba, i Hrvatska će, obećava, imati metropolu poput Beča. U razgovoru za Vjesnik objašnjava kako to misli postići.

• Na koji način, primjerice, mislite riješiti promet u ovom zagušenom gradu?
- Moguće je kratkoročnim potezima tu i tamo nešto poboljšati, no bez radikalnih, dugoročnijih zahvata, neće biti promjene. Za to nam treba podrška i sustavan pristup. Dugoročno je potrebno brže i intenzivnije razvijati željeznički podsustav gradskog prijevoza te pokrenuti izradu novog podsustava lake gradske željeznice koji se u središnjim, prometno zagušenim dijelovima grada spušta u podzemlje. Cijelu Slavonsku aveniju treba denivelirati kako je to već učinjeno kod Heinzelove ulice. Takvim rješenjem dobili bismo brzu transverzalu istok-zapad s koje bi se ulazilo u centar. Projekte tog obima i koštanja ne može se financirati isključivo iz gradskog proračuna. Cijeli projekt treba organizirati po modelu javno-privatnog partnerstva. Stoga nam treba i komunalna banka mješovitog vlasništva koja će podržavati gradsku privredu i projekte.
 

• A što biste napravili s nedovršenom Sveučilišnom bolnicom i stadionom Maksimir?
- U Sveučilišnu bolnicu je do sada uloženo oko 200 milijuna eura iz sredstava samodoprinosa građana Zagreba. Kapaciteti bolnice projektirani su za potrebe cijele Hrvatske pa i šire. Broj kreveta treba smanjiti na potrebnu veličinu i zajedno s Vladom završiti objekt.
U stadion Maksimir do sada je uloženo oko 500 milijuna kuna. Prema izmijenjenom projektu za završetak treba osigurati 150 milijuna kuna. Objekt treba završiti, nikako raspisivati referendum koji je samo u funkciji popravljanja prošlosti i namjere da se odgovornost za propuste distribuira na građane.

• I odlagalište otpada je veliki zagrebački problem.
- Zagreb treba rješavati pitanje zbrinjavanja otpada zajedno sa Zagrebačkom županijom. Treba zajednički pronaći najpogodniju lokaciju za odlagalište i tamo graditi centar za gospodarenje otpadom koji bi u sebi sadržavao: postrojenje za reciklažu papira, metala, stakla, plastike, keramike; postrojenje za kompostiranje bio-otpada i na kraju spalionicu preostalog otpada kao i spalionicu opasnog otpada. Bez razumijevanja i podrške javnosti i civilnog sektora ovaj projekt nema šanse za uspjeh.
 

• Zagreb je premrežen bespravnom gradnjom. Što s GUP-om?
- Za zatečenu bespravnu gradnju treba donijeti zakon koji će omogućiti legalizaciju po pravilima i kriterijima za cijelu državu. Najgore moguće rješenje je legalizacija bespravne gradnje prostorno-planskom dokumentacijom i prenamjenom zemljišta. GUP je nakon osamnaest godina donesen u najvećoj mjeri zaslugom HNS-a, čime su utvrđena barem neka pravila igre i u bitnoj mjeri smanjena mogućnost bespravne gradnje. Postupke dobivanja lokacijskih i građevinskih dozvola svakako treba ubrzati i učiniti javnim. Grad mora autonomno, a samo iznimno na poticaj investitora, donositi detaljne planove uređenja. Također je potrebno građevinsku inspekciju vratiti u nadležnost Grada.

• Što namjeravate učiniti da bi oživjela zagrebačka industrija i obrt?
- Grad treba biti partner poduzetnicima. Uloga partnera i stvaranje povoljnog gospodarskog okruženja su osnovne smjernice kojima se grad treba rukovoditi. Formiranje gradske komunalne banke, reorganizacija i informatizacija uprave, formiranje razvojne agencije koja će koordinirati gradske razvojne procese, uvođenje modela »sve na jednome mjestu« za zainteresirane investitore gdje bi dobili sve potrebne informacije i dokumente za pokretanje posla, najvažnije su zadaće. Spojiti dobre poduzetničke ideje s kapitalom ili putem komunalne banke stati iza takvih projekata već je danas nužnost.

• Kakav je vaš stav prema spomeničkoj renti?
- Uvođenje spomeničke rente je isključivo u funkciji zaštite i očuvanja kulturnih dobara, zato ostvarivanje prihoda po toj osnovi i njegovo namjensko korištenje možemo samo pozdraviti.
 

• Kako planirate riješiti socijalnu situaciju u gradu - trebaju li zagrebački umirovljenici i dalje dobivati 100 kuna pomoći?
- Za HNS je pretpostavka svake socijalne politike uspješno gospodarstvo i nova radna mjesta. Socijalna politika ne može biti milosrđe, nego obveza države i lokalne samouprave. Za realizaciju konzistentnog sustava socijalne politike potrebno je inicirati izradu sveobuhvatne socijalne slike Grada Zagreba te odrediti socijalne prioritete, zatim uspostaviti registar i socijalnu kartu građana te potaknuti gradnju i financiranje dječjih vrtića i jaslica, a radno vrijeme prilagoditi europskom. Institucije kao vrtići, jaslice, starački domovi mogu se graditi modelom javno privatnog partnerstva ili barem ravnopravno uključivati u sustave financiranja ali i kontrole primjenjivane za javne i privatne investicije. Velik dio tih usluga treba izložiti tržištu kroz outsourcing. Dodjelu 100 kuna jednokratne pomoći treba zadržati, ali samo kao kratkoročnu mjeru. Svim grupacijama ljudi s posebnim potrebama treba prići individualno i, naprosto, stvarati uvjete u kojima im je život lakši.

Miroslava Rožanković