savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=6005&mate-brstilo
Osoba: Brstilo Mate
Datum: 12.10.2005
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB - O preventivnoj zaštiti od ptičje gripe u Hrvatskoj razgovarali smo s Matom Brstilom, predsjednikom Stručnog povjerenstva za praćenje epidemiološkog stanja i prevenciju ptičje gripe.


• Može li se jesti meso peradi i divljih pataka?
- Nema nikakve opasnosti od zaraze ptičjom gripom prilikom konzumiranja mesa peradi i divljih pataka ili gusaka. Naime, ne bi trebao postojati rizik prijenosa bolesti jer se virus ptičje gripe ubija kuhanjem mesa. Ali svaki sumnjivi slučaj treba prijaviti nadležnim veterinarskim službama.


• Koliko ptičja gripa prijeti zdravlju ljudi?
- Ptičja gripa rijetko pogađa ljude, a ako i obole, infekcije najčešće nisu ozbiljne nego su popraćene konjuktivitisom i blagim simptomima upale dišnog trakta. Ipak, nužan je oprez jer infekcija visokopatogenim virusom ptičje gripe može rezultirati smrću.


• Kako uzgajivači mogu zaštititi piliće i purane?
- U Hrvatskoj je situacija stabilna što se tiče zaštite na velikim farmama gdje se obavlja intenzivni uzgoj peradi u zatvorenim objektima. Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i pure, kojima prijeti i najveća opasnost, dok se u pataka i gusaka razviju blagi simptomi bolesti.


• Što je s pticama selicama koje dolaze iz zaraženih područja Urala i delte Dunava?
- Divlje ptice koje žive uz vodu, ponajprije patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju znakove oboljenja te stoga predstavljaju latentni rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Dakle, i 'zdrave' ptice selice putem zaraženog izmeta mogu biti opasne za unošenje ove bolesti.


• Kako onda zaštititi domaću perad od zaraze ptičjom gripom?
- Ako u okviru monitoringa epidemiološkog stanja i prevencije ptičje gripe otkrijemo mogućnost i najmanje zaraze peradi na obiteljskim gospodarstvima, naredit ćemo njihovo zatvaranje. Već i nisko patogeni sojevi (iz bilo koje H skupine) uz nepovoljne uvjete mikroklime (amonijak, vlaga i CO2) uzrokuju ozbiljno oboljenje kokoši i purana s uginućem i do 50 posto.


• Postoji li mogućnost zaraze ptičjom gripom i kod drugih domaćih životinja?
- Ne bi bilo dobro da visokopatogeni virus ptičje gripe (H5N1) zahvati svinje, koje su genetski slične čovjeku, jer kod njih može doći do mutacije virusa te bi novi virus mogao prelaziti sa svinje na čovjeka. Zasad je izravni kontakt s inficiranom peradi jedini način prijenosa bolesti s peradi na ljude.
Marinko Petković