Sministrom mora, turizma, prometa i razvitka Božidarom Kalmetom razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni i razvoju turizma, novim kilometrima autocesta, mogućnosti izgradnje druge cijevi tunela Sv. Rok, o hrvatskim otocima kao biserima Jadrana, zaštiti morske obale, gradnji mosta Pelješac-kopno i novim investicijama, sve u ozračju početka pregovora s Europskom unijom. Zbog toga je i naš razgovor krenuo tim tijekom.
• Kako će se početak pregovora s Unijom konkretno odraziti na rad Ministarstva na čijem ste čelu?
- Prije svega, želim istaknuti da dan dobivanja početka pregovora smatram podjednako povijesnim kao dan kad je Hrvatska u svijetu priznata kao samostalna, neovisna i suverena država. U tom kontekstu početak pregovora će se snažno pozitivno odraziti i na rad ovog ministarstva. Primjerice, investicije u turizam dobit će novi zamah. Sada investitori znaju i sigurni su kamo to Hrvatska ide, dakle u pravcu onoga što imaju u razvijenoj, modernoj Europi.
• Hoće li se pozitivni učinci vidjeti i kad je riječ o infrastrukturi?
- Zasigurno hoće. Imat ćemo veliku financijsku potporu za gradnju i rekonstrukciju, pogotovo, koridorskih pruga. Tako ćemo dobiti 29 milijuna eura za sanaciju pruge od Vinkovaca do Tovarnika.
I u pomorstvu će se otvoriti novi fondovi radi nabave opreme za nadzor plovidbe Jadranom. Naši brodari uključit će se u povezivanju jadranskih luka, a luke će se uključiti u europski sustav luka. Hrvatskim pomorcima olakšat će se ukrcaj na brodove pod zastavom država članica EU.
Ova je sezona po popunjenosti kapaciteta bila najbolja uopće, još od bivše Jugoslavije. U devet mjeseci prešli smo magičnih 50 milijuna noćenja. Iduća sezona mogla bi biti još bolja, a pritom preko turizma moramo izvesti hrvatski proizvod na europsko tržište
|
• Za ovu turističku sezonu tvrdite da je bila najbolja do sada. U kontekstu pozitivnog europskog ozračja, može li sljedeća sezona biti još bolja?
- Procjenjujemo da može, premda je ova, usudim se reći, po popunjenosti kapaciteta bila najbolja uopće, još iz vremena bivše Jugoslavije. Tu tvrdnju potkrepljujem činjenicom da smo u prvih devet mjeseci prešli magičan broj od pedeset milijuna noćenja. Dosad to nikada nismo imali, a u prosincu ove godine očekujemo desetmilijuntog gosta. Unatoč tome, zahvaljujući i početku pregovora s Unijom, iduća turistička godina mogla bi biti za nekoliko postotaka još bolja.
• No, u ovogodišnjoj sezoni pokazale su se i mane - od manjka smještajnih kapaciteta, do prebukiranih zračnih luka... Što do iduće godine hitno treba promijeniti?
- Moramo učiniti hrabar iskorak prema novim sadržajima, od kvalitetnijeg noćnog života, uređenja igrališta za golf, muzejskih kapaciteta, kulturne baštine... Do sljedećeg ljeta započet ćemo izgradnju stajanke i terminala u zagrebačkoj zračnoj luci jer na tome radi i Vlada u suradnji s Gradom Zagrebom.
No, posebno ćemo se angažirati na projektu »Hrvatski proizvod za hrvatski turizam«. Kroz turizam moramo izvesti hrvatski proizvod na europsko tržište.
• Hoće li ova vlada uspjeti izgraditi autocesta i drugih prometnica koliko je zacrtala u svom četverogodišnjem mandatu?
- Hoće. Evo, počela je gradnja koridora 5c, od koridora 10 pa do mađarske granice, a 2008. bit će gotova dionica do Osijeka. Do kraja godine započet će izgradnja autoceste od Zagreba prema Sisku, s tim da će do 2008. biti gotova do područja poslije Velike Gorice. Također do 2008. godine bit će izgrađeno i 96 kilometara autoceste od Splita do Ploča, a tada će i most Pelješac-kopno biti u visokoj fazi izgradnje. Bit će završena i dionica autoceste od Županje do Lipovca, kao i 56 kilometara autoceste u punom profilu od Zagreba do Rijeke. Autocesta od Zagreba prema Macelju bit će dovršena 2007. Istodobno, izgradit ćemo 300 kilometara novih državnih cesta i obnoviti oko 1000 kilometara. Za sve to bit će izdvojeno oko 33 milijarde kuna. To je otprilike 15 posto više nego u proteklom četverogodišnjem razdoblju.
• Kad će početi gradnja najdužeg mosta u Hrvatskoj Pelješac-kopno?
- Već idući mjesec. To je vrlo zahtjevan, težak projekt zbog temeljenja, dubine, strukture i dužine od 2,2 kilometra.
• Nakon ovogodišnjih prometnih čepova pred tunelima Sv. Rok i Mala Kapela, razmišlja li se o osposobljavanju drugih cijevi tih tunela?
- Da bi se napravila druga cijev u njima, potrebno je 600 milijuna kuna, a ta bi se investicija ekonomski isplatila kad bi kroz te tunele godišnje prolazilo 12 tisuća vozila. Taj prosjek, na žalost, još nismo dostigli. No, unatoč tomu, intenzivno razmišljamo kako osposobiti i drugu cijev barem u jednom od tih dvaju tunela.
• Je li ova vlada posvetila dovoljno pažnje otocima?
- Ova je vlada otocima dala apsolutno ono mjesto koje i zaslužuju. Otoci su hrvatsko bogatstvo i tako su definirani. A Vlada se prema njima tako i odnosi. I kad je u pitanju izgradnja infrastrukture na otocima, i kad je u pitanju njihova povezanost s kopnom, kao i kad je riječ o poticanju gospodarstva na njima. Ove godine će u otoke, kao i prošle, biti uloženo milijardu kuna.
• Može li se usporedo s ubrzanim razvojem turizma zaštititi i hrvatska obala kao jedna od najčistijih ekoloških oaza na svijetu?
- To je naš sveti zadatak. Mislim da je jednim novim odnosom Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva taj prostor doista i zaštićen. Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu automatski je zaustavljena bespravna gradnja. Da nije bilo tih intervencija, Uredbe i uklanjanja bespravno sagrađenih objekata, za nekoliko godina, zasigurno, obale više ne bismo imali.
• I u stranačkom životu Hrvatske nakon 3. listopada dogodile su se velike promjene. Najnovija istraživanja pokazuju da je HDZ prvi put otkako pod Sanaderovim vodstvom obnaša vlast, dostigao gotovo 10 posto prednosti pred SDP-om. Kako to komentirate?
- To je realno stanje. Ova je vlada na čelu s predsjednikom dr. Ivom Sanaderom u nepune dvije godine napravila pozitivne pomake u svakom segmentu života, uključujući jasno i početak pregovora s Europskom unijom. Nije to sve zajedno bilo lako napraviti. Međutim, ova vlada zna što hoće, ima svoje programe za sva područja, ima ljude koji to mogu realizirati i ima predsjednika koji uistinu izvrsno upravlja Vladom i koji zna što je Hrvatskoj i njezinim građanima najviše potrebno. Izboriti na maestralan način početak pregovora s Unijom u okolnostima koji vladaju u nas, a i u Europi mislim da je mogao samo dr. Ivo Sanader. Zbog toga i rejting HDZ-a iz dana u dan sve više raste.
• Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da bi prijevremeni izbori početkom iduće godine donijeli sigurnu pobjedu HDZ-u. Je li takav scenarij moguć?
- HDZ će pobijediti na izborima kad god oni budu. Uz dužno poštovanje svih političkih stranaka, to je tako. Sjetite se samo kako se uoči prošlih parlamentarnih izbora govorilo da ako HDZ pobijedi, Hrvatsku čeka izolacija. No dvije godine poslije, i oni i svi drugi uvjerili su se da Hrvatsku ne čeka izolacija, nego da Hrvatsku pod vodstvom HDZ-a čekaju širom otvorena vrata Europske unije!
Hrvatskoj ostaje vlasništvo nad 100 milijuna turističkih »kvadrata«
• Eurofobi tvrde da bi ulaskom naše zemlje u EU stranci pokupovali sve što je najvrjednije. Jesu li takve bojazni realne?
- Nisu. Vlada i Sabor će kroz zakonsku regulativu znati zaštititi nacionalne hrvatske interese.
• Dakle, rasprodaje otoka neće biti?
- Nikako! Pripremljene su izmjene Zakona o otocima s modalitetima kako zaštititi prvenstveno male otoke, jer nema opasnosti da će netko, primjerice, kupiti Krk. Da bismo taj problem trajno riješili, predložit ćemo zakon u kojem će se iznaći mogućnosti kako da ti mali otočići, biseri Jadrana, ostanu u hrvatskom vlasništvu.
Pripremljen je i Zakon o turističkom zemljištu o kojem će se uskoro raspravljati u Vladi. Taj se zakon odnosi na sve ono vrijedno zemljište koje nije obuhvaćeno pretvorbom turističkih kompleksa i kao takvo praktički ima nedefiniran status.
• Koliko je takvog zemljišta?
- Oko 100 milijuna četvornih metara. Uglavnom je to zemljište na najatraktivnijim lokacijama i jasno da za njim vlada velika jagma, a zakonom ćemo definirati kako postupati s njim. Prijedlog je da se investitorima na tom zemljištu dopusti samo davanje prava građenja ili koncesije. I u jednom i u drugom slučaju vlasništvo isključivo ostaje Hrvatskoj.
|
Zoran Mil anović
|