Hrvatska stranka prava upravo je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o političkim strankama kojima se želi urediti hrvatsko stranačko tržište koje je nabujalo na čak 102 stranke. O tome smo razgovarali s članom Predsjedništva HSP-a i saborskim zastupnikom Perom Kovačevićem, koji napominje da danas s jedne strane imamo pravu poplavu stranaka, dok s druge svjedočimo izrazito malom povjerenju građana u stranke, ali i u politiku općenito.

»Vrijeme je stoga za veliku inventuru. Na političkoj sceni trebaju ostati samo one stranke koje stvarno nešto i nekoga predstavljaju. Time bi se također rasteretilo porezne obveznike, jer oni, na ovaj ili onaj način, od državne do lokalne razine sve nas financiraju, pa i golem broj patuljastih stranaka koje, poglavito u predizbornim kampanjama, izvode pravi politički cirkus«, naglašava Kovačević te u intervjuu Vjesniku ujedno odgovara na teške političke diskvalifikacije koje je na račun pravaša ovih dana izrekao IDS-ov potpredsjednik Damir Kajin.
 

• Što pravaši konkretno predlažu?
- Prema sadašnjem zakonu, starom čak 12 godina, za osnivanje nove stranke potrebno je samo 100 članova, a mi tražimo da ih bude najmanje 500. No ni to ne bi stranci automatski jamčilo upis u politički registar, nego bi za to, nakon šest mjeseci od osnivanja, morala imati najmanje 10.000 registriranih članova. Ne prikupi li ih u tom roku, stranka se ne bi mogla registrirati.

• Bi li se ta zakonska odredba odnosilo i na postojeće stranke od kojih, prema informacijama, samo HDZ, SDP, HSP, HSS, HNS i HSLS, možda i HSU, imaju više od 10.000 članova?
- Naravno da bi to vrijedilo i za sve »stare« hrvatske stranke. I one bi, u roku šest mjeseci od donošenja izmjena Zakona, morale ispuniti taj cenzus. U protivnom bi bile brisane iz političkog registra. Svjestan sam toga da bi, dobije li naš prijedlog potporu većine u Saboru, preživjelo jedva desetak stranaka, ali u tome i jest kvaka. Želimo li napokon, nakon punih 15 godina višestranačja, uvesti malo reda, onda su radikalni zahvati prijeko potrebni. Većina zemalja ima veći cenzus od danas važećega u Hrvatskoj. U Norveškoj se, recimo, traži čak 15.000 članova za registraciju stranke.

• Je li toliko podizanje cenzusa jedini način za sređivanje stranačke scene u Hrvatskoj?
- Naravno da nije, ali je sigurno jako važno. O našem prijedlogu o 10.000 članova može se razgovarati, kao i o roku od šest mjeseci. Možda se vrijeme za prikupljanje potrebnog broja članova može protegnuti i na godinu dana. HSP je spreman na dogovor i o tome, jer smatramo da bi najpoželjnije bilo kada bi se s nužnim izmjenama Zakona suglasile sve parlamentarne stranke.
Ivka Bačić