Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko našao se u središtu pozornosti nakon niza istraga u državnim tvrtkama. U razgovoru za Magazin objašnjava što policija radi i kako surađuje s premijerkom Kosor

Istražujete li slučaj Hypo banke?

- Mi još ništa nismo dobili od austrijske policije. Isto tako ništa nije stiglo ni u Državno odvjetništvo. Ako nešto dođe, ako dobijemo materijale iz Austrije, sigurno ćemo reagirati. U ovome specifičnom slučaju ne želim se baviti hipotezama.

Je li Hypo banka, u proteklih godinu ili dvije, bila pod bilo kakvom policijskom obradom koja se odnosila na kaznena djela pranja novca ili korupcije?

- Nije. Policija mora imati održive pretpostavke i informacije da su počinjena neka kaznena djela. Mi se ne bavimo filozofskim ili, još bolje, pseudofilozofskim radom nego vrlo konkretnim stvarima. Ne teorijama. U ovom trenutku ne mogu ništa više reći.

Posebno je zanimljivo da javnost percipira policijska djelovanja u aferama HAC, HEP ili Ina kao izravnu posljedicu odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera. Drugim riječima, on je, na izvjestan način, štitio inkriminirane i zaustavljao policijske istrage. Što biste rekli na to?

- Sigurno da pokretanje istraga ovog opsega kakav je trenutno u Hrvatskoj pokreće reakcije i razne komentare u javnosti, pa se među komentarima mogu naći i ovakvi da su one uvjetovane odlaskom bivšeg premijera dr. Ive Sanadera. Odmah želim istaknuti: one nisu uvjetovane odlaskom bivšeg premijera, ali one očito vremenski koincidiraju u svom najizvršnijem smislu u određenom stupnju radnji. MUP ne radi prema načelu spontanog, slučajnog ‘okidača’.

Dopustite da naglasim: kad sam prošle godine u listopadu prihvatio dužnost ministra, nakon ubojstva Ivane Hodak, to je bio težak trenutak za preuzimanje ovog resora. Vladala je atmosfera društvene nesigurnosti. MUP je tada, rekao bih, bio demoraliziran. Profesionalne odlike policajaca, kako ih vidimo moj tim i ja, bile su gotovo razorene. Stalno ponavljam da se MUP ne smije ‘tresti’ svake četiri izborne godine samo zato da novoizabrana politička vrhuška postavi ‘svoje’, a smijeni ‘njihove’ ljude. To je, ukratko, nedopustivo.

Zato smo i pokrenuli depolitizaciju i reprofesionalizaciju MUP-a. U proteklih godinu dana pripremali smo instrumente, primjerice Zakon o policiji i Zakon o kaznenom postupku, koji će nam omogućiti uspješnu borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Stvorili smo, dakle, za godinu dana zakonski i funkcionalni okvir koji nam pomaže u brzom otkrivanju i procesuiranju slučajeva organiziranog kriminala i korupcije. Donedavno nismo ni znali koliko su snažni organizirani kriminal i korupcija u hrvatskom društvu.

I onda je otišao Ivo Sanader i stigla premijerka Jadranka Kosor...

- Da. Premijerka se nedvosmisleno očitovala da je borba protiv korupcije ne tek neka buduća projekcija nego imperativ. Stvorili smo snažan sinergijski zamah u kojem se predsjednica Vlade odlučila na obračun s tim destruktivnim fenomenom. Upravo zbog toga pripremali smo cijeli sustav godinu dana i sada se vidi učinak.

Kako uopće teku istrage u HAC-u, HEP-u i Ini?

- Ne mogu ništa komentirati jer su istrage u tijeku. Ali je očito da pripremljeni sustav učinkovito djeluje. Ponavljam, dolaskom Jadranke Kosor na dužnost predsjednice Vlade borba protiv korupcije postaje autentična i jasna.

Postoji li veza između slučajeva korupcije u državnim tvrtkama i organiziranog kriminala?

- Rekao bih - konačno - da su ta dva oblika teškog kršenja zakona - blizanci. Ne mogu komentirati ove slučajeve, ali vrlo se često događa ta povezanost i ona je vidljiva. Što je veća opasnost? Spomenut ću usputno, prošli je tjedan održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. U zaključcima s tog sastanka, koji se mogu po mom mišljenju proglasiti povijesnima, stoji da korupcija i organizirani kriminal predstavljaju realnu/izravnu ugrozu nacionalne sigurnosti. Predsjednik, premijerka, ministri te svi državni dužnosnici uključeni u sigurnosni sustav jasno su se očitovali da će snažno braniti nacionalnu sigurnost. Korupcija razara materijalnu supstanciju države, i to ne smijemo i nećemo dopustiti.

Ali postoji jedan drugi problem: građani često pokazuju nisku razinu povjerenja u državne institucije koje bi trebale biti nositelji borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ukratko, kažu da se protiv takvih pojava nemoguće boriti korumpiranim državnim aparatom. Što vi kažete?

- Ima svakakvih anketa. Bio bih vrlo oprezan. Što je to državni aparat? Ja sada govorim o policiji koja je u proteklih godinu dana prošla kroz značajne reforme i promjene. Pokušao sam kroz cijelo to vrijeme profesionalno ohrabriti policajce na svim razinama. Godinu dana govorim na kolegijima vrha MUP-a da u Hrvatskoj više nema ‘svetih krava’, da nema nedodirljivih ljudi i da kao policajci, vezani zakonima i pravilima profesije, svojim profesionalnim i moralnim integritetom moraju obavljati svoj posao. Svi oni, unatoč često lošoj percepciji javnosti, teško su radili da steknu svoje pozicije. Često im savjetujem, govorim da ne budu skloni komprimisima i tako prokockaju ono za što su krvavo radili. Nema takvih kompromisa. Narav i zakonitost postupaka što ih MUP poduzima duboko su utemeljeni u naravi posla ili, ako hoćete, misije koju MUP ima. Možda je upravo ova riječ ‘misija’ prikladna za rad MUP-a u našim okolnostima.

O kojim to kompromisima govorite?

- O kompromisima s politikom. Na lokalnoj razini često imamo problema sa stranačkim dužnosnicima koji pokušavaju utjecati na kadrovska rješenja u policiji. Mi to ne dopuštamo. Političari moraju to shvatiti i moraju izbaciti iz mozga primisli da mogu utjecati na rad policije ili sigurnosne službe. Političari moraju konačno usvojiti svršenu činjenicu da mi radimo prema zakonima i pravilima struke. Sve ostalo je neprihvatljivo.

Govorili ste o depolitizaciji MUP-a. Zanima me koliko je ljudi smijenjeno zbog toga što su pravila policijske profesije podredili političkim kompromisima?

- Zadovoljan sam što smo učinili i u tom segmentu. Zamijenili smo između 30 i 40 ljudi u tzv. srednjem i višem policijskom menadžmentu. Nismo o tome posebno govorili u javnosti.

To mislite na kadrove HDZ-a u policiji?

- Ne bih to baš tako rekao. Nismo radili analizu njihove stranačke opredijeljenosti jer me to, na koncu, ne zanima. Svake četiri godine netko ubaci svoje kadrove.

Kao dobar običaj?

- Kao običaj koji će političari zauvijek zaboraviti. Smjenama, moram priznati, nisam previše sklon. Zašto micati ljude? Nikad ne radim da bih se svidio nekoj političkoj opciji. Početkom godine moglo bi biti značajnih promjena u višem i srednjem menadžmentu MUP-a jer s nekim ljudima zaista nismo zadovoljni u profesionalnom smislu. Nadalje, pripremamo uvođenje prevažne Uredbe o policijskim zvanjima. Ona propisuje profesionalni put svakog policajca od trenutka ulaska u službu. Neće se moći dogoditi da politička stranka, koja pobijedi na izborima, postavlja nekog pojedinca za načelnika policijske uprave samo zato jer je blizak stranci. Sada će biti najvažnije iskustvo i ocjene profesionalnog rada. I ta će uredba biti najbolja brana politizaciji MUP-a.

Pa i vi ste u jednom trenutku morali otići iz MUP-a zbog političkih pritisaka. Je li vas to još progoni?

- Ne. Zašto bi me to progonilo? To su bila druga vremena.

Uloga policije u slučaju Brodosplit u najmanju je ruku dvojbena. Državno odvjetništvo iz Splita, što je jednistven slučaj, odlučilo je optužiti četvero ljudi iz afere u koju su umiješani HDZ-ovi direktori i ministar Branko Vukelić bez sudjelovanja splitske policije koja nije željela sastaviti kaznenu prijavu. Istodobno, ni jedan od ravnatelja policije, u posljednje tri godine, nije uspio smijeniti načelnika policijske uprave.

- Kako oni rade, dopustit ćete, procijenit ću ja, odnosno mi u MUP-u. Dalje, oko Brodosplita upravo ovih dana završava sudska istraga. To čekamo jer smo i mi, unutar policijskog sustava, sastavili izvješća. Pričekat ćemo još kratko vrijeme i odlučiti, na osnovi pouzdanih informacija, kakva će biti sudbina menadžmenta splitske policije. Ako su u bilo kojem trenutku bili u funkciji zaštite bilo koga ili ako su opstruirali rad Državnog odvjetništva u aferi Brodosplit, snosit će posljedice.

A što vama govori instinkt? Puno je toga izašlo u vezi s tim slučajem što ukazuje na zataškavanje policije.

- Ne bih se ovdje prepuštao intuiciji ili nekom instinktu, kako vi pitate. Bavit ćemo se samo činjenicama koje ćemo vrlo brzo dobiti. Nitko ne štiti vrh splitske policije. Vidjet ćemo što će biti s tim predmetom, te shodno tome i s njima kada to odlučimo prema činjenicama u izvješću.

Je li vam žao što ste morali smijeniti Vladimira Fabera?

- Nekoliko sam puta odbio to komentirati, pa nema razloga da i sada komentiram.

Pitam vas jer je slučaj kamioni napokon na sudu, a on je, barem javno, inzistirao na toj istrazi?

- Slučaj kamioni, ponavljam, za policiju je riješen. To sve govori.

Je li vas Ivo Sanader ikada zvao zbog kamiona ili bilo koje druge istrage? Jeste li ikada bili izloženi onome što se može definirati kao politički pritisak?

- Zvao me puno puta. Nikad nisam bio izložen bilo kakvom političkom pritisku kada je riječ o istragama. Bio bih nepošten kada bih rekao drukčije. Da ih je bilo, vjerojatno ih ne bih mogao tek tako prešutjeti.

S kim je lakše raditi: s dr. Sanaderom ili premijerkom Kosor?

- Ne bih želio glorificirati, ali premijerka je svojim jasnim stajalištem o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala pokazala da država mora odmah uništiti taj negativni fenomen. U ovome momentu, zahvaljujući spomenutim akcijama, prostor za korupciju u Hrvatskoj dramatično je sužen. One istodobno djeluju kao preventiva. S predsjednicom Vlade je ugodno raditi jer prije svega poštuje profesionalnost i struku. A što je posebice važno, ona traži da cijela Vlada djeluje u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

U političkim se kuloarima govori da vas dio HDZ-a doživljava kao osobu koja provođenjem istraga ruši stranku. Kako to komentirate?

- Mislim da HDZ treba biti sretan da se sve ovo događa u mandatu te stranke. HDZ treba biti svjestan važnosti za Hrvatsku da je baš ova Vlada - Vlada koju je sastavljao HDZ - poduzela ove istrage. Tako to moraju artikulirati. Štoviše, to može biti prigoda da upravo na razrješenju tereta kriminala i korupcije zasluže atribut povijesne stranke, kao što HDZ i jest. Ako i postoje ‘zločesti momci’ u njihovim redovima, mora ih se beziznimno procesuirati. Volim naglasiti načelo: pravna država rješava kriminal. I tako to treba promatrati. To će svim strankama olakšati političko djelovanje, ali što je još važnije, svakom pojedincu u našoj državi vratiti dostojanstvo i vrijednost životu. I ponavljam: rješavanje hipoteke kriminala ne moramo povezivati nužno sa strankom.

Razmišljate li o ulasku u HDZ?

- Ne. Jedan sam od osnivača stranke i bio sam član od rujna 1989. Kad sam 1993. otišao u MUP, počeo sam se distancirati od HDZ-a jer sam vidio da policijska profesija i stranačka politika ne idu zajedno. Pogotovo nakon događaja u privatizaciji i još nekih kasnijih političkih dezorijentacija HDZ-a prema BiH.

Haag traži još 23 topnička dnevnika. Hoćemo li ih pronaći?

- Prvo, moram objasniti što su to topnički dnevnici. To su dokumenti za koje se pretpostavlja da bi trebali objediniti dvije vrste informacija: popis ciljeva topničkih oružja u operaciji Oluja i potrošnju streljiva. Dnevnici postoje kao pretpostavka iz vojnih udžbenika. Topnički dnevnici negdje su nastali tijekom Oluje, a negdje nisu. Naši zapovjednici su bili vješti ratnici, ali loši administratori. Neki od dnevnika su napravljeni, neki su izgubljeni ili uništeni tijekom operacija, a nešto ih je i ostalo. Ono što mi tražimo od Haaga jest razumijevanje za takvu ambivalentnu okolnost koja se odnosi na broj tih dnevnika. Mi, naravno, poduzimamo akcije da pronađemo sve što postoji.

Što je konačno pronađeno?

- Više od 10.000 dokumenata po ormarima, ostavama, podrumima i tavanima... Velik broj je imao oznaku državne tajne. I nije im bilo mjesto kod tih osoba nego u Državnom arhivu ili arhivu MORH-a. To je državno vlasništvo i država ga ima pravo vratiti u svoj posjed. Da se na taj način shvatila ta akcija, ne bi bilo svih ovih problema, pa ni ovakvih komentara.

Jesu li kod Marina Ivanovića, odvjetnika Ante Gotovine, pronađeni dokumenti s oznakom državne tajne?

- Ne bih posebno govorio o tome.

Njegove dokumente ne smijete analizirati?

- Dobili smo tu odluku i nismo ušli u sadržaj njegovih arhiva koje smo pronašli. Mi smo, dakle, učinili sve što je bilo u našoj moći.

Je li haaški tužitelj Brammertz donio popis ljudi i tražio da ih se privede na razgovore te pretraži njihove stanove i druge prostorije?

- To nije istina. Sve smo sami pripremili kroz operativni rad. Naposljetku, Hrvatska će biti u stanju dokazati da je učinila sve kako bi došla do topničkih dnevnika i da je naša suradnja s Haagom potpuna. Tim će se nastaviti put našeg ulaska u EU i bit će uklonjene sve političke prepreke za otvaranje novih poglavlja u pregovorima.

U predsjedničkoj kampanji Nadan Vidošević optužuje Dragana Primorca da tuče suprugu, ovaj mu pak uzvraća da se okoristio kriminalnom privatizacijom Dalmacijacementa i da vrijednost njegove imovine ne odgovara zaradi. Istodobno, Milan Bandić ima 200 anonimnih kaznenih prijava. Gledate li vi na sve to kao na dio izbornog folklora ili poziv na djelovanje policije?

- Kratko: gdje god postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, mi ćemo tamo biti.

Što to znači: da ćete nazvati nekoga od njih i pitati tuče li ženu ili...

- Rekao sam što sam trebao, vrlo jednoznačno. O načinima policijskog rada ne mogu govoriti.

A Mesićeva izjava da USKOK treba ispitati bivšeg premijera zbog prodaje Ine i Sanaderov odgovor da, zapravo, treba ispitati Stjepana Mesića i njegove ljude?

- Ne bih sada ulazio u njihovu polemiku. Vrijeme će pokazati što će policija trebati raditi. Osobe i koja su njihova imena nisu bitni. Naš pristup se zna: svakom predmetu pristupiti istom motivacijom, istim osjećajem za njegovu specifičnost, svakom predmetu kao sui generis fenomenu.

Priča se da ste razmišljali o kandidaturi za predsjednika države?

- Nisam.

Imate li kakvih političkih ambicija?

- Sada sam u MUP-u. Sve moje ambicije, moje profesionalno zauzimanje vezano je uz taj posao koji radim. To je jednostavno stoga jer želim da Hrvatska uspije u borbi protiv kriminala i da bude potpuno sigurna zemlja. Želim da Hrvatska bude uređen i zreo segment u sigurnosnom mozaiku EU. Konačno želim da kao takvi budemo punopravni član Unije. Ovo što se sada događa borba je za Hrvatsku kao pravnu državu i najvažnija je bitka koju vodimo nakon Domovinskog rata. Ovo vrijeme je prijelomnica koja će odlučiti hoćemo li postojati kao uređena pravna i civilizirana država sa svim uljuđenim normativima pravnih, pa ako hoćete i sretnih država.

A vaše političko uvjerenje?

- Cijeli život radim u sustavima gdje je provođenje zakona dominantan dio posla. Nije me briga tko za koga glasuje. Mogu za sebe reći da pripadam središnjoj političkoj opciji s naglašenim nacionalnim osjećajem. Pogledajmo oko sebe sve uspješne zemlje Europe i svijeta i vidjet ćemo da nema uspješne zemlje bez domoljublja. Bez samopoštovanja, bez znanja o njezinim materijalnim i duhovnim prioritetima. To je konstitutivna činjenica, negiranje nas upućuje na socijalno-političku površnost. Hrvatska je, nakon svega, kad se politički očitujemo, zaslužila ideološku čistoću od svih egzekutivnih totalitarizama koji su nas opterećivali i previše koštali u 20. stoljeću: fašizma i komunizma. I da takvi - rasterećeni - uđemo u Europsku Uniju.

Mislite da uhićenje bivšeg Markačeva zamjenika Željka Sačića i drugih pripadnika specijalne policije ruši ugled tog dijela MUP-a?

- Antiteroristička jedinica Lučko prva je specijalna jedinica policije koja je osnovana 1990. godine. Od svog osnutka do završetka Domovinskog rata sudjelovala je u svim presudnim bitkama za oslobođenje domovine. U mirnodopskom vremenu povjeravamo joj najsloženije i najteže zadaće kao što su rješavanje talačkih situacija, visokorizična uhićenja pripadnika krim miljea te sve najsloženije zadaće iz djelokruga rada policije. I u prošlosti, a i danas Antiteroristička jedinica Lučko predstavlja najelitniju postrojbu Ministarstva unutarnjih poslova. Taj događaj u selu Grubori vidim kao izdvojeni i jedini incident koji se dogodio, međutim ni on ne može umanjiti visoku profesionalnost, spremnost i svakako veliko domoljublje koje krasi pripadnike te naše elitne jedinice. Mi smo ponosni na njih.

Autor: Igor Alborghetti