ZAGREB - Od subote, 28. siječnja, na snazi je Zakon o ovrhama zbog kojeg bi već za osam dana tekući računi građana i mirovine mogli bi biti tanji za sve nepodmirene račune. Građani se mogu žaliti, no plaćanje neće izbjeći. Velike ovlasti dobivaju javni bilježnici koji će donositi rješenja o ovrhama. Za ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt oni su produžena ruka države i logično je, kaže, da dobivaju poslove kojima će se rasteretiti sudovi. U razgovoru za Vjesnik ministrica objašnjava njihovu ulogu, ali i tvrdi da to neće otvoriti novo područje za korupciju.

• Na temelju čega će javni bilježnici donositi ovrhe?
- Na temelju Zakona o ovrsi koji je već na snazi u najvećem dijelu zakonskih odredbi, ali i ne u pogledu preuzimanja ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Proveli smo određene pripreme s javnim bilježnicima kako bi se dio koji se odnosi na ovrhe mogao počeo provoditi.

• Koji će biti prioriteti u donošenju rješenja o ovrhama? Po kojim će kriterijima odlučiti da rješavaju neplatiše HEP-a ili HRT-a, primjerice, a ne nekih drugih?
- Sve one ovrhe koje su do 28. siječnja, od kad je Zakon o ovrhama na snazi, došle na sud, ostaju na sudu. Ovrhe nakon 28. siječnja više ne idu na sud nego ih ovrhovoditelji šalju javnim bilježnicima. Takse i sudske pristojbe su gotovo iste kao na sudu, 80 kuna plus PDV (na sudu je to 100 kuna) i tu nema nikakvih promjena.
 

• Što će se onda ubrzati?
- Na ovaj ćemo način zapravo ubrzati ovrhe na novčana potraživanja. Počinjemo raščišćavati i sve stare ovrhe - odustaje se od onog što se ne može naplatiti, ono što se može naplatiti djelomično naplatit će se djelomično, neki zahtjevi za ovrhama koje se ne mogu naplatiti otpisat će se, a neki će se otplaćivati u ratama. Razgovarali smo s velikim ovrhovoditeljima i vodit će se računa o socijalnoj dimenziji građana, posebice socijalno ugroženima i umirovljenicima.

• Bilježnici će za svako rješenje dobivati novac. Otvara li se time novo područje za korupciju u njihovim redovima?
- Ne, jer je sve jasno postavljeno. Osoba traži ovrhu, javni bilježnik u roku osam dana mora donijeti rješenje o ovrsi na novčana potraživanja.

• Dok ovrhovoditelji i javni bilježnici promptno djeluju, građani se mogu žaliti, ali to ne isključuje izvršenje ovrhe. Opet su građani u neravnopravnijem položaju.
- Građani se mogu žaliti i nisu u neravnopravnom položaju. Ako je netko prouzročio dugovanja, onda to treba i platiti. Više nema odgode radi odgode ni kupovanja vremena. U mnogim se dijelovima više neće moći raditi ovrha na pokretninama iako smo pokrenuli registar nekretnina i pokretnina nad kojima se provodi ovrha. No, stvari su vrlo transparentne, više nema mogućnosti korupcije, pri gospodarskim komorama se vode registri pokretnina i nekretnina vrednijih od 50.000 kuna i ide on-line prodaja. Prodaja se, dakle, ubrzava, transparentna je, prodaje se najboljem ponuđaču i više nema zastoja, nerješavanja ili prodaje ispod stola u bescjenje kao što se dosad događalo. Dakle, svakom se naplaćuje.

• Hrvatska ima 254 javna bilježnika, a samo u Zagrebu postoje stotine tisuća ovršnih predmeta. Ne otvara li ipak premali broj javnih bilježnika mogućnost za korupciju?
- Zagreb ima 360.000 ovršnih predmeta, 100.000 ovršnih predmeta manje u odnosu na kraj prošle godine. Svi javni bilježnici u Hrvatskoj moći će raditi sve ovršne zahtjeve. I vi možete, ako živite u Zagrebu, poslati svoj ovršni predmet javnom bilježniku u Dubrovniku ako mislite da će on odmah ići na naplatu. Neće biti korupcije, ne vidim na koji način mogu biti korumpirani kad ih kontroliraju oni koji traže ovrhu. Ovrhovoditelji biraju sami javnog bilježnika i tu je njihova odgovornost. Izabrat će, naravno, one koji će ovrhe brže naplatiti, ali to nije problem mog ministarstva.
Miroslava Rožanković