DRAGAN KOVAČEVIĆ,GOSPODARSKI STRATEG HNS-A

Svakoj bi vladi sveti cilj trebao biti da stvori uvjete za život u blagostanju. Međutim, vlada Jadranke Kosor tomu nije dorasla. Tvrdi to HNS-ov gospodarski strateg Dragan Kovačević, analizirajući učinke Vladinih gospodarskih mjera dva mjeseca nakon što su predstavljene.

Premijerka je otkrila da je zabranila ministrima da idu na godišnje odmore. Kako doživljavate tu antirecesijsku mjeru?
- To je smiješna demagogija. Ministrima koji dobro rade trebalo bi dati tjedan dana duži odmor, a pojedince bi trebalo poslati na vječni godišnji odmor.

Prije 60 dana Vlada je izašla s programom gospodarskog oporavka. Kako Vam se to čini...?
- Što mi se može činiti kad ništa nije napravljeno! Vlada se ponaša isto kao što se ponašala i posljednje tri godine svoga mandata. Najviše se vide tzv. marketinški spinovi. Stvara se dojam da se nešto događa, a zapravo je sve prazan balon. Nelikvidnost nije riješena, broj radnih mjesta povećao se zahvaljujući sezonskoj oscilaciji, zbog čega će se zaposliti nešto konobara i kuhara, a potom će se u jesen sve vratiti na staro i bit će još teže. Program u kojemu je nabrojen niz dobronamjernih mjera nije se ni počeo realizirati. No mi koji se više razumijemo u ekonomiju, više nismo ni očekivali jer taj program u ovom trenutku nema tko provesti.

Zadnja mjera - rebalans proračuna

Znači onaj oprezni optimizam koji je dolazio iz Vlade da će ove godine početi izlazak iz krize nije utemeljen?
- Volio bih kad bi Vlada ili ljudi oko nje koji vode ekonomske procese kazali na čemu temelje ta očekivanja. Jer, poljoprivreda se ne razvija, nego propada, industrije nemamo, turizam će biti u padu, drvna industrija je u komi, tekstilna ne postoji... Nema što stvoriti novu vrijednost.

Može li Vlada učiniti išta da do kraja godine ipak dođe do pozitivnog pomaka?
- Ne može, bar ne ova vlada. U ovoj će godini pad BDP-a biti između 1,5 i 2 posto. Ako to pripišete lanjskom padu, koji je bio 5,8-5,9 posto, vidi se da se na jedan pad samo nastavlja drugi. Budu li do kraja godine primijenjeni neki porezni elementi koji se najavljuju i koji će najviše pogoditi srednji sloj, pa se to zbroji s učincima “harača”, Hrvatska će u potrošnji izgubiti oko 4,5 milijardi kuna, a to je područje potencijalnog rasta BDP-a. Sve podbacuje, pa će ove godine biti od dvije do četiri milijarde kuna poreza na dobit manje nego lani.

Što bi valjalo učiniti?
- Potaknuti segmentiranu potrošnju. Treba više ulagati u znanost i obrazovanje, jer to otvara perspektivu. Matematički odnosi u društvu pokazuju da ono ne može funkcionirati jer 1,6 milijuna ljudi radi, 1,3 milijuna je u mirovini, a 300.000 je nezaposleno. Dakle, umirovljenika i nezaposlenih ima koliko i ljudi koji rade. Zadnja mjera koja će pokazati ima li nade da se nešto pomakne je rebalans proračuna. Nisam za to da se sve sreže i da se potrošnja svede na minimum. Potrošnju treba podignuti ako će to potaknuti gospodarski rast.

Ali kako potaknuti potrošnju u siromašnoj državi u kojoj se mladi, školovani ljudi ne mogu zaposliti, nego još godinama ostaju na skrbi roditelja? Tko u takvim uvjetima može trošiti?
- Vlada mora stvoriti uvjete za otvaranje radnih mjesta. Ako to Vlada ne radi, onda nam i ne treba. No nije to posao samo Vlade nego svih institucija, uključujući i HNB. Loša je poruka kad guverner Rohatinski kaže da je on svoj cilj ispunio, a za ostalo ga nije briga. Monetarna vlast mora sudjelovati u procesima kojima je cilj rast BDP-a. Ako ne djeluje tako, onda nam ni takva monetarna vlast ne treba.

Nije samo HDZ kriv za stanje u zemlji

Je li guverner u pravu što ne dopušta ulazak Nove Ljubljanske banke dok se ne vrati dug hrvatskim štedišama?
- S aspekta štediša i odnosa u bankarstvu on je većim dijelom u pravu.

Mislite li da će ipak popustiti ako to bude uvjet za ulazak Hrvatske u EU?
- Na ulazak Hrvatske u EU neće utjecati ni Ljubljanska banka ni topnički dnevnici. To je politička odluka i Hrvatska će ući kad politika u EU kaže da je trenutak.

Što Hrvatska može napraviti da podigne potrošnju?
- Cijela je naša ekonomija zbijena u podatku koji kaže da smo zemlja koja ima više od milijun hektara neobrađenog zemljišta, a uvozi gotovo četiri milijarde dolara više hrane nego što izvozi. Na turističkim stolovima je 80 posto proizvoda iz uvoza. Niti nam treba takva poljoprivreda, niti nam treba takav turizam. Prvo što treba napraviti četiri su mjere: razvoj poljoprivrede i turizma, iskoristivost energetskog sektora i razvoj tranzitnih pruga. To odmah daje rezultat. Kad uvezemo hrane za milijardu dolara manje zato što smo je proizveli u Hrvatskoj, bit će to znak da smo izašli iz krize.

Nije to što govorite neka novost, pa i sadašnja koalicija ima u programu razvoj sela, jačanje poljoprivrede, povezivanje s turizmom...
- Točno, ali je taj dio programa napustila prije godinu i pol, i to u prvom redu zbog HSS-a. Nije samo HDZ kriv za stanje u zemlji, jer su HSS i HSLS također stožerne stranke te koalicije, s time što bi HSLS sad želio pobjeći, ali će ipak ostati do kraja mandata. Uglavnom, oporavak Hrvatske vidjet će se u trenutku kad zapuštena i napuštena Slavonija postane perspektivna i bogata regija. No s ovom je politikom neizvjesno kad će to biti.

Što u Hrvatskoj znači biti bogat?

Vlada najavljuje da će u jesen uvesti porez na imovinu. Hoće li HNS to podržati?
- Problem je što kod nas uvođenje poreza nije strukturalno, nego čisto političko pitanje. Planira se uvođenje poreza na imovinu da bi se zahvatilo bogate, a nije definirano što u Hrvatskoj uopće znači biti bogat. Je li bogat onaj tko ima 15.000 kuna plaću i jedan stan, pa s obzirom na to da je naslijedio i garsonijeru od 30 kvadrata treba ga dodatno oporezovati? Ili je bogat čovjek koji ima dvorce, jahte, avione... Njega se, međutim, neće moći obuhvatiti jer je sve stavio na tvrtku.

No planira se stati na kraj i tome da neki žive na visokoj nozi koristeći se imovinom tvrtke na koju nije plaćen porez kakav bi bio da je riječ o privatnoj imovini?
- Uopće ne znam kako će to izvesti. Kako će razlučiti Keruma poduzetnika i Keruma kao privatnu osobu? Sve je to marketinški spin i priča za uveseljavanje puka koji će biti sretan kad vidi da je država nekom uzela jahtu. No, oni koji puno imaju znat će se i snaći pa ih porezne škare neće previše okrznuti. Njih društvo treba potaknuti da investiraju i otvaraju radna mjesta. U Hrvatskoj bi trebalo napraviti poreznu reformu, ali cjelovitu, a ne ovako pikati od prilike do prilike, sad malo jahtu, sutra kuću... Kako je krenulo, Vlada će uskoro doći na ideju da nacionalizira privatno vlasništvo.

Potpisuje se protiv Vladine politike

Što mislite o sindikalnoj akciji prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o radu?
- To je nadišlo okvire jednog zakona i radi se o izjašnjavanju protiv Vladine politike. Narodu je došla voda do grla. Velika većina vjerojatno ne zna što točno potpisuje ni o kakvim se izmjenama ZOR-a radi.

Kakav zakon o radu treba Hrvatskoj?
- Takav koji će pridonijeti boljem odnosu poslodavca i radnika te pomoći da se popravi gospodarska situacija.

Je li realan zahtjev da se omogući da kolektivni ugovori i nakon isteka traju bez ograničenja?
- Sindikati znaju da to nije realno. No, oni su iskoristili priliku da omoguće narodu da pokaže Vladi da ne radi dobro i da je potrebna promjena.

Hoćete li Vi potpisati zahtjev?
- Učinit ću to ovih dana, i to zato što želim sudjelovati u izjašnjavanju protiv Vladine politike.

Mladenka ŠARIĆ