Prorektor za nastavu i studente Vjekoslav Jerolimov, drugi je kandidat za rektora (abecednim redom) s kojim smo razgovarali o predizbornoj kampanji, stanju na Sveučilištu i provedbi Bolonjskog procesa.
• Kako ocjenjujete dosadašnji tijek izborne utakmice? Što je bilo dobro, a što loše u njoj?
- Po mnogo čemu dosadašnji tijek izborne utakmice neobičan je u usporedbi s prijašnjim izborima za rektora. U prvom redu istaknuo bih dobre kao što su demokratičnost i Statutom u osnovi predviđena transparentnost postupka, te broj i šarolikost glasača, predstavnika svih razina akademske zajednice. Loše su karakteristike rezultat nepovoljnih ili nejasnih odredbi dijelova Statuta koje su onemogućile dovršenje izbora u prvom postupku izbora rektora, odnosno omogućile različitost tumačenja i procedure prvog i drugog postupka.
• Doživljavate li »podbadanja« kao dio fer igre ili...?
- Pravo je svakog kandidata koristiti se različitim, pa i osebujnim metodama u prikazivanju svog programa najboljim. Osobno sam se ponašao u skladu s vlastitim vrijednostima i onako kako vidim primjerenim ponašanje rektora Sveučilišta u Zagrebu.
S gledišta autonomije sveučilišta, ali i zbog ravnopravnosti svih građana, Zakon bi što prije trebalo izmijeniti. To bi bilo jedino ispravno rješenje
|
• Dobar dio fakulteta ove je akademske godine pogođen upisom prekomjernog broja studenata na temelju Zakona o braniteljima. Kako biste riješili taj problem?
- U postupku donošenja Zakona nisu predviđene sve okolnosti upisne politike te rizici i moguće negativne posljedice. Iako se ponekad tvrdi suprotno, krug institucija koje su donosile taj zakon nije podrazumijevao punu komunikaciju s akademskom zajednicom, koja se tako nije imala prigodu izjasniti. Stoga tvorci Zakona nisu sagledali sve moguće reperkusije njegove primjene, iako su namjere bile humane i pozitivne.
Smatram da je to pitanje trebalo rješavati uvođenjem mjera izdašne potpore stipendijama, smještajem, pomoći u nabavi nastavnih pomagala, olakšicama pri zapošljavanju i sl. No, odredbe Zakona moraju se provoditi dok one postoje.
• Biste li kao rektor inicirali promjenu Zakona?
- S gledišta autonomije sveučilišta i visokoobrazovnog sustava, a također i zbog ravnopravnosti svih građana pri upisnoj politici, Zakon bi što prije trebalo izmijeniti u odgovarajućim odredbama. To bi bilo jedino ispravno rješenje. Iako je o tome bilo govora, još nema naznaka skorih promjena. Mjere koje se u javnosti i u akademskoj zajednici spominju u posljednje vrijeme ne rješavaju osnovni problem ni u etičkom niti u akademskom smislu.
• Na fakultetima se žale na nedostatke kadrova i prostora. Je li ipak trebalo pričekati s uvođenjem Bolonjskog procesa?
- Zagovornik sam uvođenja Bolonjskog procesa. To je pitanje vrlo složeno, ali smatram kako je 'bolonjizaciju' trebalo provesti bez odgode. Međutim, mislim kako je u promjene trebalo ići postupno. Iskustvo iz svakodnevnog rada fakulteta i akademija govori u prilog takvom mišljenju. Upisom druge 'bolonjske' generacije studenata mogu se očekivati dodatne poteškoće s prostorom, opremom i brojem nastavnika.
• Ako budete izabran za rektora, u kom će se smjeru kretati Sveučilište?
- Budem li izabran, do kraja moga mandata - 2010., stručni studijski programi Sveučilišta trebali bi se postupno reducirati. Njima je mjesto na veleučilištima i samostalnim visokim školama. Sveučilište se mora posvetiti sveučilišnim programima, što podrazumijeva i veće mjesto istraživačkoj djelatnosti na Sveučilištu. Zalagat ću se za pravnu integraciju Sveučilišta koja je nezaobilazan korak u postizanju funkcijske integracije, pri čemu treba imati na umu kako pravna integracija nije sama sebi svrhom, nego je cilj postići višu razinu kvalitete obrazovanja s racionalnijim utroškom sredstava i postupaka. U tome smislu još postoje zakonske i druge nedorečenosti.
• Čula se zamjerka da niste osmislili financijsku komponentu razvoja Sveučilišta?
- Iako imam raznovrsne interese, ne utvaram si da imam sposobnosti i znanja renesansnog intelektualca. Nisam financijski stručnjak, niti školovani menadžer. Stoga se ne upuštam u aktivnosti za koje postoje školovani stručnjaci i ekspertni timovi. Bilo bi neprilično i pogubno za Sveučilište igrati se financijskog stručnjaka-amatera. Dakle, tek ako budem izabran, izabrat ću suradnike, stručnjake u tome području, pa razviti ured za financije i imovinu Sveučilišta.
Mirela Lilek
|