Jedan od glavnih dioničara Medike, najveće hrvatske veledrogerije, najveća je hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva (25 posto). Ostali veliki dioničari su Krka (11 posto), skupina za koju se pretpostavlja da je domaća (na skrbničkim računima), ostalo su mali dioničari, a strateški partner je najveća europska veledrogerija Celesio. Najava o preuzimanju Plive (Actavis ili Barr) neminovno će se odraziti i na Mediku. Kako, osim na sve skuplje dionice, pokušali smo doznati u razgovoru s predsjednikom Medikine uprave Damirom Kuštrakom, i to nekoliko dana uoči skupštine dioničara.

• Što ćete reći dioničarima o utjecaju preuzimanja Plive na Mediku?
- Ja sam samo predsjednik Uprave i ne mogu ulaziti u odnose među dioničarima. Skupština se odnosi na prošlu poslovnu godinu, a što će se dogoditi s preslagivanjem vlasničke strukture, vidjet ćemo ubrzo.
Promjene ovise o tome želi li novi strateški partner zadržati sadašnji udio u Mediki i kome će ga eventualno prodati. No, pogrešno se misli da je Medika zlatna koka. Mi smo tek uslužna djelatnost koja na vrijeme mora osigurati lijekove i isporučiti ih.
 

• Niste li izjavili kako biste voljeli da glavni partner bude Celesio?
- Rekao sam kako bih više volio da nam je partner nego konkurent. Kad bi preuzeo i Plivin paket dionica, značilo bi da bi se, nakon dolaska Phoenixa prije par godina u Hrvatsku, ovo tržište napokon stabiliziralo.
• Vaš rast lani je bio pet posto, a dobit tri puta veća

nego pretprošle godine. Koliko je to u odnosu na Celesio, koji je vlasnik trećine vaših dionica?
- Celesio ima milijun kuna dobiti po zaposleniku, mi 630.000. Mi smo više distributeri nego trgovci lijekovima i tako je zato što država određuje cijene lijekova. A koji će se lijekovi distribuirati, određuje agencija koja ih registrira i odobrava promet.

• Koliki prihod dolazi od države, HZZO-a?
- Oko 70 posto, a ostalo su lijekovi koji ne idu na recept, kozmetika i slično.

Bi li vam odgovaralo da je u reformi zdravstva više slobodnog tržišta i participacije građana u plaćanju lijekova?
- Takav sustav ne postoji nigdje u Europi, postoji samo u SAD-u. Europski se sustavi razlikuju samo po udjelu građana u troškovima liječenja, uz određenu solidarnost. No, u Hrvatskoj u tome vlada konfuzija. Potrošnja lijekova »po glavi« je jako mala, oko 105 eura godišnje, i tu smo daleko iza Slovenije, Slovačke i naših susjeda, ali to je velika potrošnja u odnosu na BDP, 1,5 posto. Drugim riječima, potrošnja je mala, ali je sve besplatno, što je apsurdno.

• Što bi trebalo učiniti?
- Postupno bi trebalo uvoditi participaciju koja ne bi trebala biti velika, ali treba poraditi na svijesti da solidarnost ne može biti neograničena. Ujedno, kod nas je većina lijekova vrlo jeftina: 20 posto lijekova na listi HZZO-a stoji manje od 20 kuna, a 50 posto ih je jeftinije od 100 kuna. Participacija od 10 kuna ne bi se mogla nazvati nekakvim udarom. Mislim da bi trebalo razbiti strah od reforme i gledati je s pozitivne strane. Zdravstvo se mora razvijati, a ako je previše socijalno usmjereno, neće se moći razvijati, što ide na štetu pacijenata. Stalno se otkrivaju nove tehnologije i lijekovi, pa treba urediti sustav tako da, osim najsiromašnijih, ljudi participiraju.

• Znači li to da podržavate predloženu politiku lijekova s dvije liste?
- Da, jer omogućava svima borbu na tržištu.

Biserka Lovrić