savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=2973&zdenka-cuhnil
Osoba: Čuhnil Zdenka
Datum: 14.07.2006
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Ako Grad Daruvar do kraja rujna statutom ne omogući službenu uporabu češkog jezika na cijelom svom području, Savjet za nacionalne manjine protiv Grada će podnijeti tužbu Ustavnom sudu, zaključeno je na posljednjoj sjednici Savjeta.
Statut, naime, omogućuje dvojezičnost samo u nekim naseljima, uz argument da Čeha u Daruvaru ima 18,9 posto. Iako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina propisuje uporabu manjinskog jezika u gradovima i općinama gdje neka manjina čini trećinu stanovništva, Česi se pozivaju na svoje stečeno pravo, jer su pravo na dvojezičnost imali do 1993. na području bivše općine Daruvar.


O problemu dvojezičnosti u Daruvaru razgovarali smo sa Zdenkom Čuhnil, zastupnicom češke i slovačke manjine u Saboru, koja ističe da je stečeno pravo jedno od četiri elemenata na temelju kojih se daje pravo na dvojezičnost u lokalnoj samoupravi
»Ustavni zakon kaže da se ispod stečenih prava ne smije ići, a češka manjina ima od 1946. pravo na uporabu češkog jezika, što je regulirano i statutima bivše općine Daruvar iz 1974. i 1984. koja se 1993. podijelila na općine Sirač, Dežanovac, Đulovac i Končanicu te grad Daruvar. Končanica jedina ima regulirano pravo na dvojezičnost, jer je u njoj po popisu 1991. bilo više od 50 posto Čeha, a to očekujemo i u Dežanovcu, gdje je Čeha 23 posto, i u Daruvaru s 18,9 posto na temelju stečenog prava. Kad se donosio Ustavni zakon, u Sabor je došao dokument s jedinicama u kojima su do 2000. postojala stečena prava, gdje se navodi i Daruvar. Dakle, treba se pozvati na stečena prava, uvesti dvojezičnost tamo gdje je normalno i definirati je statutom, a vijeća češke manjine su spremna na to da se provodi ono za što ne treba dopunska sredstva. Tražimo minimum dvojezičnosti i da se ona unese u Statut kako bi bilo vidljivo da su Česi prisutni«, kaže Čuhnil, koja podsjeća da je Hrvatska 1997. ratificirala Povelju o zaštiti regionalnih i manjinskih jezika i obvezala se štititi sedam jezika, među njima i češki, kao stečeno pravo i naslijeđe.
 

Bili smo toliko korektni da pitanje dvojezičnosti nismo htjeli pokretati lani prije lokalnih izbora, nego smo htjeli da se formira nova vlast

• Što Česi konkretno podrazumijevaju pod službenom uporabom češkog jezika?
- Službena uporaba znači da se važniji dokumenti izdaju dvojezično, da se mogu dobiti dvojezične osobne iskaznice, da nazivi na svim javnim institucijama budu dvojezični, kao i nazivi naselja i ulica.


• Kakvo je danas stanje s dvojezičnošću u Daruvaru i što sve smatrate spornim u Statutu?
- Osim natpisa koji su ove godine dani u pojedinim naseljima, nema druge primjene službene uporabe jezika, a tražimo je u institucijama i da se regulira Statutom. Grad je dao mogućnost primjene dvojezičnosti u svim naseljima, samo ne u Daruvaru, gdje de facto jedino postoji mogućnost dvojezične uporabe, jer su institucije ondje a ne u okolnim selima.
No, Statut grada neusklađen je s Ustavnim zakonom i u dijelu uporabe simbola i znamenja nacionalne manjine, jer propisuje da ih samo vijeća manjina mogu upotrebljavati u svojim prostorima, a simbole sukladno Zakonu upotrebljavaju i udruge, poput Češke besede, izdavačke kuće Jednota, vrtića i škola.
Statut je samo morao propisati o kojim se prilikama radi, a ne može im to pravo ograničiti. Protuzakonito je u Statutu i to što propisuje ulogu vijeća manjina.


• Kako objašnjavate takav stav gradskih vlasti?
- Mislim da se Česima ništa nema za zamjeriti i ne znam otkud odjednom taj negativan naboj prema njima, jer to ničim nisu zaslužili. Česi su u Daruvaru ostavili traga u kulturi i gospodarstvu i obogatili su kraj. Češka država dala je pomoć nakon rata i u obnovi. Također, tijekom rata je više od 1500 djece bilo u Češkoj.


• U Daruvaru je na vlasti HSS, čija ste i vi nekad bili članica. Nema li tu elemenata osobnog sukoba?
- Bili smo toliko korektni da pitanje dvojezičnosti nismo htjeli pokretati lani prije lokalnih izbora, nego smo htjeli da se formira nova vlast. No, ispalo je da sam kao bivša HSS-ovka krenula na HSS, iako su to manjinska prava koja s politikom nemaju veze.

Marijan Lipovac