Europska komisija i dalje ima primjedaba na hrvatsko pravosuđe, posebno na račun reforme pravila pravosudne igre u kojoj je dosad posao vodilo Ministarstvo pravosuđa. Je li Vrhovni sud RH spreman preuzeti vodstvo u reformi pravosuđa, pitali smo njegova predsjednika Branka Hrvatina.

– Dužnost je Vrhovnog suda ostvariti zadatke iz djelokruga i nadležnosti određenih Ustavom i Zakonom o sudovima, dakle osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost svih pred zakonom, odlučivati o izvanrednim i redovnim pravnim lijekovima kad je to propisano zakonom kao i razmatrati aktualna pitanja sudske prakse i analizirati potrebe za stručnim usavršavanjem sudaca, savjetnika i vježbenika. Smatram da te zadatke za sada Vrhovni sud Republike Hrvatske obavlja uspješno. Postalo je redovnim razmatranje spornih pitanja primjene određenih zakona u praksi, kako u građanskoj tako i u kaznenoj grani sudovanja, na sastancima predstavnika županijskih sudova i Visokog trgovačkog suda s Vrhovnim sudom. Reforma pravosuđa i njezina provedba u domeni je Ministarstva pravosuđa i Vrhovni je sud uključen u taj projekt, nastoji svojom stručnošću i autoritetom pridonijeti osmišljavanju i provedbi projekata. Suradnja Vrhovnog suda s Ministarstvom pravosuđa je iznimno korektna i sadržajno usmjerena upravo na stručnu podršku Vrhovnog suda reformi i davanju konkretnih prijedloga i ocjena.
 

• Zašto učinak vaših sastanaka s vodećim ljudima sudstva nije prepoznat kao dokaz te spremnosti?
– Nakon stupanja na dužnost, s kolegama sam osmislio program koji će najbolje konkretno odgovoriti stanju u sudstvu i time se uključiti i u uspostavu uvjeta za bržu provedbu reforme. To je program smanjenja zaostataka s naglaskom na neriješenim najstarijim predmetima uz jasne mehanizme kontrole, praćenja i evaluacije ostvarenog, počam od svakog suca. Sastao sam se s predsjednicima viših sudova, a potom i sucima prema području županijskog suda. Cilj je bio neposredno analizirati stanje u sudovima i motivirati suce na pojačani rad kako bi se zaostaci riješili. Redovito održavamo sastanke s predsjednicima sudova - treći sastanak bit će od 15. do 17. studenoga radi veće učinkovitosti rada. Nastavili smo redovne preglede županijskih sudova. Koncentriramo se na ukidne odluke u žalbenom postupku, nastojeći osigurati kvalitetu odluke bez nepotrebnog ukidanja nižestupanjskih presuda. Taj program je kvalitetan doprinos Vrhovnog suda sređivanju stanja u sudstvu.

• Jeste li zadovoljni ulogom ove ustanove u reformi propisa i zakona?
– Suci Vrhovnog suda članovi su radnih skupina za izradu zakona iz naše domene. Opća sjednica Vrhovnog suda davala je i daje redovito mišljenje o nacrtima zakona kad se njima utvrđuju ovlasti suda ili neko drugo pitanje važno za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti. Ta su mišljenja redovito detaljno obrazložena i rezultat su stručnog mišljenja vrsnih praktičara. Činjenica je da se unatoč tome takva mišljenja ne prihvaćaju uvijek i uglavnom u donošenju prevlada volja zakonodavca. Rezultat toga su česti problemi u praksi, jer se propisi donose iznimno brzo i to često utječe na njihovu kvalitetu tako da zbog nejasnoća i nedorečenosti utječu i na kvalitetu rada sudova. Siguran sam da bi mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda trebalo znatno više poštovati u ovom bitnom segmentu i da bi se time uklonili mnogi problemi u praksi.

• Što mislite o tome da se Kazneni zakon gotovo stalno mijenja?
Već sam naveo veliku dinamiku u izmjenama pa i vrlo bitnih zakona. U odnosu na kaznenu oblast valja ukazati da je
– Zbog prilagodbe pravnoj stečevini Europske unije, neophodno je provesti niz promjena kako u odnosu na kazneno materijalno i procesno pravo (na primjer, potreba reguliranja kaznenih djela trgovine ljudima, kompjuterskog kriminala, uvođenja korištenja videolinkova i slično). Čini se, međutim, da je svrha zadnjih izmjena i povećanje državne represije kaznama i da zakonodavac očekuje da će to općenito preventivno djelovati na moguće počinitelje.

• Kako objašnjavate da su gotovo sve reforme zakona prošle, a za slabe učinke je nakon svega odgovarao samo Vrhovni sud?
– Pojedini zakoni ili zakonska rješenja oživotvoruju se primjenom norme na konkretni pravni odnos ili spor - odlukom suda u konkretnoj stvari. Tada se zaboravlja na nesavršenost i nedorečenost lošeg propisa i sudovi postaju i ostaju dežurni krivci za način rješavanja, a on se i temelji na takvom propisu. Na žalost, sve se češće događa da su temeljna pitanja zbog koji su zakoni ili dopune postojećih i doneseni, površno regulirana. Ta nedorečenost propisa iznimno je opasna, jer otvara mogućnost njihova različitog tumačenja. Stoga su sudovi u poziciji da tek kroz praksu tumače takve propise zbog čega se, naravno, otvara mogućnost raznih spekulacija da je određenim tumačenjem pogodovano nekoj od stranaka. Tako se narušava povjerenje u suce i sudbenu vlast. Zato je neophodno tu nedorečenost propisa izbjeći, a postojeće ukloniti i uskladiti s već nastalom praksom.

• Koliko je VSH odgovoran za tvrdnju da je pravosuđe korumpirano?
– Tvrdnje da je pravosuđe, dakle i sudbena vlast, u cjelini korumpirano paušalne su, i kao i sve ocjene ili tvrdnje dovedene do krajnosti - netočne. No, problem korupcije postoji u raznim dijelovima društva, pa jamačno i u sudbenoj vlasti. Vrhovni sud Republike Hrvatske nastoji nizom mjera - a istaknuo bih upravo inzistiranje na rješavanju starih predmeta te skraćenje trajanja sudskih postupaka, uspostaviti uvjete da se svaka potencijalna korupcija ili pogodovanje onemogući, a ona koja eventualno postoji otkrije i sankcionira. Kad se smanji broj neriješenih predmeta i skrati trajanje postupaka, bit će transparentniji slučajevi za koje nema objektivno objašnjivog razloga za takvo dugo trajanje postupaka. Time je moguća i jača kontrola toga kako suci obavljaju posao.

• Sudovi i dalje sude dugo, skupo i s ne uvijek očekivanim presudama.
– Siguran sam da će statistika konačno ove godine biti na našoj strani, jer očekujem bitno smanjenje broja neriješenih predmeta na svim sudovima u Hrvatskoj.

• Je li Vrhovni sud učinio sve da bi se odgovorne za dugotrajnost postupka, osim na sudovima, pronašlo i u drugim dijelovima sustava?
– Vrhovni sud nastoji pronaći rezerve i načine uklanjanja neučinkovitosti i te posljedice u samoj sudbenoj vlasti. To je moj osobni pristup i mislim da je jedino realan. Raduje me da se prepoznaju i drugi bitni čimbenici, koji otežavaju rad sudaca. Kad mi na to ukazujemo, mislim, često opravdano, to se doživljava kao pokušaj prebacivanja odgovornosti sa sudova na nekog drugog, a to nam nije namjera. Zato i onaj moj ranije ukazani pristup. No, svi u sustavu morat će također dobro procijeniti svoju ulogu u postupcima koji predugo traju i za nju snositi odgovornost.

Vlado Rajić