|
Objavi na:
|
||
|
|
||
DRAŽEN BOŠNJAKOVIĆ, MINISTAR PRAVOSUĐA, O ZATVARANJU PREGOVORA S EU, KAZNENOM PROGONU, UKIDANJU SUDOVA, NAPADIMA NA NOVINARE... Nakon uspješnog mandata, ministra pravosuđa Ivana Šimonovića zamijenio je njegov državni tajnik Dražen Bošnjaković. Za razliku od Šimonovića, Bošnjaković je stranačka osoba, a u naslijeđe mu je ostavljen značajan posao zatvaranja pregovora s EU u najosljetljivijem poglavlju - pravosuđu.
Negativna iskustva s članicama EU
|
||||
Odluka za topničke dnevnike ipak je korak naprijed
Matvejević se nije žalio, presudu je sam prihvatio
|
Pravosuđe je dobilo 21 mjerilo, što je više mjerila nego u svim ostalim poglavljima. Kako Vi gledate na takvu ocjenu pravosuđa od strane EU?
- Europska unija ima određena iskustva s članicama koje su ulazile prije nas. Zato sad žele drugačiji pristup u pregovorima i žele da nove članice imaju izgrađen pravosudni sustav koji jamči funkcioniranje pravne države i prije ulaska, umjesto da ga prilagođavaju i izgrađuju institucije tek po ulasku u EU. Riječ je o takvom pristupu EU u pregovorima s Hrvatskom.
Nije li to nepošteno?
- U ocjene je li to pošteno ili ne, ne želim ulaziti. Pitanje pristupa pregovorima stvar je Europske unije. Međutim, to nam ne smije smetati jer naprosto moramo izgraditi sustav u kojem će institucije dobro obavljati svoj posao i pred kojima će građani moći potpuno ostvarivati svoja prava i interese i, što je posebno važno, u razumnom i primjerenom roku.
Danas građani sve više bježe u Strasbourg pri ostvarivanju svojih prava. Što je potrebno napraviti da tijela državne uprave i sudovi počnu primjenjivati pravo ne misleći da su sami u svemiru?
- Prije se radi o tome da su građani spoznali svoje pravo da nastave pravne bitke i pred Europskim sudom za ljudska prava. Lani je u posjetu Hrvatskoj bio predsjednik tog suda Jean Paul Acosta i nije nam prigovoreno da smo u "problematičnoj" skupini zemalja od koje dolazi pritisak na Europski sud za ljudska prava. Jedini način da hrvatskih predmeta u Strasbourgu bude manje jest da pravosuđe funkcionira što je moguće bolje i efikasnije. Grešaka će uvijek biti. Ali što se tiče uređenja zakonodavstva i funkcioniranja institucija, toga će biti sve manje.
Pojedina mjerila govore o jačanju DSV-a i državnoodvjetničkog vijeća. Te institucije prošle su već promjene zahvaljujući promjeni Ustava. Što se sad traži od Hrvatske u tom pogledu?
- Točno je da je Ustav promijenio bitne stvari vezane uz DSV. Najvažnija je da parlament više ne igra ključnu ulogu u izboru članova sudbenog vijeća, jer je prijašnji način izbora uvijek bio izvor prigovora o političkom utjecaju na imenovanja i napredovanja sudaca i državnih odvjetnika. Svoje predstavnike u budućnosti će neposredno birati suci. Ojačat ćemo ga i tako što ćemo osigurati DSV-u profesionalnu službu, a u ingerenciju DSV-a stavit ćemo i izbor predsjednika sudova. Važno je i da će DSV izrađivati metodologiju izbora i ocjenjivanja rada sudaca o kojoj će ovisiti njihova karijerna promocija.
Revizije predmeta ratnih zločina
O čemu se onda radi?
- To su bile prave ključne promjene, koje će ojačati DSV, osigurati mu vjerodostojnost i objektivnost u radu.
Što je s revizijom predmeta ratnih zločina? Poznato je da su oni u nekoliko navrata revidirani. Postoje li neke konkretne primjedbe?
- U vezi s poslom revizije predmeta ratnih zločina, radi se naprosto o njegovom dovršetku. I DORH je provodio reviziju, a i Vrhovni sud s pažnjom prati rad na tim predmetima. O radu na predmetima ratnih zločina napori hrvatskog pravosuđa prepoznati su u Europskoj uniji.
Razlikuju li se zahtjevi EU u vezi s racionalizacijom mreže sudova od postojećih rješenja prema kojima će se sudačka mreža racionalizirati s rokom od 2019. godine?
- Europska unija cijeni naše napore u racionalizaciji mreže sudova. Umjesto 108 općinskih sudova imamo 67, umjesto 163 prekršajna suda, sada imamo 114. S Vlade je otišao i novi prijedlog zakona o sudovima, kojim bi se broj županijskih sudova s 21 smanjio na 15.
Zasad je to uglavnom na formalnoj razini, zar ne?
- Ne bih se složio s vama, ti sudovi su spojeni na funkcionalnoj razini, jer spajanje dva suda znači spajanje njihovih resursa. Ne mislim da je lako promijeniti ploče na sudovima, oduzeti općini sud prilično je teško. Težište i poenta nije na ukidanju i oduzimanju nego na spajanju i boljoj organizaciji sudova. Sudovi nisu ukinuti nego su spojeni, jer ti suci i službenici i dalje rade i bolje su zaposleni. U spojenom sudu rad je kvalitetniji jer se suci mogu specijalizirati za pojedina područja, raditi na predmetima koji su im do sada možda bili nedostupni, a i rezultati rada službenika su kvalitetniji. U pravosuđu se rade i novi projekti, poput novog dvostupanjskog upravnog sudovanja, pa će se otvoriti i novi prostor u pravosuđu. Da ne govorimo o sudovima zatrpanim neriješenim predmetima.
Racionalizacija mreže sudova je nužna
Je li racionalizacija mreže sudova pokazatelj kako će izgledati sutrašnji teritorijalni preustroj Hrvatske?
- Nemam dodira s teritorijalnim preustrojem države, to radi Ministarstvo uprave.
Sutra, preksutra, kad Hrvatska bude dobila novu sliku teritorijalne organizacije, bilo bi logično da se i sudovi prilagode, zar ne?
- Pri racionalizaciji mreže sudova nismo ovisili o teritorijalnoj organizaciji. Glavni kriterij bio je opterećenost i funkcionalnost. Primjerice, postojali su županijski sudovi s tri suca, što je bilo jako upitno.
U zajedničkom pregovaračkom stajalištu apelira se da Hrvatska osigura nesmetan rad novinara. Napadi na novinare u pravilu su nerazriješeni i neprocesuirani?
- Duboko vjerujem da će tijela kaznenog progona otkriti počinitelje i privesti ih zakonu. Zakonodavni okvir nije upitan, instrumenti su osigurani za to, jednako kao što su osigurani za punu slobodu javne riječi. Pitanje je konkretnih predmeta u kojima se počinitelji napada moraju otkriti.
Sergej ABRAMOV