Uoči objave izvješća Europske komisije o napretku pristupnih pregovora s Hrvatskom, 9. studenog, hrvatski ministar pravosuđa, Dražen Bošnjaković uvjeren je da će Zagreb uspjeti završiti cjelokupni posao u području pravosuđa i temeljnih prava do kraja ove godine, utirući na taj način put za zatvaranje poglavlje u prvoj polovici iduće godine. Prema Bošnjakovićevim riječima, Hrvatska ne samo da je donijela sve potrebne zakone iz tog područja, već je prilično napredovala i u njihovoj provedbi, što je nužan preduvjet za pozitivnu ocjenu.

• Koliki napredak je postignut od otvaranja pregovora u poglavlju 23 (Pravosuđe i Temeljna ljudska prava), u lipnju 2010. godine?
- Od otvaranja pregovora u lipnju postigli smo veliki napredak. Već prije otvaranja poglavlja 23 radili smo na mjerilima za zatvaranje. Tako da se, ustvari datum otvaranja poglavlja poklopio sa završnom fazom provedbe naših aktivnosti u pravcu ispunjavanja mjerila za zatvaranje. Zato doista vjerujem da ćemo ispuniti sve uvjete do kraja ove godine.

• Europska komisija naglašava da će prije nego što da svoju suglasnost za zatvaranje poglavlja 23 temeljito provjeriti je li Hrvatska u potpunosti provela sve potrebne zakone. Možete li pružiti te dokaze?
- Mi kontinuirano pružamo dokaze naše učinkovitosti ne samo kroz donošenje zakona u parlamentu, već i u njihovoj provedbi. Na sastancima s Europskom komisijom uvijek pružamo informacije o našim aktivnostima i podnosimo joj redovita mjesečna izvješća o njima. Dakle, mnoge stvari obuhvaćene ovim poglavljem već su provedene. Svjesni smo da nije dovoljno i dostatno samo usvojiti zakone u parlamentu. moramo ih provoditi. Na primjer, u pogledu racionalizacije mreže sudova, već smo završili taj proces na općinskim i prekršajnim sudovima.

 

Voditelj Vladinog ureda s ICTY-jem je naša predsjednica Vlade

• Jeste li optimistični i smatrate li da pregovori u poglavlju 23 mogu biti dovršeni u prvoj polovici 2011.?
- Veliki sam optimist. Čvrsto vjerujem da ćemo ispuniti sve uvjete kao što je planirano i da će razgovori biti zaključeni u prvoj polovici iduće godine.

• Otvaranje pregovora o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima je odgođeno zbog nedovoljne suradnje vaše države s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Je li ovaj problem u potpunosti riješen?
- Kao što znate, ICTY je donio odluku kojom priznaje da Hrvatska u stvari surađuje s Tribunalom. No, bez obzira na tu odluku, za nas ne postoji apsolutno nikakva prepreka za nastavak suradnje po bilo kojem pitanju koje se može pojaviti u budućnosti. Imamo utemeljen Vladin ured za suradnju s ICTY-jem i voditelj tog ureda je naša predsjednica Vlade. Dakle, rad ovog posebnog tijela dobiva potporu najviše političke razine.

• U kojoj je fazi arbitraža u rješavanju graničnog spora između Slovenije i Hrvatska?
- Održavamo dobre odnose sa Slovenijom. Na nedavnom referendumu, građani Slovenije potvrdili su svoju potporu dogovoru dviju vlada da riješe pitanje putem međunarodne arbitraže. U skladu s ovim sporazumom taj proces će početi nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Hrvatske.

Ne smatram obeshrabrujućim što Europska komisija ne će odrediti datum

• Vodite borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u svojoj državi. Uživate li potporu javnosti?
- Da, doista osjećamo potporu hrvatskih građana. Jedan od strateških ciljeva naše vlasti je vođenje vrlo odlučne borbe protiv tih dviju opasnih pojava. Uveli smo novi zakon o kaznenom postupku i utemeljili posebne sudove i odjele u policijskim uredima i uredu državnog tužitelja i odvjetnika koji istražuju slučajeve korupcije i organiziranog kriminala. Kroz ove promjene, postigli smo dobre rezultate. Nekoliko takvih slučajeva već je na sudovima, koji će propisno proći suđenje. Sama činjenica da su u tijeku postupci protiv bivših ministara i zamjenika predsjednika i direktora tvrtki u državnom vlasništvu jasno pokazuje našu odlučnost u djelovanju protiv korupcije. Svima onima koji su počinili takve zločine sudit će se i ako budu proglašeni krivima bit će kažnjeni.

• Doista je teško mjeriti napredak u području borbe protiv korupcije. Na kraju krajeva države članice odlučit će je li Hrvatska ostvarila dovoljan napredak. Kakve signale primate od njih po tom pitanju?
- Oni koji su bili informirani o našem radu, koji redovno čitaju izvješća Europske komisije, svjesni su napretka koji je Hrvatska ostvarila u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Na našim susretima, države članice prepoznaju naš napredak na ovom području.
 

• Europska komisija ne će odrediti datum zaključivanja pregovora o priključenju s Hrvatskom. Ne smatrate li to obeshrabrujućim?
- Iskreno, ne smatram. Sve reforme koje provodimo donose dobrobit našem društvu. Njihov je cilj poboljšanje standarda i kvalitete života. Ovo je naš primarni cilj, a ulazak države u Europsku uniju će doći kao posljedica.

Joanna Sopinska, Europolitics