savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3033&kolinda-grabar-kitarovic
Osoba: Grabar Kitarović Kolinda
Datum: 22.07.2011
Objavljeno: NoviList.hr
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Kolinda Grabar-Kitarović polako se privikava na život u Bruxellesu kamo se preselila početkom srpnja kako bi preuzela novu dužnost, pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Kako nam je kazala u telefonskom razgovoru, iznimno je zadovoljna prvim tjednima na novom radnom mjestu. »Prvi dojmovi su jako dobri«, istaknula je Grabar-Kitarović koja je već odradila jedan službeni put, i to u Istanbul na sastanak kontaktne skupine za Libiju. S obzirom da joj je u prvim radnim tjednima raspored zgusnut, s bivšom hrvatskom veleposlanicom u SAD-u napravili smo intervju putem e-maila.

 

Kojim ćete se sve poslovima baviti u Bruxellesu?

Bila sam uvjerena da će karijera Ive Sanadera ići u sasvim drugom pravcu, priznaje bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i bivša hrvatska veleposlanica u SAD-u

– Uz organizaciju i vođenje uprave za javnu diplomaciju, usko ću surađivati s glavnim tajnikom i glasnogovornicom u oblikovanju i koordinaciji komunikacija i poruka na svim razinama Saveza, biti dijelom najužeg tima glavnoga tajnika u vođenju saveza, odnosno njegove civilne upravljačke strukture. Svakako se posebno veselim promicanju imagea NATO-a unutar država članica, ali i u svjetskoj javnosti, te u tom smislu korištenju tradicionalnih i novih medija, društvenih mreža, osobnih kontakata, posjeta, susreta, javnih nastupa... Nadalje, iznimno je važno promicati ulogu Saveza kao glavne točke u oblikovanju stručne rasprave u pitanjima transatlanske i svjetske sigurnosti, te ću surađivati s akademskom zajednicom, institutima, nevladinim udrugama, a posebno bitna ciljana skupina bit će mladi.
NATO ima više posla te je potrebniji i angažiraniji nego ikad do sada. Imamo preko 140.000 vojnika u šest operacija na tri kontinenta. Od Afganistana do Libije, od Kosova do Roga Afrike. Mnoge države žele postati članicama Saveza. Sve to dokazuje vitalnost NATO-a koji je ključan za europske interese.

 

Nakon vašeg odlaska iz Washingtona, Hrvatska nema veleposlanika u SAD-u. Je li se smjelo dopustiti da tako važno diplomatsko mjesto ostane upražnjeno?

– Naravno, uvijek je bolje kad zemlja ima akreditiranog veleposlanika te bi bilo dobro postići dogovor o imenovanju nove osobe što je moguće prije. No, nije ništa neuobičajeno imati privremenog otpravnika poslova, pa čak niti u Washingtonu. U vrijeme mojega mandata neke su države bile na razini otpravnika poslova i po godinu dana, neke mjesecima. Riječ je, primjerice, o državama kao što su Češka, Slovačka, Austrija, Bugarska, pa čak je i Francuska bila zastupljena na razini otpravnika poslova oko dva mjeseca. Bitno je da osoba koja vodi veleposlanstvo uživa ugled i poštovanje od strane američke administracije i diplomatskog zbora te da je kompetentan sugovornik.

 

Imate li neki prijedlog tko bi trebao biti vaš nasljednik?

– Naravno da imam jer Hrvatska ima više vrhunskih profesionalnih diplomata koji su se dokazali u svojem radu, a vjerujem i da uživaju ugled u američkim krugovima. No, spominjati u javnosti ime osobe za koju držim da bi bila najkompetentnija na tome poslu prije nego li se zatraži i dobije privola zemlje primateljice bio bi velik diplomatski faux pas.

(...)
Hrvatska je upravo završila pregovore s EU-om. Je li vam se, u vrijeme dok ste bili ministrica, činilo da bi pregovori mogli potrajati tako dugo?

– Ne, doista nisam očekivala da će pregovori potrajati tako dugo. Učeći na iskustvu država koje su prije nas ušle u članstvo EU, računali smo tada da ćemo pregovarati oko dvije do dvije i pol godine, a i tadašnje je vodstvo uprave za proširenje EK to smatralo realnim ciljem. Moram podsjetiti da sam se prva usudila javno reći da Hrvatska neće ući u EU 2007. kako se to često ponavljalo. No, činjenica jest da sam tada mislila da ćemo taj cilj ipak ostvariti ranije. Premalo je prostora u ovome intervjuu da bih ulazila u analizu uzroka. O tome ćete moći čitati u mojoj doktorskoj disertaciji koju nastojim završiti, no posao me malo usporava...

Jeste li u to vrijeme mogli pretpostaviti da je bivši premijer gospodin Ivo Sanader navodno ogrezao u korupciju kako se da zaključiti iz istraga koje se vode protiv njega? Iznenađuje li vas njegov politički pad i sumnje koje mu se stavljaju na teret?

– Moram kazati da ovo što se danas događa nisam mogla zamisliti ni u najluđim snovima. Štoviše, bila sam uvjerena da će njegova karijera ići u sasvim drugom pravcu...

Više u tiskanom izdanju Novog lista u petak, 22. srpnja