Zbog vanjske politike treba mijenjati Ustav

INTERVJUI

Osoba: Šeks Vladimir Datum: 19.03.2004 Objavljeno: Večernji.hr Foto autor/izvor:
Objavi na:
	Tweet

• S obzirom na to da zakonski prijedlozi iz Vlade u Hrvatski sabor stižu na kapaljku, može li se govoriti da izvršna vlast kontrolira zakonodavnu, odnosno da je na taj način paralizira?
- Ne slažem se s tom tezom. Tek 5. siječnja Vlada je zapravo konstituirana i imala je zadaću da u prvom valu pripremi proračun. Na to se odnosio lavovski dio rada Vlade u tih mjesec i pol dana. Usto, pripremala je one zakonske prijedloge za koje je vladajuća stranka dala izborna jamstva. Riječ je o nizu socijalnih zakona od promjene statusa majki s troje i više djece do zakona kojim se smanjuje PDV.Osim toga, Vlada je bila vrlo angažirana u uvjeravanju europske i svjetske javnosti da Hrvatska ispunjava sve kriterije vezane uz dobivanje pozitivnog avisa i statusa kandidata za EU.

• No, zakonske su prijedloge predlagale oporbene stranke?
- Međuprostor, u kojem je samo na prvi pogled bilo manje zakonskih prijedloga, sa svojim su projektima ispunili klubovi zastupnika oporbenih stranaka: SDP-a, HSS-a, a nešto i HSP-a. SDP i HSS su u te prijedloge ugradili dijelove svojih izbornih programa za koje 23. studenoga nisu dobili povjerenje!

• Ali to ne znači da to ne mogu sada predlagati?
- Točno, mogu. Zbog svega se stvara privid da Vlada ne ispunjava svoju ulogu predlagatelja zakonskih rješenja. Držim, međutim, da je Vlada u vrlo kratkom vremenu u sasvim primjernom tempu izašla sa sasvim primjernim brojem prijedloga zakona. Oporbeni klubovi, prepisujući svoji izborne programe u prijedloge zakona, žele prikazati da Vlada ništa ne radi i da oni popunjavaju tu prazninu.

• No, oni vama zamjeraju da prepisujete njihove zakonske prijedloge i da to radite vrlo loše. Zakoni o prijenosu vlasti, primjerice. To je optužba iz HSP-a.
- Svaka, pa i ova vlada određuje trenutak kad će provesti neki svoj projekt. Oporba s tin projektima, koji postoje u Vladinu programu, ide ranije. Zato i kad iz Vlade dođe neki prijedlog, oporba optužuje de je to prepisano od njih. Nije! Mi smo već u izbornoj kampanji najavili da je Hrvatskoj potreban zakon o prijenosu vlasti. Prijedlog HSP-a o prijenosu vlasti nije sadržavao i ništa drugo nego registar državnih dužnosnika koji su smjenjivi s promjenom vlasti. Vladajuća je koalicija predložila zakon koji će regulirati i niz drugih situacija, npr., kakve odluke smije donositi stara vlada koja odlazi. To je tehnička vlada i ne smije sklapati određene obveze koje vežu ruke vladi koja dolazi.

• Farsa u vezi s Povjerenstvom za sprečavanje sukoba interesa čini se da se nastavlja. V.d. šefa Povjerenstva prijeti ostavkom...
- Kad sam izabran za predsjednika Hrvatskog sabora poduzeo sam sve da se to povjerenstvo imenuje. Dio članova Povjerenstva razmišljao je, međutim, da to treba biti zasebno državno tijelo koje je u rangu najviših državnih nadzornih tijela, da članovi koji nisu zastupnici imaju imunitet, da imaju svoj proračun i da prisegu polažu pred predsjednikom države. To je, u najmanju ruku, dvojbeno. Osim toga, obavljanje stručnih i administrativnih poslova za Povjerenstvo trebaju obavljati službenici stručnih službi Sabora.

• Strahujete li da ćemo zbog velike kooperativnosti s međunarodnom zajednicom platiti visoku cijenu ako se terorizam preseli kod nas?
- Hrvatska kao članica antiterorističke koalicije treba vrlo pažljivo analizirati situaciju. Sigurnosne službe trebaju s puno sluha ocjenjivati potencijalne opasnosti da Hrvatska postane potencijalnom metom terorističkih napada. Zabrinut sam, isto kao i vi. Nedvojbeno je da bi određeni oblik vojnog angažmana RH u antiterorističkoj koaliciji mogle prepoznati terorističke skupine, kao u Španjolskoj, kao svojevrstan povod za uzimanje i Hrvatske kao mete terorističkih napada. Zato način sudjelovanja Hrvatske u akcijama te koalicije državna politika treba prosuđivati i s tog aspekta.

• Postoji li, nakon istupa ministra Miomira Žužula u Izraelu, otvoreni sukob između predsjednika države i MVP-a?
- Ustav Hrvatske sadrži u sebi generatore koji mogu dovesti do različitog razumijevanja vanjske politike. Prema članku 98., predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike, a prema članku 112. Vlada vodi vanjsku politiku. Takav nejasan odnos dovodi do situacije da je potrebno usklađivanje. Vlada i predsjednik države po tome bi se prije svakog vanjskopolitičkog poteza trebali usklađivati i dogovarati. To je neživotna situacija! I predsjednik i Vlada stavljeni su u nemoguću situaciju. Postoje različite interpretacije govora ministra Žužula u Jeruzalemu. Treba tu utvrditi činjenično stanje, te uskladiti mišljenja predsjednika Republike i Vlade.

• Treba li mijenjati Ustav da bi se izbjegao taj problem?
-Već više puta i pri donošenju promjena Ustava upozoravao sam da će takve ustavne odredbe u određenim situacijama dovoditi do raskoraka između, primjerice, predsjednika Republike i Vlade u kreiranju i vođenju vanjske politike. Stoga bi bilo razumno da se promjenom Ustava precizno i jasno odredi uloga ovlasti i dužnosti i predsjednika i Vlade u sferi vanjske politike.

Razgovarao: Darko Đuretek