Objavi na:
|
||
|
||
POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, splitski profesor ekonomije u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju izražava svoju duboku uvjerenost da će ova Vlada, usprkos svim teškoćama, uspjeti u uravnoteženju državnih financija i pokretanju gospodarstva. Intervju smo započeli s jednom od najvećih kritika Vladinom prijedlogu državnog proračuna, a to su zamjerke da su proračunski prihodi previše optimistično projicirani.
» Prihodi državnog proračuna za 2012. su za oko milijardu kuna veći u odnosu na planirane prihode 2011. Čak i uz prihvaćanje vaših izjava kako prihodi nisu bazirani na predviđenom gospodarskom rastu od 0,8 posto, brojni analitičari smatraju kako se radi o nerealnim projekcijama.
- Najprije bih rekao kako su ovogodišnji planovi rađeni u odnosu na planirane, a ne stvarne prihode za 2011., a pokazalo se kako su neki prihodi od poreza bili u prošloj godini veći od predviđenih. To se odnosi baš na prihode od dobiti koji su bili za oko 1,5 milijardi kuna veći od previđenih, što je rezultat uspješnijeg poslovanja nekih poduzeća što zbog restrukturiranja što zbog povoljnih tržišnih okolnosti za neke sektore poput energetike. Dakle, kada su prihodi od poreza na dobit u pitanju, imali smo u vidu prve pokazatelje stvarnih kretanja iz prošle godine pa ispada da je procijenjeni rast prihoda od ovog poreza u 2012. zapravo skroman. Nadalje, mogu potvrditi da su ukupni proračunski prihodi doista konzervativno planirani, a što potvrđuje i činjenica da nismo u nominalni rast prihoda ukalkulirali niti očekivanu stopu inflacije od oko 2,5 posto. Uz to, ni mogući prihodi od privatizacije Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, o čemu se ovih dana govorilo, u iznosu od dvije milijarde kuna nisu uračunati u prihode, pa i to govori da smo bili oprezni i da smo ugradili određene rezerve na prihodnoj strani proračuna.
» Znači li to da se Croatia osiguranje neće prodavati ili da Hrvatska poštanska banka neće nužno ići u dokapitalizaciju? - Ne postoji takav imperativ. Situacija na tržištu kapitala nije blistava i ako ne možemo postići kvalitetnu cijenu, treba biti oprezan. No, Hrvatskoj poštanskoj banci je nužno potrebna dokapitalizacija za koju država nema novca. Osim toga, želimo poslati poruku i domaćoj i međunarodnoj financijskoj zajednici da država treba smanjiti utjecaj na gospodarstvo, između ostalog i privatizacijom tvrtki koje nisu od strateškog značenja za državu. U slučaju privatizacije Croatia osiguranja vjerojatno bi se išlo na javni natječaj za prodaju dionica na način da bi država zadržala minimalno 25 posto vlasništva. I u slučaju HPB-a proces bi tekao postupno. Najprije bi uslijedila dokapitalizacija od strane strateškog partnera – interes je, primjerice, pokazala Europska banka za obnovu i razvoj - a tako ojačana banka lakše bi ušla u postupnu privatizaciju. Postoji i mogućnost da u tu privatizaciju budu uključeni i domaći obvezni mirovinski fondovi, no o svemu tome još treba donijeti potrebne odluke.
» Kada su posrijedi rashodi državnog proračuna, tu se postavlja glavno pitanje hoćete li uspjeti na plaćama korisnika državnog proračuna uštedjeti dvije milijarde kuna?
- To je ostvarivo i uvjeren sam da ćemo uspjeti smanjiti masu plaću za gotovo milijardu kuna, a da ne diramo osnovicu. Od ukupne mase plaća državnih i javnih službenika od 35 milijardu kuna oko dvije trećine otpada na osnovnu plaću, a ostatak na razne dodatke, od kojih je oko 50 posto pokriveno kolektivnim ugovorima. Ostatak od najmanje pet milijardi kuna ne isplaćuje se na osnovi prava iz kolektivnog ugovora i tu ima prostora za smanjenje u iznosu od dvije milijarde kuna – od prekovremenog rada do ugovora o djelu. Mnogi se sada čude kako je moguće toliko srezati masu plaća bez zadiranja u kolektivne ugovore, a moguće je baš zbog tog prevelikog udjela isplata raznih dodataka izvan kolektivnog ugovora, kao i mogućnosti otkazivanja ugovora o djelu kojih ionako nije smjelo biti.
» Znači li to da u pokušaju smanjivanja mase plaća za dvije milijarde kuna nije neophodno za ovu godinu ukinuti božićnicu i regres za korisnike državnog proračuna? - Za sada nije neophodno. Vrijeme će pokazati hoće li biti pokrenuti razgovori na tu temu. Naravno, to bi bilo u slučaju ozbiljnijih poremećaja i problema u izvršenju proračuna koje ne možemo kontrolirati, kao što su recimo veće kamate na financijskom tržištu ili podbačaj poreznih prihoda.
- Mislim da ćemo uspjeti sa sindikatima dogovoriti potrebnu izmjenu te odredbe Zakona o radu. Trenutno nije od presudne važnosti hoće li to prijelazno razdoblje biti pola godine ili godinu dana, već da se otvori mogućnost normalnog pregovaranja sa sindikatima oko ukupne politike plaća nakon što određeni kolektivni ugovori isteknu.
- Sjetite se da smo još u kampanji govorili da ćemo štititi osnovicu plaće i toga se držimo. Ali to ne znači da druge teme ne treba raspraviti kao što je priča o svim tim silnim dodacima. Generalno, nitko ne želi niti voli pričati o restrikcijama. Međutim, u uvjetima kada je više od 150 tisuća ljudi u gospodarstvu ostalo bez radnih mjesta, javni sektor se mora restrukturirati da bi stvorili prostor za rasterećenje gospodarstva, nove investicije i otvaranje radnih mjesta.
- Kada se spominje pojam fleksibilizacije tržišta radne snage, onda se postavlja i pitanje sigurnosti radnika, odnosno mogućnosti države da pomogne radnicima koji su izgubili posao da prežive dok ne nađu novi posao. I ne samo to. Tu su i potpore za dodatna usavršavanja, prekvalifikacije, općenito za bolje snalaženje na tržištu. Kako nismo tako bogati da nezaposlenima pružimo zaštitu na razini razvijenih, smatram kako nije vrijeme za radikalnu fleksibilizaciju. Formula je jednostavna – ako ne možemo omogućiti visoku razinu sigurnosti, moramo biti oprezni.
» Hoćete li ustrajati na uštedi od 819 milijuna kuna na subvencijama za poljoprivredu i kako to mislite napraviti? - Proizvođači mlijeka prosvjeduju, ali to treba odvojiti od ove priče o smanjivanju subvencija, jer se u tom slučaju radi o utvrđivanju modela izračuna cijene mlijeka između proizvođača i prerađivača. Primijetili ste kako su najave prosvjeda ostalih utihnule kada smo u proračunu osigurali isplatu zaostalih poticaja. Kada je u pitanju manji iznos za subvencije, on će biti prvenstveno riješen većom kontrolom korištenja subvencija, ali ćemo dijelom promijeniti i kriterije. U EU-u je na snazi pravilo da se subvencije dodjeljuju prema broju hektara obradivih površina, a mi do ulaska u EU imamo mogućnosti, između ostalog, poticati deficitarne kulture koje bi mogle supstituirati uvoz. FRENKI LAUŠIĆ
|
||||||||