Najavu vladajućih da će se mijenjati saborski poslovnik i da će se, među ostalim, ukinuti institut ispravka netočnog navoda, potpredsjednik Sabora Josip Leko (SDP) objašnjava željom da svaki zastupnik ima istu poziciju i da ga nitko ne može diskreditirati poslovničkim trikovima. Smatrate li da će to i u javnost poslati bolju sliku o radu zastupnika?
- Svakako, jer Poslovnik osigurava i da građani koje zastupamo dobiju o nama pravu sliku. Poslovnik uređuje prava zastupnika u Saboru: kad će govoriti, u kojim okolnostima, o čemu. Dosadašnje je iskustvo, međutim, pokazalo da se neki instituti, a pogotovo ispravak netočnog navoda, zlorabe u skoro 99 posto slučajeva. Analiza koju sam radio o posljednje četiri godine potvrdila je potpunu zloporabu tog instituta i naravno da je dobro da se to ubuduće onemogući.
Prije dvije godine nešto je slično predlagao i HDZ, ali tada niste uspjeli postići dogovor.
- Bilo je pokušaja da se u parlamentu omogući brža reakcija zastupnika, a ne zloupotreba. No, saborskom vodstvu tada to očito nije odgovaralo. Kao tadašnja oporba, nismo bili presudni. Parlamentarna je većina mogla sama o tome odlučiti. Ipak, zalažem se za to da se Poslovnik, ako je ikako moguće, donosi konsenzusom, jer je to akt koji obvezuje sve koji imaju pravo govoriti u Saboru.
Iz HDZ-a su sada poručili da bi ukidanje ispravka netočnog navoda bilo udar na demokraciju.
- To je oporbenjačka kvalifikacija bez ijednog argumenta. Tvrdim kako su izmjene Poslovnika pokušaj da se u Saboru govori odgovorno i da se čuva vjerodostojnost govornika, a ne da ga se trikovima diskvalificira. Jer, kad se zloupotrijebi ispravak netočnog navoda, temeljni govornik nema mogućnosti ponovno nešto reći. U replici, primjerice, temeljni govornik ima pravo na kraju odgovoriti i reći nekome da je pogriješio ili da nije argumentirao tvrdnju. I zato smatram da je replika bolje rješenje. Pokušat ćemo također uozbiljiti povredu Poslovnika, jer je riječ o ozbiljnoj stvari, ozbiljnom problemu parlamenta. Dosad se povreda Poslovnika koristila da se odgovori na ispravak netočnog navoda, što je nedopustivo.
Hoće li to, kako je objašnjeno iz vaše stranke, pomoći i vraćanju ugleda zastupnicima?
- Naravno da hoće, jer se upravo ispravak netočnog navoda koristio da bi se nekoga diskreditiralo. No, vjerodostojnost zastupnika je individualna i svatko je gradi za sebe. Hrvatski sabor ne može utjecati na vjerodostojnost pojedinog zastupnika, ali mora omogućiti svakom zastupniku da se predstavi na pravi način.
Najavili ste i ozbiljniji rad u saborskim odborima.
- U odborima treba nastaviti s praksom da osim zastupnika budu prisutni i vanjski članovi, odnosno predstavnici javnosti. Nadam se da o tome neće biti spora te kako će i oporba podržati prijedlog da se proširi broj odbora koji imaju vanjske članove. Rad Sabora može se unaprijediti i tako da se bolje organizira tijekom tjedna, da se pokuša utvrditi vrijeme kad rade saborska tijela, kojih ima dosta, pa da ne bude preklapanja.
Vjerojatno ćemo to urediti tako da se u ponedjeljak, utorak i srijedu prije podne radi u odborima, a potom ide plenarna sjednica.
Oporba se žali kako njihovi prijedlozi mjesecima čekaju da dođu na dnevni red, a neki se nikad i ne uvrste. Hoćete li i to mijenjati?
- Točno je da su u prošlom mandatu neki dobri oporbeni prijedlozi »umrli« u dnevnom redu. Ja se, međutim, zalažem za to da se prijedlozi oporbe rasprave na istoj razini kao i prijedlozi većine.
Ni u kom slučaju ne smijemo ih ignorirati. Time će i oporba biti u odgovornijoj poziciji da podnosi kvalitetne prijedloge, a ne da samo producira prijedloge radi broja.
IVANA KNEŽEVIĆ |
|||