Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras smatra da je Vlada u prvih sto dana napravila zaokret od dosadašnje politike, čime je postavila dobre temelje da se, posebno u gospodarstvu, ubrzo vide i prvi rezultati. Za Vjesnik kaže da je zadovoljan i dosad učinjenim u svome ministarstvu.

»U prvih smo sto dana odredili prioritete, napravili projekte i strategiju te, što je najvažnije, povukli i prve konkretne poteze. 'Poduzetničkim impulsom', što je naš plan poticanja poduzetništva i obrtništva za 2012., zacrtali smo projekte i rokove realizacije«, kaže Maras.

Optimistično najavljujete nova radna mjesta u obrtu i malom poduzetništvu. Koliko ih se realno može očekivati do kraja godine?

- Očekujem da ćemo projektima koje ćemo sufinancirati u sklopu »Poduzetničkog impulsa« u ovoj i idućoj godini otvoriti oko 4000 radnih mjesta, ali i očuvati oko 1000 postojećih. Istodobno bi se 376,5 milijuna kuna, koliko je osigurano za sufinanciranje tih projekata u tri godine, trebalo vratiti u proračun kroz plaćene poreze i doprinose. Poduzet ćemo i niz drugih mjera radi uklanjanja prepreka razvoju malih i srednjih tvrtki te podizanja njihove konkurentnosti. Zbog brojnosti tih poduzeća, koja čine oko 99 posto našega gospodarstva, u njima bi se i trebala dogoditi glavnina novog zapošljavanja, čime se dugoročno jedino može riješiti problem velike nezaposlenosti.

Kad se mogu očekivati opipljivi rezultati »Poduzetničkog impulsa«?
- Prvi natječaji za odabir projekata bit će objavljeni za desetak dana. Prvi rezultati pokazat će se već tijekom ove godine, pogotovo u idućoj u kojoj, nakon razdoblja pada i stagnacije, očekujemo gospodarski rast.

Što namjeravate učiniti na povećanju konkurentnosti, što je jedna od naših najbolnijih točaka?
- Već smo pri donošenju proračuna povukli prve poteze koji neposredno pridonose povećanju konkurentnosti. Riječ je o smanjenju stope zdravstvenog doprinosa, poreznim olakšicama za reinvestiranu dobit, smanjenju dijela parafiskalnih nameta... Izmjene Zakona o financijskom poslovanju značit će i nova »pravila igre«, kojima bi se napokon trebala početi suzbijati i iskorjenjivati nelikvidnost. Ona kao karcinom ne izjeda samo tvrtke kojima nema spasa nego i one koje su u biti zdrave, ali se ne mogu same izvući iz zamke nelikvidnosti.

Jedno od ključnih područja u našem planu je i »Konkurentno poduzetništvo«, u sklopu kojeg ćemo sa 115 milijuna kuna sufinancirati 15 projekata za jačanje međunarodne i domaće konkurentnosti malih i srednjih tvrtki. To su projekti kojima se unapređuju proizvodni procesi i tržišna konkurentnost proizvoda, kojima se male i srednje tvrtke umrežuju u klastre, ostvaruje tehnološka inovacija, potiču brzorastuće male i srednje tvrtke, tzv. gazele, potiče zadrugarstvo, tradicijski i umjetnički obrti... Lokalnim projektima razvoja maloga gospodarstva subvencionirat ćemo kamate na poduzetničke kredite, kreditnim programima HBOR-a kreirani su krediti bez valutne klauzule s kamatom od 1 do 3 posto, povećan je jamstveni fond HAMAG-a, a planiramo i 10 projekata koji će se financirati iz Fondova za gospodarsku suradnju.

Kada potencijalni investitori mogu očekivati poboljšanje investicijske klime?
- Nadam se vrlo brzo. Vladin bi investicijski ciklus trebao ne samo poboljšati investicijski klimu nego i potaknuti strane i domaće investitore da se uključe u njegovu realizaciju, ali i da započnu ostvarivati svoje investicijske projekte. Preduvjet za to je da i druga ministarstva u hodu uklanjaju zakonodavne i druge prepreke koje sprečavaju ulaganja u nove proizvode i proizvodnje.