savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=7419&branimir-lokin
Osoba: Lokin Branimir
Datum: 30.06.2012
Objavljeno: Slobodna Dalmacija
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

 -  Zbog čega loše živimo?

- Uništili smo industriju, ugasili tvrtke, dopustili da ih pokradu i vode nesposobni. I onda smo se zaduživali, trošili, otvorili šoping centre u kojima se ne prodaje hrvatska, nego uvozna roba i bogate se stranci, a osiromašuje naša država. 

- Zašto se onda otvaranje svakog takvog centra predstavlja kao uspjeh?

- To je laž, blasfemija! Nama ne treba više šoping centara. 

-  Tko kupuje?

- Građani koji su zaposleni u državnoj upravi i državnim poduzećima, a koje financira ono malo poduzetnika. Kupuju i oni koji su zaposleni u tim istim centrima. Od toga Hrvatska nema ništa.

- Kako se braniti?

- Otežati im ulazak u zemlju, neka plate pet puta veći porez, a industrijalcima i onima koji žele pokrenuti proizvodnju olakšati na sve moguće načine. 

-  Strancima smo zanimljivi samo kao potrošači?

- Kupe zemlju, izgrade centar, minimalno plaćaju naše radnike, prodaju svoje proizvode i tako financiraju svoju industriju. Za njih dobitna kombinacija.

-  Para li vam se srce kad vidite koliko je velikih tvrtki, a koje su zapošljavale desetke tisuća ljudi i izvozile, umrlo?


- Srljali smo u privatizaciju, a to su iskoristili kriminalci. Upozoravao sam da će deindustrijalizacija ubiti zemlju. 
-  I onda ste od HDZ-a bili proglašeni antidržavnim elementom?

- Da, jer sam se suprotstavio takvoj brzoj, nekontroliranoj rasprodaji svega. 

-  I Franjo Tuđman vas je prozivao.

- On me nazvao katastrofičarem. 

-  Zašto vas nisu slušali?

- Slušali su vanjske mentore, razne kriminalce i kapitaliste, kao i ulizice koji su se vrtjeli oko bivšeg predsjednika. 

- Jesu li u HDZ-u znali što čine?

- Neki su svjesno znali gdje idemo jer su imali koristi, a neki su se htjeli pošto-poto, ne razmišljajući o posljedicama, maknuti od socijalizma.

- Ipak se slažete da je trebalo privatizirati?

- Naravno, ali najprije radničko dioničarstvo, pa postupno prijenos vlasništva uz strogu kontrolu tko i s kakvim novcem kupuje društveno vlasništvo. A ne dati gigante u ruke lopovima ili nesposobnjakovićima koji su tu došli samo zato što su bili bliski s politikom.

- Zašto se tada sindikat nije skočio?

- Ha ha, sindikati! Mi nemamo sindikate.

- Nego što imamo?

- Interesne grupice koje se igraju demokracije i prosvjeda kada se povrijede njihovi uski interesi. 

- Gdje je nestala solidarnost?

- Nema solidarnosti u Hrvatskoj. Poduzeća su propadala, jedno po jedno, a glavni sindikalisti su to šutke gledali i slizavali se s vlasti. Postupno je sve, bez ikakva otpora, odumiralo.

-  Koliko je kriva svjetska kriza što loše živimo?

- U 90 posto slučajeva sami smo krivi.

-  Jedan rat smo dobili, ali ovaj smo onda izgubili?

- Da, gubimo ga. Sve izmiče kontroli. 

-  Hoće li nas Kukuriku koalicija spasiti?

- Ne znam. Potrebno je najprije pet godina konsolidacije. 

-  I tek onda oporavak?

Ili još veća kriza. Pitanje je hoće li ova vlast uspjeti sve pokrpati i pokrenuti ponovnu industrijalizaciju zemlje.

-  A mogli smo živjeti kao...

- Da, mogli smo... 

-  Hrvatska je imala sve preduvjete da osigura dobar život svojim građanima. 

- Imali smo resurse, poduzeća, ljude, trebalo je samo modernizirati industriju, pametnije privatizirati. A dogodilo se samo pustošenje. 

- Uzroci takvog ‘antihrvatstva’?

  - Nismo nikada kao danas bili samostalni, uvijek smo se nekome priklanjali, što zbog zaštite, što zbog nekih nacionalnih frustracija. A evo danas sami se uništavamo.

-  Ne trebaju nam neprijatelji...

 - Da, možda smo mi najveća nesreća sami za sebe.

-  To onda nije samo pitanje za ekonomiste. 

- Ne, ovakva strast uništavanja zemlje pitanje je za sociologe, psihijatre, povjesničare, antropologe...

-  Rekli ste jednom da je svjetska kriza Hrvatskoj čak pomogla? 

- Da, jer se više nismo mogli zaduživati kako smo htjeli, stalo je na 45 milijardi duga, a i smanjili smo uvoz. Katastrofa bi se Hrvatskoj, možda i gora, dogodila da nije bilo krize u svijetu.

-  Koliko gora?

- Nastavili bismo se zaduživati, trošiti novac koji nismo zaradili i onda bismo došli do grčke situacije.

-  Koliko se radnih mjesta moglo zadržati?

- Mogli smo većinu da smo bili pametni. Restrukturiranje poduzeća, modernizacija i tvrtke u rukama sposobnih i poštenih. 

-  Ali...

...Lakše je blo sve prodati, pokrasti, staviti budalaše, a maknuti s pozicija iskusne direktore koji su stvarali proizvodnju u Jugoslaviji.

-  Gradovi, iako su po prirodi stvari trebali smanjiti broj zaposlenih jer su stvorene nove općine, i za 200 posto uvećali su broj zaposlenih. 

- Kupovao se socijalni mir, tajkuni su davali otkaze građanima u državnim poduzećima, a onda su one bliske strankama zapošljavali u administraciju, potom se zaduživalo u inozemstvu da bi se te sve plaće pokrile. Sada kada nema zaduživanja, ono malo privatnog sektora financira svu tu vojsku...

-  Do kada tako? 

- Dok se ne dogodi neka katarza.

-  Na krizi uvijek netko zaradi? 

- Sada zarađuju Kina i Rusija. Rusija je zbog razlika u cijeni nafte izdigla svoju ekonomiju i od dužnika postala kreditor.

-  Koliko im je porastao standard? 

- Za tri puta, ali ne zbog sposobnosti Vladimira Putina, nego zbog manipulacija s naftom i plinom.

-  Što je s Amerikom?

- SAD dobro stoji, zadužuje se i dalje jer je dolar i dalje najjača svjetska valuta, ne nalazi mu se zamjena, svi ga moraju trpjeti. 

- A Grčka?

- Nikada veliki dužnik nije sam kriv.

-  Zašto su ih Njemci kreditirali?

- Znali su da su Grci imali 20 bankrota, ali opet su im davali novac. Nijemci su suodgovorni. Pijana rastrošnost Grka i velike plaće i penzije govore najviše o njihovu mentalitetu. 

-  Hoće li euro opstati?

 - EU ga ima namjeru održati.

-  Hoće li uspjeti?

- Ako riješe krizu u sljedećih nekoliko godina.

- Povratak njemačkoj marci?

- Sve je moguće. Trenutačno se vode valutni ratovi, dolar i kineski juan napadaju euro. 

-  Zbog čega je svjetska kriza nastala?

- Kapital i proizvodnja preselili su se u Kinu, a Amerika i Europa imala je potrošnju. I onda su se SAD i EU zaduživali, trošili i sada je došlo vrijeme da se plati dug, a novca nema. 

-  Što je na kraju od potpunog sloma spasilo Ameriku i Europu?

Ameriku spašava dolar jer je i dalje, ma koliko to neki osporavali i opirali se, glavna svjetska valuta. Europu je spasila Njemačka. 

- Nijemci su najprije skoro ratom ubili Europu, a sada je evo spašavaju.

- Da, Nijemci nisu srušili industriju i nisu postali samo potrošači, dapače imaju golem rast i godišnje rezerve od 200 milijardi eura!

-  Zašto su Nijemci tako različiti od ostatka Europe?

- Kao što su Grci jedna vrsta mentaliteta, troše novac koji nemaju, Nijemci su jedno gospodarsko čudo i ekonomska kralježnica EU-a. Oni stvaraju i evo spašavaju druge. Koliko će to trajati, ne znam. 

-  U Srbiji su banke platile za manipulacije sa švicarskim francima.

- Ako su banke uzimale novac u eurima, a onda poticale ljude da dižu kredite u švicarskim francima i manipulacijama zaradile golem novac, trebaju biti kažnjene.

-  U državi je sve sporo, obične dozvole čekaju se mjesecima, godinama, a evo kad kupite auto na kredit, policija vam jako brzo šalje poziv da dođete u postaju i donesete knjižicu vozila kako bi se upisala ‘blokada’ raspolaganja automobilom dok ne namirite kredit.

- Vidite kako su se banke dobro organizirale, i policija radi za njih, cijeli sustav su upregli kako bi zaštitile svoj interes. 
-  Eto, kad su banke u pitanju, državna administracija nije spora. 

- Nisu banke krive za to, nego država koja omogućuje sve to.  

-  Tko savjetuje Vladu?

- Loši savjetnici.

-  I vi ste bili u nekim tijelima?

- Da, bio sam u jednom revizorskom odboru za željeznice, nestranački član, a onda su me makli i postavili nekog novog. Niti sam blizak HDZ-u, ni SDP-u i onda te maknu...

-  U što danas ulagati novac?

- U zlato. Ako imate novca, kupujte zlato i u sef. 

- Hrvatska je jedna od najvećih izvoznica zlata?

- Diljem zemlje su se otvorili brojni otkupni uredi, nitko ne zna tko su ti lopovi i mešetari, a državu nije briga.

- Koliko je taj odljev zlata gospodarski loš za zemlju?

To je katastrofa jer se otkupljuje zlato koje je desetljećima, možda i stotinama godina bilo u našim obiteljima - osiromašuje se ionako siromašna zemlja. Tu se radi o tonama, izvozimo kao da imamo rudnike zlata. 

- A država, Ministarstvo financija?

- Oni samo gledaju, a ne vide. Poduzet će nešto kad ljudi rasprodaju sve to zlato. 

- U kojim valutama štedjeti?

- Dolar, švicarski franak i euro.

- Što čini HGK da nas spasi? 

- Ha-ha, smiješno, oni ne spašavaju, oni samo troše 250 milijuna kuna na 600 djelatnika.

- Pa valjda nešto rade? 

Ja ne znam što. Država propada, a oni samo troše. I da, imali su onaj neki projekt ‘Kupujmo Hrvatsko’. Pamtite li ih vi po još nečemu?

- Nadan Vidošević kaže da je on upozoravao na loše gospodarske poteze.

- Ma dajte, on će duže vladati u HGK-u od Fidela Castra na Kubi. Komora je jedan feud koji treba razmontirati. 

- Što s ostalim agencijama, savjetima, institutima...?

- Ni država ne zna koliko točno ima tih savjetnika. A svi oni primaju plaće iz proračuna. Država čak ne zna ni koliko imovine ima. 

- Je li Mirela Holy trebala otići?

- Zboga toga e-maila? Ne. Zamislite koji su gore spin doktori i podmetanja, u svim vladama. Bivša ministrica nije nikoga zaposlila, nego je pitala za neku tajnicu. Sve mi to izgleda kao jedna odmazda - nemoćnu ženu koju premijer nije zaštitio tako očito šamaraju i govore joj muški šovinisti da ne zamara svoju glavicu gospodarstvom iako mislim da je ona dobro branila svoj resor. 

SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS