Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja počelo je uklanjati bespravno sagrađene građevine. Postupak se odvija tako da građevinska inspekcija obavještava prije svega vlasnika bespravne građevine, potom komunalce te MUP, a rješenje inspekcije prvi je poziv kojim se vlasniku naređuje da sam ukloni bespravnu građevinu. S druge strane, to je ministarstvo omogućilo i legalizaciju nekih bespravno sagrađenih objekata, stoga smo s HNS-ovim ministrom Ivanom Vrdoljakom u razgovoru pojasnili nove uvjete.

Koji se objekti zapravo ruše?

- Uklanjanju se bespravne građevine nastale nakon 21. lipnja 2011. Budući da je Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisana mogućnost legalizacije za bespravne građevine sagrađene do tada, građevinska inspekcija prioritetno uklanja građevine koje se ne mogu legalizirati jer su nastale nakon toga datuma. U prvoj je fazi planirano uklanjanje tridesetak bespravnih građevina na obali, a zatim i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Donijeli smo novi zakon koji omogućava da svatko na brz, jednostavan i jeftin način uredi pravni status svoje nekretnine. Znači, dogovorili smo se. Mislim da su ljudi shvatili poruku i da se u načelu s njom slažu. Na državi je da tu politiku do kraja provede. Kvalitetnim, kontinuiranim nadzorom i kaznama - koje će se doista i naplaćivati, a ne kao što je bio slučaj dosad, da se nisu naplaćivale - te praćenjem stanja na terenu moramo imati kontrolu nad prostorom!

RAZLIČITE CIJENE

A kada istječe rok za legalizaciju starijih objekata?
- Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju za građevine za koje postoji rješenje građevinske inspekcije istječe 31. prosinca 2012., a za sve ostale rok je 30. lipnja 2013. Legalizacija bespravne gradnje samo je mali početni korak u rješavanju problema. Nakon nje trebalo bi slijediti kvalitetno sagledavanje stanja u prostoru i njegova sanacija. Cilj je da se legalizirana područja urbaniziraju; definiraju granice naselja, komunalno opreme.

Koliko uopće košta prosječno rušenje jednog objekta? I koja je procjena koliko je ukupno bespravnih građevina u RH?
- Cijena uklanjanja ovisi o jako puno faktora - o tipu građevine; nije isto uklanjati armiranobetonske, zidane ili drvene konstrukcije; također o katnosti građevine. Nekad su sagrađeni samo temelji, podrum, prizemlje, a imamo i puno složenijih konstrukcija. Iznos ovisi i o lokaciji na kojoj se građevina nalazi. Što je nepristupačnija lokacija, to je i cijena viša. U cijeni su sadržani troškovi prijevoza, smještaja i osiguranja mehanizacije i ljudi na lokaciji na kojoj se obavlja uklanjanje. Naravno, potrebno je platiti i odvoz i deponiranje građevinskog otpada. Udaljenost deponija od mjesta uklanjanja također utječe na cijenu itd. Cijena uklanjanja može biti i 50 kuna po kubičnom metru, ali može biti i daleko veća. Recimo da je prosječna cijena uklanjanja jedne kuće do 400 m2 od 150 do 200 tisuća kuna. Zato pozivamo bespravne graditelje da sami uklone objekte. Nitko ne raspolaže podatkom o točnom broju bespravnih građevina u Hrvatskoj. Baratamo procjenama, vrlo grubim, a one se da postoji od 150 do 300 tisuća bespravnih građevina.

Koliko je novca utrošeno dosad, u nekoliko dana od početka rušenja?
- Iz državnog je proračuna ove godine za rušenje bespravnih građevina potrošeno oko 200 tisuća kuna, jer su veliku većinu bespravnih građevina uklonili sami investitori.

Koliko državni proračun planira uprihoditi ove godine, ili do kraja mandata, od plaćanja legalizacije?
- Nadamo se da će se uprihoditi velika sredstva. Ali državni proračun direktno od legalizacije dobiva 50 posto ukupnog iznosa, županija 20 posto, sve namjenski, a gradu ili općini na čijem se području nalazi bespravna građevina ide 30 posto iznosa naknade. Oni bi taj novac trebali koristiti za izradu prostornih planova. Smatram, međutim, da će najveća korist za državu u najširem smislu biti stvaranje mogućnosti da se legalizirane građevine gospodarski koriste. Da legalizirana farma može aplicirati za sredstva EU fondova, da se sagrađeni apartmani mogu legalno iznajmljivati itd. Pozivam gradonačelnike i načelnike općina da smanje komunalne doprinose i na taj način potaknu proces legalizacije, jer je iznos komunalnog doprinosa daleko najveća stavka u postupku. Pozivam i geodete i arhitekte da se pridržavaju preporučenih cijena, koje smo objavili i na web stranici Ministarstva. Ovo nam je svima prilika da uredimo prostor u kojem živimo, zarade će biti, no nemojte previsokim cijenama blokirati cijeli postupak.

SVE PO ZAKONU

Možete li dati opću ocjenu: smatrate li da rušenje tridesetak objekata uopće može biti dovoljno efikasno sredstvo pritiska na nelegalne graditelje i je li to dovoljno za suzbijanje desetljetnog mentaliteta divlje gradnje? Mogu li sankcije uopće mijenjati svijest?
- Uspostavljamo red u sustav korištenja prostora, a time ćemo vratiti i povjerenje građana u pravni sustav. Više sam puta upozoravao građane da ne grade nakon 21.6.2011. Pa su to, vidimo, mnogi ipak učinili. Smatram da za to stvarno više nema opravdanja. Nije mi drago uklanjati, ali ako netko ignorira sva upozorenja, sve opomene i zabrane, onda ga treba srušiti. Mi ćemo uklanjati sve dok takve gradnje bude! Poruka je bila jasna - nemojte graditi jer to nećemo tolerirati! I to se upravo događa. Pri tome želim istaknuti da mi je bitno da sustav funkcionira. Rušenja se odvijaju prema određenim kriterijima, koje je uspostavilo Ministarstvo, i ni na koji način u njih ne želim zadirati. Nitko me ne može nazvati i spriječiti intervenciju; nisam ja ta osoba koja bilo što određuje - postoje