savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=1031&dragutin-glavina
Osoba: Glavina Dragutin
Datum: 08.02.2012
Objavljeno: eMedjimurje.hr
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

 Iza vas su prve saborske sjednice, novo iskustvo, kakvi su početni dojmovi?

Svakako da je biti saborski zastupnik velika čast, posebno ako se radi o našem domaćem čovjeku, rođenjem i po mjestu življenja po prvi put iz Preloga. Ukazano povjerenje želim ukazati na najbolji mogući način. Kao saborski zastupnik želja mi je da pomognem u realizaciji projekata koji su od interesa grada Preloga, ali i cijeloga Međimurja. Premda se ne radi o izvršnoj funkciji ipak ću s pozicije zastupnika lakše nego do sad moći prezentirati naše probleme predstavnicima izvršne vlasti. Glavni zadatak zastupnika je sudjelovanje u donošenju zakonske regulative. Angažirati ću se kod donošenja zakona koji će omogućiti decentralizaciju financiranja i sam razvoja jedinica lokalne samouprave. Do sad nisam sudjelovao u raspravama jer nisu bili iz mog djelokruga rada, ali sam sudjelovao u kreiranju prijedloga Kluba zastupnika HNS-a. Inače, ne želim sudjelovati u raspravama samo da me se vidi, da budem zapažana, a da na kraju ne bude nikakve koristi od toga. Ima dosta kolega koji se često javljaju. Neka javnost procijeni ima li od toga puno koristi. Ono što se ne vidi na tv ekranima inače, među zastupnicima vladaju korektni odnosi, iako u samoj sabornici ponekad “frcaju iskre”.
 
Na što ćete se posebno fokusirati u svom radu i djelovanju kao saborski zastupnik?
Ponajprije će to biti lokalna samouprava, od njenog financiranja, komunalnog uređenja, prostornog planiranja do zaštite okoliša i donošenja mjera za brži. Razvoj. Član sam i Odbora za graditeljstvo i zaštitu okoliša.
 
Za one koji vas manje poznaju, nekoliko riječi o sebi, čime ste se bavili prije politike, kako ste odlučili “ući” u politiku?
Još u osnovnoj školi bavio sam se sportom, bilo je i nekih sportova u kojima sam obećavao, no očito nije bilo onog posebno čvrstog karaktera i volje. Bio sam aktivan i u tadašnjim udrugama mladih, bio sam rukovoditelj Saveza omladine, kasnije bio i u rukovodstvima sportskih kolektiva. U politiku sam ušao kad sam se zaposlio u Poljoprivrednoj zadrugi na nagovor i preporuku tadašnjeg upravitelja, danas pokojnog Ivana Mlinareca. Bio sam u svim mandatima član Savjeta Mjesne zajednice. Formiranjem općine Prelog ulazim i u Općinsko vijeće, kad je proglašen gradom u Gradsko vijeće. Tada je to sve bilo na volonterskoj osnovi. 2003. godine izabran sam za gradonačelnika i od tada se politikom bavim profesionalno. Bio sam i član Poglavarstva i Skupštine Međimurske županije.
 
Kako to da ste odabrali upravo HNS?
Uspostavom nove vlasti HNS je bio prva stranka u koju sam ušao i jedan sam od osnivača međimurske podružnice te prvi predsjednik preloškog ogranka. HNS je rekao bih malo labaviji u disciplini od drugih stranaka, ne sputava svoje članove. To mi je odgovaralo, a tu su od početka bili i moji prijatelji, pa sam HNS-u ostaio vjeran do današnjeg dana.
 
Već je nadaleko poznato da je Prelog i u ovim teškim vremenima vrlo uspješan, posebno na gospodarskom planu, privlačenju investicija, što neosporno drugima ide dosta teže. U čemu je po vašoj ocjeni ključ uspjeha?
Nema nikakvih posebnih tajna. Potrebna je vizija razvoja, optimizam, volja, ali i što je vlo važno, stručni ljudi i u gradskim službama i u političkim strukturama. Važna je i politika jer ona mora vrednovati ono što je dobro pa postati i mjerljiva disciplina tako da građani mogu vrednovati sve što političari rade. Nekad kad ste ujutro došli na glavnu cestu u Prelogu moglo se vidjeti da većina građana na posao odlazi izvan Preloga. Danas više ljudi iz raznih pravaca dolazi na posao u Prelog. To me posebno raduje, daje mi satisfakciju i dokazuje da sam dobro radio.
 
Pitaju li vas kolege, drugi čelnici jedinica lokalne samouprave za savjet, ima li možda i malo zavisti zbog uspjeha Preloga?
Nema zavisti. Svi smo na istom zadatku i surađujemo u svim vidovima našeg, nazovimo ga poslanja, a to je dobrobit društva.
 
Nedavno je u Gradu predstavljena i nova investicija. Tvrtka Paul Green koja proizvodi žensku obuću u Gospodarskoj zoni Sjever planira graditi veliki logistički centar. Odvija li se sve po planu?
Projekti bi trebali biti gotovi u sljedećih mjesec dana. Tada slijedi ishođenje dozvola. Očekujem da u svibnju počnu prvi fizički radovi, a proizvodnja bi, kako su najavili i vlasnici, krenula u srpnju 2013. godine.
Već se planira i proširenje zone Sjever..
 
Interes za gradnju je iskazala jedna njemačka tvrtka za proizvodnju izolacijskih materijala u građevinarstvu. Pregovori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da hoće već tijekom ove godine izgradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih metara i zaposlilo oko 25 radnika. S obzirom na limitirajuće okolnosti u zoni, dalekovode koji smetaju gradnji novih kapaciteta, sigurno ćemo ići u proširenje. Adekvatna komunalna infrastruktura u blizini već postoji, nedaleko će u budućnosti biti i obilaznica Preloga, sve su to idealni uvjeti.
 
Jednom kad se zona Sjever popuni gdje još ima nekakvog prostora za širenje?
Prelog je prostorno dosta ograničen, posebno zbog vodocrpilišta na sjeveru. No, imamo prostora na potezu prema Donjem Kraljevcu, Cirkovljanu, okolicu Draškovca, južni dio Preloga, zapadno od grada prema Čakovcu.
Unatoč uspjehu u poduzetničkim investicijama ipak se i u Prelogu osjeća recesija. Ima nezaposlenih, proračunski prihodi su manji. U takvim okolnostima podsjetimo se koji će ove godine biti kapitalni projekti?
Uz ostalo, planiramo uređenje tržnice, zgrade u kojoj je bila gradska uprava gdje planiramo otvorenje muzeja, izložbenog prostora i knjižnice. Pri kraju je i izrada projektne dokumentacije za gradnju sustava kolektora otpadnih voda i kanalizacijske mreže za cijelo donje Međimurje. Pri kraju je sanacija odlagališta otpada, a trebala bi biti završena i gradnja pješačko biciklistčke staze do Cirkovljana te sanirana cesta do Svetog Križa. Vjerujem da će početi i uređenje Dravske i Ulice Matije Gupca što je bio europskog programa kojeg provodimo s partnerima iz Letenya. Ciljeve smo postavili visoko i optimisti smo. Takvim načinom postigli smo upravo i to da se Prelog možda brže razvija u odnosu na druge sredine.
 
S obzirom na politiku ulaganja u novu imovinu, koliko je trenutna okvirna vrijednost imovine Grada Preloga? Koliko je ona povećana posljednjih godina?
Trenutno je oko 70 milijuna kuna, povećava se svake godine. Ove godine u nabavu nove imovine planiramo oko 9 milijuna, dok je naš proračun oko 18 milijuna kuna.
 
Prelog priliku za razvoj vidi i u turizmu. No, kao što je poznato, preloška Marina i akumulacijsko jezero već su dugo “mrtvi” kapital. Uz to su, ponajviše Austrijanci ilegalno postavili svoje kamp kućice, za što nikome ne plaćaju ništa…
Taj prostor i vodne površine su vlasništvo HEP-a i to je problem. No, vjerujem da ćemo uskoro održati zajednički sastanak o načinima korištenja u svrhu razvoja turizma. Mogućnosti svakako ima, samo treba posložiti određene stvari. Sadašnja situacija je neoprostiva. Kako sam već i govorio, kad bih ja sa svojom starom kamp kućicom došao nekog jezera u Austriji, tvrdim da bi me u roku od jednog sata lišili slobode. No, kod nas se to radi bez problema, bez plaćanja…Vjerujem da ćemo uspjeti i to riješiti.
 
Kako ocjenjujete suradnju s koalicijskim partnerom u gradu – HDZ-om, odnose s oporbom u Gradskom vijeću?
Protiv sam vođenja visoke politike na razinama općina i gradova. Prelog je mali grad, nema tu mjesta visokoj politici. Nema ni previše ljudi koji žele svoje potencijale, sposobnosti, slobodno vrijeme staviti u funkciju opće društvenog rada. Većina onih koji vrijede radi svoj posao. Mora biti različitih mišljenja i pristupa, no u konačnici svi moraju ići u jednom pravcu, a to je razvoj. Uvijek sam spreman prihvatiti najbolji prijedlog, bez obzira s čije strane dolazi. Ponekad na sjednicama ima izlaganja kojima se možda žele skupiti i politički bodovi. No, to je višestranačje i nema tu ništa lošega.
 
I za kraj ovog razgovora, kako vidite grad Prelog za deset ili dvadeset godina?
Vidim ga i nadalje kao maleni grad, s razvijenom infrastrukturom, ali i zaštićenom okolišom, kao grad obrtnika, malog i srednjeg poduzetništva, s razvijenom prerađivačkom i drugom industrijom te turizmom U svemu će važnu ulogu imati i naša bogata i druga tradicija. Želim da i dalje bude prepoznatljiv u okvirima naše domovine i izvan nje, posebno kao mjesto ugodno za življenje, a vjerujem da svakim danom to sve više i postaje.
Autor: Velimir Kelkedi