Milan Perić kandidat je Dubrovačkog demokratskog sabora za dubrovačko-neretvanskog župana. U izbornu utrku ulazi sa zamjenicima mr. Ivanom Jelčićem, ekonomistom i predavačem na Sveučilištu u Dubrovniku, i profesoricom Vedranom Radović, ravnateljicom dubrovačke OŠ “Lapad”.

Cijeli je radni vijek proveo u hotelijerstvu, a također je i dugogodišnji profesor u Turističko-ugostiteljskoj školi. Sada je na dužnosti pročelnika Upravnog odjela za poduzetništvo i turizam u Gradu Dubrovniku.

Navedite pet glavnih projekata koje namjeravate ostvariti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u mandatu.

− Cestovno povezivanje s ostatkom Hrvatske, uz potporu gradnji pelješkog mosta, gradnja centra za gospodarenje otpadom, osnaživanje poljoprivrednih resursa županije uz rješavanje problema poplava delte Neretve, osnivanje visoke škole za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, te poticanje produljenja turističke sezone kroz pomoć malim i srednjim poduzetnicima.

Hoćete li smanjivati broj zaposlenih u županijskoj upravi budete li izabrani?

− U doba stalnih pritisaka države za smanjenjem broja zaposlenih nezahvalno je obećavati radno mjesto svima. No, lako je obećati sigurno radno mjesto svim sadašnjim zaposlenicima koji savjesno rade za napredak županije.

Hoćete li raspisati natječaje za izbor pročelnika, direktora komunalnih društava, javnih ustanova i agencija u županiji?
− Natječaji će biti javni, transparentni i dostupni svima zainteresiranima. Neće biti namještanja po stranačkoj ili rodbinskoj pripadnosti.

Zbog čega mislite da ste vi najbolji kandidat za župana?

− Poznavajući sadašnju situaciju u Hrvatskoj i u županiji, smatram da mogu pridonijeti bržem i boljem napretku županije. Uzevši u obzir moj rad i iskustvo, procjenjujem da mogu utjecati na boljitak građana županije.

Kako gledate na problem izgradnje golf-resorta na Srđu?

− To se pitanje pretjerano ispolitiziralo i izmaknulo kontroli zbog neozbiljnog pristupa procesu. Dubrovnik je turistička perjanica Mediterana i treba ga što bolje pozicionirati u selektivnom turizmu. Golf-resort će donijeti dodatnu reklamu, nova radna mjesta i koristiti građanima kroz prateće djelatnosti.

Kakvo je vaše rješenje za županijski centar za gospodarenje otpadom?

− Potrebno je prvo razviti svijest građana da otpad nije samo smeće. Neodrživ je sadašnji način neekološkoga gomilanja smeća na deponije. Prioritet je gospodarenje otpadom preko modernog centra, uz niz popratnih sabirnih i distribucijskih centara.

Pelješki most, trajekti ili koridor kroz Neum kao izlaz iz izolacije?

− Smatram da pelješki most nema alternativu, sve drugo su samo privremena i nesigurna rješenja koja će nas na kraju stajati skuplje nego most.

Koji su vaši politički uzori?

− Olof Palme i Mauno Koivisto svoje su države uspjeli modernizirati i iskoristiti njihove potencijale za brz ekonomski napredak unatoč teškoćama.

Može li Dubrovačko-neretvanska županija živjeti samo od turizma?

− Imamo dolinu Neretve kao prvoklasno poljoprivredno središte, a nastojat ćemo dodatno unaprijediti i poljoprivredu u Primorju, na Pelješcu, u Konavlima te na otocima. Turizam treba iskoristiti kao odskočnu dasku za plasman usluga i proizvoda na međunarodnom tržištu.

Vaše rješenje za sprječavanje poplava/suša u dolini Neretve?

− Infrastrukturna rješenja protiv elementarnih nepogoda, koja bi se dijelom financirala iz državnog proračuna, a većim dijelom iz strukturnih i razvojnih fondova EU-a. Koju biste ocjenu dali Vladi RH (od 1 do 5)? − U ovom trenutku Vladu RH ocijenio bih ocjenom 2,5.

Koga priželjkujete za protukandidata u drugom krugu? Koji su vaši mogući poslijeizborni koalicijski partneri?

− Aktualni župan Dobroslavić jedini je logičan izbor, pa će mi biti čast i zadovoljstvo pobijediti ga u drugom krugu. Za poslijeizborne koalicije prihvaćamo sve one koji su za napredak županije.

Kakav je vaš stav o teritorijalnoj pripadnosti Palagruže Dubrovačko-neretvanskoj županiji?
− Mislim da se pitanje previše ispolitiziralo, pa bi bilo najbolje osnovati povjerenstvo nepristranih stručnjaka.

Hoćete li kao izabrani kandidat tražiti povratak cjelogodišnje dužobalne pruge Dubrovnik − Rijeka?

− Ulaskom u EU ujedno se liberalizira tržište pomorskog prijevoza. To znači da će sada sve brodske linije, pa tako i linija Dubrovnik − Rijeka, biti predmet konkurentske borbe za tržište. Planiramo za postojeće linije prikupiti međunarodne, povoljnije linije.

Kako gledate na teritorijalni preustroj RH?

− Ako ikada zaživi ideja o regionalizaciji, tada to može biti samo podjela na pet regija, pet povijesnih teritorijalnih jedinica istaknutih i na grbu i zastavi RH, s Dubrovnikom kao središtem dubrovačko-neretvanske regije.

PIŠU GABRIJELA BIJELIĆ