‘Nema zavjere, beskućnik je Ivanu ubio iz osvete. Imamo svjedočenje osobe koja je Šlogaru prije 15 godina prodala pištolj po cijeni od 700 maraka' - kaže ministar Karamarko.
Ministar policije u prvom intervjuu nakon razrješenja ubojstva mlade zagrebačke odvjetnice i neposredno nakon akcije Dubai - u kojoj je policija pohvatala poreznike jer su primali mito - objašnjava zašto je uvjeren da je njegov tim vratio povjerenje građana u policiju.
Gospodine Karamarko, hoće li akcija Dubai doživjeti sudbinu Maestra? Javnost je podvojena oko rezultata koje u posljednje vrijeme postižu policija i Državno odvjetništvo. Tko je za to kriv?
- Rekao bih da su za takvu percepciju krivi ili zaslužni svi pomalo. Policija, sustav pravosuđa, mediji. Međutim, htio bih reći da ja nisam bio toliko zabrinut zbog javne percepcije, mada je ona vrlo bitna, ona uvijek ima uporišta. Više su me brinuli neuspjesi policije u rješavanju ozbiljnih slučajeva poput dramatičnih ubojstava u glavnom gradu. Ona su, uz ostalo, najviše oblikovala javnu percepciju o radu policije. Mislim da to upravo mijenjamo. Mogu otvoreno reći: imamo sve učinkovitiju, sposobniju policiju. U 110 dana pokazali smo da možemo riješiti i najsloženije slučajeve profesionalnih ubojstava, kao i korupcije u sustavu Porezne uprave. Nije na meni da komentiram sudske procese, ali ne bih na dojmu stečenom nakon dvije nepravomoćne presude procjenjivao rad policije i Odvjetništva. Mi sve bolje surađujemo i rezultati su sve vidljiviji.
Otkud onda nepovjerenje javnosti prema rezultatima vašeg rada?
- Kada smo preuzeli nove funkcije, ravnatelj i ja naišli smo na dvojbene činjenične okolnosti. S jedne strane, policijski je establišment tvrdio da policija kvalitetno obavlja svoj posao i dokazivao to raznim statistikama. S druge strane, na ulicama Zagreba događala su se teška ubojstva, i građani su se osjećali sve nesigurnije. Najgore što u tom trenutku možete napraviti jest uvjeravati građane da se radi samo o njihovu doživljaju, a da je stvarnost drukčija, zapravo puno bolja.
| Imamo svjedočenje osobe koja je Šlogaru prije 15 godina prodala pištolj po cijeni od 700 maraka |
Tako najlakše dobijete javnost protiv sebe i bojim se da se upravo to dogodilo našim prethodnicima. Mi smo odmah nakon preuzimanja Ministarstva rekli: okolnosti su loše, događaju se ubojstva usred Zagreba, ima mnogo nasilja, za što je jednim dijelom kriva loša atmosfera u samoj policiji. Nju smo u vrlo kratkom roku počeli mijenjati. U ovih 110 dana uspjeli smo riješiti slučajeve oko kojih se diglo najviše prašine. Učinili smo to, rekao bih, poput najboljih europskih policija. Ubojice Ive Pukanića i Nikice Franjića otkriveni su u samo nekoliko dana, a nedavno smo uspješno riješili slučaj ubojstva Ivane Hodak. Bit će i dalje sumnji, samozvani eksperti i razni analitičari i dalje će sumnjati u našu sposobnost, ali to je manje važno. Naravno, slobodno je analizirati, ekspertirati, a naše je da radimo svoj posao i to upravo radimo. I ono što je daleko najvažnije je da se poslije ovih naših akcija građani počinju osjećati sigurnije. I da je taj osjećaj sigurnosti realan, autentičan, s pokrićem. Vraća se povjerenje u rad policije i to primjećujemo svakodnevno.
Nastavlja li se istraga o korupciji u Poreznoj upravi ili je s akcijom Dubai ona završena?
- Ovaj predmet je za nas završen. Međutim, problem korupcije u sustavu time nije riješen. Nastavit ćemo dalje.
Kada ćemo napokon doživjeti neku antikorupcijsku akciju protiv osoba visokog političkog profila? Nije moguće da su, uz toliku korupciju u resorima, svi Vladini dužnosnici potpuno nedužni?
- Upravo radimo na formiranju policijskog USKOK-a, čija će isključiva zadaća biti borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Bit će smješten u četiri najveća hrvatska grada, u njega će pristupiti najosposobljeniji hrvatski policajci i stručnjaci za gospodarski kriminal, a dobit će i odgovarajuću opremu. Tada možemo očekivati i daleko veće rezultate u borbi protiv korupcije.
Vjerojatno ste čuli za teorije po kojima Mladen Šlogar nije pravi ubojica Ivane Hodak, nego samo žrtveno janje.
- Čuo sam razne teorije, ali ja sam čovjek od prakse. Pojedine su teorije doista maštovite, kao da nekom smeta što je ubojica beskućnik? Ima i primjedbi da smo cijelo vrijeme tvrdili da je riječ o mafijaškom ubojstvu, a sad mijenjamo ploču. Te bih analitičare i, naravno, čitavu javnost podsjetio da sam na dan preuzimanja dužnosti, u posebno osjetljivim okolnostima ubojstva Ivane Hodak, na stanovite apodiktičke tvrdnje postavio pitanje: ‘A što ako se ne radi o mafijaškom ubojstvu?’ Naravno, nisam znao ono što danas znamo, nego sam pokušao relativizirati razne hipoteze kojih su bili prepuni mediji. Jasno je da svaki zločin, a pogotovo takva ubojstva, bude maštu i potiču teorije zavjere. Ali, policijski posao je nešto drugo. Policija se dokazuje u praksi. Dio javnosti kao da se teško navikava na uspješnu policiju. Valjda treba proći neko vrijeme. Meni to ne smeta.
Vratimo se na uhićenog Šlogara. Njegov odvjetnik tvrdi da je za slučaj presudan način na koji je pronađeno oružje. Je li istina da je pištolj nađen slučajno, prije nego što ste uopće došli do Šlogara? Navodno ga je pronašao prolaznik i prijavio policiji.
- Pištolj je pronađen nakon što je Šlogaru provedeno utvrđivanje identiteta, ali to nije jedini dokaz zbog kojeg smo utvrdili najbitnije u slučaju ubojstva Ivane Hodak. Postoje i drugi dokazi. Na pištolju su isključivo tragovi njegova DNK. Imamo i svjedočenje osobe koja mu je prije 15 godina prodala tu Berettu po cijeni od 700 maraka.
Zašto bi policija išla pretresati brlog nekog nesretnika? To zaista ne djeluje uvjerljivo.
| Uvjereni smo da se naručitelji atentata na Pukanića ne nalaze u Hrvatskoj. Trebamo pomoć Srbije i Crne Gore |
- Policijski posao ne radi se da bi djelovao uvjerljivo, nego se njime provodi zakon. Tog trenutka policajci su provodili zakon. U javnosti je previše tih ‘zašto’ - zašto mu je trebalo toliko dugo da se osveti, zašto se uopće osvećivao, zašto se nije riješio pištolja... To je u prirodi zločina, da izaziva pitanja, da se preispituju razni motivi. Na kraju, tko zna koji su sve motivi jednog zločinca? O tome ne možemo raspravljati kategorično, onako usputno, ad hoc, kao o nekom normalnom, racionalnom postupanju. Za nas je motiv samo jedan od elemenata istrage. Ostalo čine materijalni tragovi, dokazi i svjedoci. Naravno, i policija se ponekad, pred zločinima poput ovog, ima pravo svašta pitati, ali svi se ti aspekti ostave u drugom planu -rješava se ono bitno. Ovdje ću biti slobodan ustvrditi: mediji imaju pravo potaknuti i transferirati priču o ovakvim dosjetkama. To na neki način može biti i opravdano za njih. Ali policija ne može nasjedati takvoj infantilizaciji svog posla, a posebno ne kod tako osjetljivog predmeta kakav je ubojstvo mlade osobe, ili bilo koga drugoga. Bio bi to, zapravo, skandal na skandal. Jer policija ima drugi, drukčiji pristup i posao, a što je najvažnije, i drugu odgovornost.
Ipak, mnogi se ne mogu oteti dojmu da je uhićenje Šlogara plod niza slučajnosti, više nego posljedica ozbiljne istrage?
- Ako vam kažem da se naša istraga najvećim dijelom usmjerila na oružje kojim je žrtva ubijena, da smo sve to vrijeme tražili Berettu 7,56 mm koju smo mogli izvještačiti po čahuri pronađenoj na mjestu zločina i da smo to u konačnici uspjeli, hoće li vam to i dalje djelovati slučajno? Ja smatram da nema slučajnih rezultata. Mi smo kod Šlogara pronašli pištolj za koji nije imao dozvolu, priveden je prekršajnom sucu i kažnjen sa 13 dana zatvora, a u tom razdoblju mi smo vještačenjem dobili krunski dokaz. Da nije bilo niza planiranih mjera te, u konačnici, vrhunskog vještačenja našeg Centra, koji je svjetskog ranga, Šlogar ne bi bio otkriven. Onda ne bismo razgovarali slučaju, nego o promašaju. Bilo bi svejedno kakvog je socijalnog statusa ubojica jer bi bio na slobodi. Eto, upravo u tome vidim inteligibilnost našeg postupanja. U tome, naravno, vidim razliku između onoga što mi radimo i onoga što se ponekad percipira, razliku između naše odgovornosti i odgovornosti onih koji doista za to ni najmanje nisu, niti moraju biti odgovorni.
Zabrinjava li vas činjenica da je beskućnik zamalo počinio savršen zločin? Na kraju krajeva, čovjek koji nije imao novca za hranu, ali je imao za pištolj, šalje zastrašujuću socijalnu poruku, pogotovo ako slučaj gledamo u perspektivi ekonomske krize. Zabrinjava li vas mogućnost obračuna socijalno depriviranih očajnika s predstavnicima elite ili s bilo kim koga proglase krivim za svoje stanje?
- Dakako da ta hipotetska realnost, hipotetska mogućnost zabrinjava. No, mogli bismo tako situirati bezbroj zločinačkih stereotipa. Zbog nekih specifičnosti sa Šlogarom smo teže izašli na kraj nego s pripadnicima pojedinih zločinačkih skupina, možda upravo zato što je bio socijalno ‘prikriven’. Naravno, uvijek se takva ili slična okolnost može ponoviti i mi kao društvo, kao sustav, moramo učiniti sve da se to ne dogodi jer bi to bio početak kaosa. Hrvatsko društvo ni po čemu ne pripada u red onih koja bi trebala mirno prihvaćati takve pojave, kao svakodnevne. Svi zajedno imamo obavezu izgrađivati svakodnevnicu ili društvo, kako hoćete, da afirmiramo pojedinačni i kolektivni sustav vrijednosti koji obuhvaća sam život kao središnju vrijednost. To sigurno nije nikakva usputna fraza jednog ministra policije, niti to, dakako, ovisi samo o radu policije. Za takvu realnost, uključujući stanje javne sigurnosti u državi, svi bismo trebali biti odgovorni.
Je li istina da je istraga o ubojstvu Ive Pukanića došla do granice sa Srbijom i Crnom Gorom i da dalje ne ide?
| Policija će tijekom potjere moći prijeći granicu i uhititi bjegunca na teritoriju susjedne države |
- Mi smo uhitili organizatore i ubojice, i to u vrlo kratkom roku. Istragu o naručiteljima tog ubojstva ne možemo okončati bez podrške crnogorske i srbijanske policije. To, dakako, znači, da smo uvjereni da se naručitelji atentata ne nalaze na teritoriju RH. Ali do njih možemo doći samo u suradnji s policijama susjednih država.
Koje surađuju ili ne surađuju?
- Mogu reći samo da bi suradnja mogla biti i bolja. Vjerujem da ćemo je poboljšati novim međudržavnim ugovorom o policijskoj suradnji, prema kojem će pripadnici policijskih snaga tijekom potjere moći do izvjesne mjere prijeći granicu susjedne države i izvršiti uhićenje na dijelu njezina teritorija. To će mnogim kriminalcima znatno otežati bježanje i prelezak na ‘sigurni teritorij’. Policijskom suradnjom u regiji želimo postići to da se kriminalci ne osjećaju sigurno ni u jednoj državi.
Kako komentirate neprestane obrate u slučaju Britt Lapthorne i emisiju australske televizije ‘Saturday Night’? Dubrovačka policija djelovala je prilično kontradiktorno.
- Naprotiv. Policija je reagirala profesionalno i korektno, što su, uostalom, priznali i australski kolege; u sve je bio uključen i Interpol, dakle, ništa nismo zataškavali. A kontradikcija je podosta bilo u iskazima tzv. svjedokinja iz spomenutog dokumentarca. On je i koncipiran tako da izazove kontradikcije i potakne teorije zavjere. Ne želim na takve teorije odgovarati drugim teorijama jer onda tome nema kraja. Mi smo učinili sve da riješimo slučaj Britt Lapthorne i za nas drugi slučajevi ne postoje. Mislim da im je javnost dala previše prostora.
Rješavamo slučaj Miljuš
Kada ćete riješiti slučajeve Miljuš i Galinec? Znate li tko je pretukao Miljuša?
- Policija i dalje intenzivno radi na rasvjetljavanju tih slučajeva.
Posljednjih dana javnost je bila usmjerena na akciju potrage za nestalim avionom na Velebitu.
- To je bila zasigurno jedna od najtežih akcija u kojoj su sudjelovali naši pripadnici. Uz nepristupačan teren, i vremenski uvjeti bili su okrutni. Akciju privodimo kraju iako su, nažalost, poginule sve četiri osobe u avionu. Moram istaknuti da su pripadnici naše Specijalne policije pokazali visok stupanj spremnosti na izvršavanju zadaća u ekstremno teškim uvjetima. U akciji je nastradao jedan djelatnik Specijalne policije, no, srećom, dobro se oporavlja. Veliku pomoć u potrazi za nestalim avionom pružili su i pripadnici GSS-a i Hrvatske vojske. Specijalna policija ostat će na Velebitu do kraja akcije, odnosno dok ne izvučemo sve poginule. |
Nisam stao sa smjenama u MUP-u. Nisam tu da se nekome svidim
Zašto ste stali s kadrovskim reformama u MUP-u? Očekivalo se više smjena među načelnicima policijskih uprava.
- Nismo stali. Među inim reformama koje provodimo u MUP-u odvija se i kadrovska. Naravno, ona se odvija svojim tempom i svojom logikom, smišljena je i strateška. Naime, svojim dolaskom nisam htio pribjeći kadroviranju na način da se bilo kome svidim ili dodvorim. Svaka smjena je u funkciji poboljšanja naše efikasnosti. I to je osnovni kriterij. A da je efikasnost sve bolja, vidi se i kroz ova četiri mjeseca. No ono što je najbitnije i vrijedi i za stare i za nove kadrove jest beskompromisna primjena zakonskih i profesionalnih normi u radu. To postižemo profesionalnim ohrabrivanjem naših ljudi u svakodnevnom radu te na taj način otklanjamo mogućnost utjecaja politike, politikantstva i strančarenja na naš rad.
Kakvog smisla ima smijenjene nesposobne načelnike postavljati na druga odgovorna mjesta?
- Politika naše kuće nije da ljudi završavaju na cesti. Svatko može pomoći na svoj način, netko iskustvom i sosobnošću, a netko obrazovanjem. Bitno je da sustav radi profesionalno i na osnovi zakona i da se vide rezultati i pomaci u radu. Kada sustav ne funkcionira, onda je svaki kadrovski izbor loš. Međutim, ako sustav daje rezultate, nitko se ne pita zašto netko radi ovo, a ne ono. U tom slučaju i javnost postavlja manje pitanja. Tako je bilo i tijekom mog mandata u obavještajnoj zajednici. Vjerujte mi da će tako biti i za mog mandata u Ministarstvu unutarnjih poslova. |
Piše: Gordan Malić |
