Odustajemo od ‘Mediterana kakav je nekad bio’. Raznolikost regija prepoznata je kao lifestyle izbor. A hrana je, prema istraživanju, na 5. mjestu ljestvice najboljih značajki turizma
Kad je Damir Bajs postao ministar turizma, po stranačkoj liniji HSS-a, ta je odluka izazvala mnogo dizanja obrva i zločestih komentara. Međutim, danas se može reći da je Bajs jedan od najkompetentnijih ministara u Sanaderovoj vladi. U više od 20 godina, koliko se bavim političkim novinarstvom, vrlo sam rijetko nailazio na hrvatske državne dužnosnike koji su odgovorno i argumentirano odgovarali na važna pitanja, kao što je to prije dva dana, dok smo razgovarali u njegovu uredu u zagrebačkoj Kockici, činio Damir Bajs, ministar turizma, suočen s najtežim turističkim izazovom unatrag petnaestak godina.
Bajs možda nije fanatični posjetitelj restorana niti poznavatelj organizacijske strukture hotela s pet zvjezdica, ali vrlo dobro razumije glavna načela turističkog biznisa u cjelini, njegovo funkcioniranje u svijetu, kao i njegovo značenje za hrvatsku ekonomiju.
Prvo vas moram pitati ono što vas vjerojatno pitaju sedam puta na dan, ali o čemu jednim dijelom ovisi ishod kriznog udara na Hrvatsku: kakva će, prema vašim prognozama, biti ovogodišnja turistička sezona?
| Najveći faktor rizika za hrvatski turizam je činjenica da 85 posto gostiju čine stranci. Opasan je pad valute u zemljama koje nemaju euro |
- Očekujem da Hrvatska bude na razini ili bolja od onih zemalja koje su nam izravni konkurenti, kao što se dogodilo i lanjske godine. Lani su velike mediteranske destinacije, poput Italije, Španjolske i Portugala, zabilježile pad i u broju dolaska turista i u ostvarenim prihodima. Hrvatska je, pak, unatoč slabim, da ne kažem katastrofalnim prognozama zabilježila rast, kako broj gostiju tako, i još više, financijski rast. Očekujemo da će prihod od putovanja, kako to prati HNB, u 2008. prijeći 7,1 milijardi eura, dakle s rastom od vjerojatno 10 %. Moramo uzeti u obzir da nitko točno ne zna kako će se kriza razvijati. Stoga, zasad, premda neprestano i pomno pratimo sva aktualna zbivanja, posebno na nama emitivnim tržištima, i ne izlazimo s konkretnom procjenom uspješnosti sezone. Međutim, ovdje želim upozoriti na to da je Svjetska turistička organizacija, otkako je kriza počela, nekoliko puta mijenjala projekcije za turističku industriju u Eurozoni, u koju i mi spadamo. Prva njihova projekcija, neposredno prije eskalacije krize, govorila je o rastu od šest posto, a zadnja je nagovještavala pad od tri posto.
Mi ćemo s novom, konkretnom procjenom izaći poslije velikoga berlinskog turističkog sajma sredinom ožujka. Tada ću okupiti i čelne ljude svih naših turističkih zajednica u inozemstvu s najnovijim podacima kako bismo mogli imati preciznije parametre za rezultate u ovoj sezoni.
Na temelju kojih ćete pokazatelja revidirati procjenu sljedeće sezone?
- Ne želimo podcijeniti utjecaj krize. Svjesni smo onih značajki hrvatskog turizma koje nas posebno izlažu krizi, kao što smo svjesni i naših komparativnih prednosti.
Ovdje bih, prije nego što nabrojim i loše i dobre konkurentske značajke hrvatskog turizma, želio napomenuti da je prošle godine talijanski turizam pao za pet posto. Da se to dogodilo hrvatskom turizmu, ja danas više ne bih bio ministar turizma. Znači, faktor rizika za hrvatski turizam jest, primjerice, činjenica da u našoj strukturi gostiju stranci čine 85, a hrvatski građani tek 15 posto. Mi izravno ovisimo o stranim tržištima, a ne možemo utjecati na standard građana iz stranih zemalja. Za hrvatski turizam u 2009. godini opasan je pad valuta u zemljama koje nemaju euro.
Riječ je o našim tradicionalnim velikim emitivnim tržištima, poput Češke i Mađarske, kojima je Hrvatska, zbog pada krune i forinte, odjednom postala 30-ak posto skuplja. Zatim, Hrvatska je postala znatno skuplja i gostima iz Velike Britanije jer se funta također strmoglavila, kao i turistima iz Švedske, zbog velikog pada švedske krune. Naša velika prednost jest činjenica da je benzin pojeftinio, dok avionske karte stoje jednako kao lani. To znači da očekujemo kako će se određen broj turista, koji su se redovito odlučivali na aviodestinacije - a aviodestinacije nisu samo Azija i Karibi, nego Portugal i Tenerife - sada odlučiti da odmor idu autom. Naša je prednost i to što smo mi uvijek funkcionirali i kao last minute destinacija, što znači da možemo očekivati puno gostiju koji danas još nisu sigurni hoće li uopće moći otići na odmor.
Iz kojih zemalja očekujemo najviše gostiju? Je li se tu nešto promijenilo?
- Riječ je o našim tradicionalnim emitivnim tržištima. Dakle o Njemačkoj, Italiji, Austriji, Sloveniji kao i o drugim državama bivše Jugoslavije, čiji građani koriste činjenicu da im za odmor u Hrvatskoj ne trebaju vize i koji desetljećima dolaze na naše more. Turisti iz BiH te Srbije važan su resurs u ovoj, ali i u predstojećim turističkim sezonama. No, računamo i na Francusku, posebno u predsezoni i postsezoni, te na češko i poljsko tržište.
Što mislite što će se dogoditi sa slovenskim turstima, s obzirom na sve napetije političke odnose između Hrvatske i Slovenije?
- Nadam se da će doći u jednakom ili većem broju kao i prošle godine. Pozivam ih da dođu. Gledajte, i lani odnosi naših dviju zemalja nisu bili idilični, ali je Hrvatska svejedno bila glavno turističko odredište za Slovence. Svjestan sam da je danas politička situacija bitno lošija, no zasad nema nikakvih naznaka da će nas slovenski turisti ignorirati. I mi smo njima bitni u zimskom turizmu.
Koliko mi je poznato, barem dvije bitne turističke zone, prije svega Dubrovnik, a zatim i Istra, već se sada suočavaju sa značajnim padom broja turista u postsezoni, kao i sa slabim najavama za sezonu.
- Mogu jedino ponoviti da smo i za 2008. imali katastrofalne najave, a da smo na kraju dobili najbolju sezonu u povijesti. Ono s čime bih se složio jest činjenica da je 2009. najteža i najneizvjesnija godina hrvatskog i svjetskog turizma nakon dugo vremena.
Što se može zaključiti na temelju dosadašnjeg bookinga za 2009. godinu?
- Prerano je o tome govoriti. Činjenica jest da je booking, ali na malim uzorcima, slabiji nego lani. Međutim, nije slabiji samo za Hrvatsku, nego i za sve druge turističke zemlje. Dapače, austrijski touroperatori ovih su mi dana rekli da Hrvatska pada, ali ipak stoji bolje od drugih, konkurentskih zemalja. To i jest naš primarni cilj: da ostanemo uspješniji od konkurencije.
Što ćete poduzeti da pokušate spasiti vjerojatno najtežu turističku sezonu u nekoliko desetljeća?
| Austrijski touroperatori rekli su nam da Hrvatska pada u bookingu, ali stoji bolje od konkurencije. To nam je i cilj, da budemo uspješniji od drugih |
- Mi od lanjske jeseni, a posebno od onih dana kada je postalo jasno da je gospodarska kriza globalnog karaktera i da će dugo trajati, poduzimamo niz mjera da bismo spasili sezonu. Riječ je o izrazito pojačanoj promidžbi hrvatskog turizma. Naš normalni, predviđeni proračun za marketing iznosi 60 milijuna kuna. Sada smo ga povećali na 120 milijuna kuna. Mi smo pred kraj prošle godine sjeli s ljudima iz privatnog sektora - a privatni sektor mora biti nositelj turističke industrije - te smo s njima dogovorili dodatne oblike promidžbe. Kako se zna, mi za svaki euro uložen u dovođenje gostiju hrvatskim touroperatorima i stranim touoperatorima koji rade preko hrvatskih tvrtki dajemo još jedan euro po gostu u punoj sezoni te 20 eura po gostu u predsezoni i postsezoni. Već smo potpisali ugovore s mnogim tvrtkama, kojima smo unaprijed isplatili pola novca za goste koje bi te tvrtke trebale dovesti. Zbog takvog sustava isplata unaprijed dio naše turističke industrije ne mora tražiti kredite za pripremu sezone. Ako, pak, oni koji su s nama potpisali takve ugovore ne uspiju dovesti goste, neće dobiti drugi dio novca, ili će, u najgorem slučaju, morati vratiti novac koji su već dobili. Takvim je sustavom rada s privatnim sektorom naš promidžbeni proračun povećan na 185 milijuna kuna, a tvrtke koje su s nama potpisale takve ugovore obvezale su se da u Hrvatsku dovedu više od milijun i četiri stotine tisuća gostiju.
No, kao što sam rekao, pomno smo pratili i stoga i očekivali ovakva negativna kretanja na globalnom turističkom tržištu te smo spremni, nakon provedenih mjera udružene promidže koju smo s privatnim sektorom i strukovnim udrugama u turizmu započeli još u studenome 2008., sada, opet usklađeno s njima, uvesti i dodatne, nove mjere akcijskog plana za hrvatski turizam 2009. Tri nove mjere kao rezultat neprestanog praćenja događanja u nama konkurentnim zemljama bit će: mjere usmjerene na dopunu aktivnosti na inozemnim tržištima; mjere na domaćem tržištu (što nam je posebno bitno stoga što smo svjesni kako oni mogu birati konkurentne destinacije); te mjere na povećanju konkurentnosti turizma u ukuposti, sve s ciljem kako bi turistički sektor mogao dati kvalitetniju ponudu za nižu cijenu jer vrijednost za novac ove će godine ponekad biti presudna kategorija za odabir destinacije.
Neke su zemlje, poput Velike Britanije, pokušale pomoći svojoj turističkoj industriji tako što su smanjile PDV na razne vrste turističkih usluga. Hoćete li vi tražiti smanjivanje PDV-a u turizmu?
- Zasad ne razmatramo mogućnost smanjivanja PDV-a u turizmu. Pratimo koje mjere poduzimaju one zemlje koje su naši konkurenti.
U hrvatskim i međunarodnim poslovnim krugovima sve se češće spominje i najgora moguća opcija, prema kojoj bi pad turističkog prihoda iznosio 10 do 15 posto, što bi Hrvatsku dovelo u katastrofalnu situaciju, jer nam turizam donosi čak 42 posto ukupnih deviza. Je li, premao vašim procjenama, takav pad moguć? Je li moguće da Hrvatska, koja je 2008. zaradila oko sedam milijardi eura od turizma, 2009. godinu završi s milijardom manje?
- Ne usuđujem se predviđati što bi se sve moglo dogoditi u svijetu u idućih nekoliko mjeseci. Mislim, međutim, da procjena pada od 10 ili 15 posto ovog trenutka nije realna.
Jasno mi je koliko je turizam važan za Hrvatsku. Riječ je o više od 40 posto deviznog prihoda, o 18 posto bruto proizvoda, o više od 100 tisuća zaposlenih u turizmu, o brojnim lokalnim zajednicama koje ovise o turizmu, o fiskalnom prihodu koji jednim dijelom ovisi o turizmu. Svjestan sam odgovornosti. Ne vjerujem, barem zasad, da nam se može dogoditi tako veliki pad. Vjerujem da ćemo biti bolji od konkurentskih zemalja. Naime, hrvatski turizam je bio konkurentan na svjetskom tržištu na zato što je to htio ili želio biti, nego zato što je to morao biti. Ali ove će godine svaka pomoć biti dobrodošla. Partnerstvo privatnog i javnog sektora je ključ uspjeha sezone.
Na koje će se destinacije potrošiti novac za propagandu?
- Na naša tradicionalna emitivna tržišta, s tim da očekujemo pad posjeta talijanskih gostiju, ali i na neka tržišta koja iz godine u godinu rastu, od Rusije, pa do Japana te zemalja iz našeg šireg okruženja.
Dolaze li Japanci doista u Hrvatsku u većem broju?
- Srećom, dolaze. Primjerice, u 2008. zabilježili smo 91 posto više Japanaca i 70 posto veći prihod od japanskih turista. Prošle nas je godine posjetilo više od 100 tisuća Japanaca. Čini mi se da je otvaranje ureda Hrvatske turističke zajednice u Japanu bilo više nego opravdano.
Kakva je, uopće, načelna hrvatska turistička strategija? Želi li Hrvatska biti destinacija s pet zvjezdica, želi li biti shopping destinacija, ili destinacija prepoznatljiva po gastronomiji…?
| Ne usuđujem se predviđati što će se dogoditi u svijetu idućih mjeseci. Ali procjena pada turističkog prihoda od 10 do 15 posto nije realna |
- Ovdje se, zapravo, radi o više različitih stvari. Nemamo gotovu, dovršenu turističku strategiju. Ona će se početi izrađivati, a na temelju te strategije učinit ćemo i značajne pomake u našem marketingu. Glavni motiv nove hrvatske turističke strategije bit će lifestyle. Hrvatska će se, dakle, predstavljati kao lifestyle destinacija. Od Mediterana kakav je nekad bio, što je slogan s kojim smo se prezentirali u posljednjih nekoliko godina, sada prelazimo na Hrvatsku kao lifestyle. Mislim da Hrvatska kao lifestyle odredište ujedinjuje cijeli niz naših specifičnosti, od raznolikosti u regijama, među kojima neke već jesu prepoznate kao specifičan lifestyle izbor, do drugih elemenata koji su bitni za hrvatski turizam, poput nautike, ali i gastronomije. Ovdje bih htio istaknuti da prema istraživanju među četiri i pol tisuće turista, što ga je Ministarstvo provelo 2007. , hrana zauzima visoko, peto mjesto na ljestvici najboljih značajki hrvatskog turizma. Prije 10 godina hrana je bila jedna od najslabijih strana našeg turizma. Znači, naša nova turistička strategija temeljit će se na lifestyleu.
Kada je riječ o hotelima, mi smo udvostručili broj hotela s četiri zvjezdice, što je dovelo do značajno povećanog prihoda lani, uz malo povećanje broja gostiju. Hoteli s četiri zvjezdice, kojih je sada 122, naisplativiji su dio hotelske industrije. Povećali smo i broj hotela s pet zvjezdica s devet na 16…
Međutim, neki jadranski hoteli s pet zvjezdica definitivno ih ne zaslužuju. Zašto im ih ne skinete?
- Svake tri godine provodimo rekategorizaciju hotela i uvjeravam javnost da ćemo u tome biti rigorozni. Osim toga, mi skidamo zvjezdice. U našim je ladicama puno više zahtjeva za pet zvjezdica, nego što smo ih odobrili. Nekim smo hotelima privremeno odobrili pet zvjezdica, ali smo tu odluku ukinuli kada smo vidjeli da ne zadovoljavaju standarde… No, ovdje je bitno da Hrvatska ne želi biti ekskluzivna destinacija, koja bi se temeljila isključivo na hotelima s pet zvjezdica. To bi bilo kao da Mercedes proizvodi samo model S klase. S modeli jesu najbolji Mercedesi, ali od njih se baš ne može živjeti. Strateški gledajući, mi želimo imati što više hotela s četiri zvjezdice, što više dobrih obiteljskih hotela, što više kvalitetnih marina, ali i kvalitetnih kampova. Želimo podići opću razinu usluge u turizmu, kao i razinu kvalitete smještaja.
Gradnja novih i preuređenje starih hotela čine najveći investicijski ciklus u Hrvatskoj. Riječ je o sedam milijardi kuna, i to uglavnom privatnog novca.
Kako bi trebala izgledati budućnost dubrovačkog turizma, koji bi se, i zbog svojih cijena, mogao naći na osobitom udaru krize? Slažete li se s tezom da kruzeri štete dubrovačkom turizmu?
- Dubrovnik jest prirodno ekskluzivno odredište. Međutim, ne mislim da se može razvijati isključivo kao ekskluzivna destinacija. Uzmimo primjer Venecije, koja je također ekskluzivna, koja je također veličanstveni povijesni spomenik, ali gdje paralelno egzistiraju najluksuzniji hoteli s pet zvjezdica i obični hoteli s tri zvjezdice. Isto tako, Venecija je riješila pitanje kruzera tako što je za njih sagradila posebno pristanište. Ne mislim da bi se Dubrovnik trebao odreći kruzera, nego bi, možda, trebalo ući u veliku investiciju gradnje pristaništa za kruzere. Nadalje, na samim bi kruzerima trebalo organizirati prodaju aranžmana za obilazak cijeloga dubrovačkog primorja i zaleđa, od Cavtata i Konavala do Pelješca. Tako bismo turistički aktivirali područja oko Dubrovnika, a rasteretili samo središte grada.
400 učenika u turizmu dobili su stipendije
Jedan od glavnih problema hrvatske turističke i ugostiteljske industrije jest nedostatak znanja: činjenica je da ljudi koji rade u hotelskim i restoranskim kuhinjama, kao i u hotelskom menadžmentu, jednostavno ne rade dovoljno dobro svoj posao, pa je naša razina usluga vrlo često niža od konkurentskih zemalja, a da ne govorimo o dalekoistočnim zemljama.
- Toga smo svjesni. Kada sam postao ministar, jedan od prvih zahtjeva koji su mi postavili ljudi iz sektora, i to privatnici, bio je da pomognemo obrazovanju u turizmu. Pokrenuli smo više takvih programa, na čijoj ću provedbi inzistirati, bez obzira na financijske okolnosti. Zasad smo, u suradnji sa županijama, moderno opremili 36 srednjih škola. Drugo, još važnije, podijelili smo stipendije za 400 učenika: mi plaćamo pola stipendije, a privatni sektor drugu polovicu. Svi učenici koji završe školu odmah će dobiti posao. Treće, podržavamo privatne tvrtke u školovanju menadžera. Jednostavnije rečeno, riječ je o tome da naši menadžeri provode određeno vrijeme u velikim stranim hotelskim kompanijama kako bi se ondje osposobili da upravljaju hotelima.
Razmišljate li o osnivanju nečeg poput turističke akademije, dakle o osnivanju središnje institucije koja bi predstavljala centar znanja iz svih podruja turističke industrije, od gastronomije do hotelskog menadžmenta, koja bi postavila visoke kriterije u ovom poslu i koja bi s vremenom počela proizvoditi vrhunske profesionalce?
- Ne, zasad ne razmišljamo o osnivanju neke nove, posebne institucije. |
Piše: Davor Butković |