Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u razgovoru za Večernji list najavio je da će najvjerojatnije u ponedjeljak početi službene konzultacije sa stranačkim čelnicima za određivanje mandatara kojemu će biti povjereno sastavljanje nove vlade. Predsjednik je morao čekati službene rezultate izbora koje će, rekao nam je, dobiti danas, a zatim počinje teći vrijeme za eventualne prigovore na te rezultate. Predsjednik Mesić kaže da će taj rok za prigovore, za što treba praktički ostaviti dva puta po 48 sati, isteći u ponedjeljak, kad bi trebale početi konzultacije. K tome, mora se donijeti i odluka o sazivanju Sabora, odnosno o konstituirajućoj sjednici.

Što vam dr. Ivo Sanader, koji je novi mandatar Vlade, mora predočiti da bi dokazao da ima saborsku većinu? Je li dovoljna njegova riječ, potpisi stranačkih šefova ili potpisi saborskih zastupnika?
- Ustav u tome nije izričit, već kaže da predsjednik povjerava mandat osobi koja osigura većinu u parlamentu. A to se može zaključiti prema predizbornim koalicijama, prema potpisanim postizbornim koalicijama i, treće, prema potpisima zastupnika. U ovim izborima nije bilo predizbornih koalicija, a, barem zasad, nema ni poslijeizbornih koalicija. Dakle, morate imati potpise zastupnika? - Tako je. Nakon ovih izbora, potpisi zastupnika bit će dokaz da mandatar buduće vlade ima saborsku većinu. Rekli ste da je najvažnije da Hrvatska dobije stabilnu vladu.
Što mislite koliko dugo Hrvatska može održati političku stabilnost uz tzv. manjinsku vladu, koja je gotovo potpuno izvjesna?
- Sve dok nova vlada bude ispunjavala preuzete obveze iz izborne kampanje i dok to Sabor bude prihvaćao, dotle će i Vlada moći vladati. To može biti cijeli mandat, ali to naravno može biti i kraće. Znate, Ivica Račan rekao je dobru stvar o koalicijama. Njemu su često bili upućivani prigovori zbog funkcioniranja koalicije. On je rekao da je teško sastaviti koaliciju jer stranke imaju različitu profilaciju. No, još je teže svaki dan održavati koaliciju. A sada vidimo da će isto biti i s ovom vladom. Možda će, čak, funkcionirati u još težim okolnostima.
Je li u ovoj situaciji vaša odgovornost, kao predsjednika države i kao zapravo jedinog stabilnog političkog faktora, još veća?
- Točno. Sada se vidi da su autori ustavnih promjena bili u pravu kad su predsjednika države pozicionirali kao jedinu čvrstu točku sistema, što je posebno i nužno i važno u ovakvim izbornim situacijama ili, pak, u krizama vlade. Stoga se slažem da je i moja odgovornost veća.
Kako komentirate istupe stranih veleposlanika u Zagrebu vezano uz HSP? Diktira li na taj način međunarodna zajednica tko smije, a tko ne u hrvatsku vladu?
- Ne, međunarodna zajednica ne diktira tko će ući u hrvatsku vladu. Ali, ako netko u svoj stranački program unese kako stranim fizičkim i pravnim osobama treba zaplijeniti imovinu da bi se naplatila ratna šteta, ako je u programu neke stranke da hrvatskim građanima treba zabraniti povratak u Hrvatsku, to onda doista nije europski standard. I strani diplomati samo iznose svoj stav da s onima koji šalju takve poruke ne žele imati posla. Ali, to ne znači da oni utječu na sastavljanje hrvatske vlade. Jer, mandatar sastavlja vladu onako kako smatra da je najbolje. I ako parlament izglasa povjerenje toj vladi, preuzima i odgovornost. Dakle, strani diplomati rekli su s kime ne žele razgovarati i na to imaju pravo. Kao što i mi možemo reći s kime mi ne želimo imati posla.
Odluka o slanju hrvatskih vojnika u Irak prije izbora odgođena je za novu vladu. Kako se s tim u vezi treba postaviti Hrvatska?
- Naš je stav da će Hrvatska prema svojim mogućnostima sudjelovati u međunarodnim misijama koje su pod pokroviteljstvom UN-a. Tu se ništa nije promijenilo i u skladu s tim mora biti donesena konačna odluka. U ovom razdoblju nakon izbora čelnici stranaka izražavaju zadovoljstvo vašim stavovima i suradnjom.
Doživljavate li to kao da se možda očekivalo nešto drugo zato što je koalicija izgubila izbore?
- Prije svega, ja moram provoditi hrvatski Ustav. I drugo, moram provoditi volju hrvatskih birača. Za mene je to obvezujuće. Sve su drugo samo spekulacije.

 

Hoće li Sanaderova vlada predložiti neke nove ljude u diplomatskoj mreži s obzirom na činjenicu da je nekoliko veleposlanika, politički izabranih, imenovano samo nekoliko mjeseci prije izbora?
- Sigurno je da nikakvih čisti neće biti. Ta je poruka poslana sa svih strana. Ljudi koji su izabrani na temelju svojih sposobnosti svoj će mandat odraditi do kraja ako, naravno, ne dođe do drukčijih dogovora. Ali, ne znam zašto bi sada vrijedila druga pravila od onih koja su vrijedila kad je koalicija došla na vlast. Svi oni koje je imenovao HDZ tada su ostali na svojim mjestima u diplomaciji do kraja svojih mandata. Držim da to pravilo mora i dalje vrijediti.

 

U četvrtak putujete u Sarajevo, na sjednicu Međudržavnoga vijeća. Navodno ćete posjetiti i grob predsjednika Alije Izetbegovića što bi, nagađa se, moglo izazvati negativne reakcije tamošnjih Hrvata.
- Bez obzira na funkcije, s Alijom Izetbegovićem imao sam dogovor da, kad dođe u Zagreb, on posjeti mene, a kad ja dođem u Sarajevo, da posjetim njega. Budući da njega više nema, sasvim je logično da posjetim njegov mezar. I to ću učiniti. Što Hrvati BiH imaju s mojim posjetom mezaru Alije Izetbegovića? Jesam li ja ijednom Hrvatu iz BiH naređivao ili određivao kome će otići na grob? Alija Izetbegović bio je predsjednik Bosne i Hercegovine u vrijeme kad sam ja bio predsjedajući Predsjedništva Jugoslavije. On se borio za cjelovitu BiH. I ja sam se borio za cjelovitu BiH, jer sam znao da ni jedan drugi plan ne može uspjeti niti može koristiti Hrvatima BiH.