Hrvatska politika prema BiH neće se promijeniti promjenom vlasti u ovoj zemlji, kazao je Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, vjerojatno jedan od omiljenijih stranih političara u BiH. Mesić je četvrtak i petak posjetio Sarajevo kako bi prisustvovao sjednici Međudržavnog vijeća BiH i Hrvatske. Kaže kako je zadovoljan radom ovog vijeća koje, istina, ne može riješiti probleme, ali ih može otkriti i pokazati nadležnim organima u dvije zemlje kako te probleme najbolje riješiti. Hrvatski predsjednik naglašava da je saradnja BiH i Hrvatske veoma dobra, te da je cilj obje zemlje da što prije postanu članice Evropske unije. "Što prije Hrvatska postane članicom EU to će i BiH postići", kaže Mesić na početku našeg razgovora u rezidenciji "Konak". Razgovarali smo dosta kratko, Mesić je žurio na ručak s članovima Predsjedništva BiH.

NN: Hoće li se promjenom vlasti u Hrvatskoj, odnosno dolaskom HDZ-a na vlast, promijeniti i odnos Hrvatske prema BiH?
MESIĆ: Što se tiče vanjskopolitičke orijentacije Hrvatske, ona ostaje ista, ona se ne mijenja ni za milimetar. Mi samo možemo ubrzati našu suradnju.

NN: Bosanski Hrvati glasali su na izborima u Hrvatskoj, u 11. izbornoj jedinici. Jesu li bh. Hrvati hrvatska dijaspora?
MESIĆ: Bosanski Hrvati su glasali s hrvatskom dijasporom, jer je to predviđeno jednim zakonom koji je mnogo prije donesen. Međutim, svako normalan zna da oni nisu nikakva dijaspora već autohtoni i konstitutivni narod Bosne i Hercegovine. Postoje samo dvije države na kugli zemaljskoj gdje su Hrvati konstitutivan narod. To su Hrvatska i Bosna i Hercegovina. U BiH, doduše, uz Bošnjake i Srbe. Što se to prije shvati, Hrvati će prije početi ostvarivati sve svoje interese u svojoj domovini, Bosni i Hercegovini.

NN: Koliko je danas BiH zaista država ili međunarodni protektorat?
MESIĆ: Na to pitanje odgovorit ću vrlo kratko. Dejtonski sporazum je zaustavio rat, ali BiH nikad nije do kraja profunkcionirala kao dobro uređena evropska pravna država. To je sada na građanima BiH, prije svega na onim snagama koje svoju budućnost, svoju sreću i zadovoljstvo vide, u evropskom modelu gdje je mjesto i BiH. Kao što može funkcionirati Belgija sa dva naroda i dvije vjere, kao što može funkcionirati Švicarska sa tri naroda i tri vjere isto tako može i BiH. Jer, BiH je potrebna Evropi, ne samo što je to želja progresivnih snaga u ovoj zemlji koje žele da se BiH održi kao država, nego je to i jedna zakonitost. BiH je država koja postoji, ne od 1945. godine, već mnogo, mnogo duže. Čak duže od mnogih evropskih država i zato ima pravo na svoj opstanak. Jasno, postoje neka otvorena pitanja koja moramo riješiti, a koja su ostala iz rata. Prije svega, moramo učiniti da se krivnja individualizira, da prestaje kolektivno optuživanje, da prorade institucije BiH, da prestanu egzistirati tri vojske… Ali, to danas moraju uraditi građani BiH uz pomoć i asistenciju međunarodne zajednice, a sutra sami.

NN: Kazali ste kako se krivnja mora individualizirati. Dva najtraženija osumnjičenika za ratne zločine i danas su na slobodi. Želi li međunarodna zajednica i vlasti BiH zaista uhapsiti Radovana Karadžića i Ratka Mladića?
MESIĆ: Mislim da velika većina želi da se to pitanje što prije riješi i da se jednom za svagda skine taj nesnošljivi teret u kojem se kolektiviteti optužuju, a nema potrebe da se optužuju. To može biti otklonjeno samo onda kad se krivnja individualizira. Međutim, ima i onih koji misle da što duže bude kolektivno optuživanje prije će se umoriti međunarodna zajednica i otvoriti komadanje BiH. Ja ih moram razočarati. Arhitektura uspostavljena poslije Drugog svjetskog rata u Evropi neće se ni za milimetar mijenjati. Prema tome, važno je što prije uspostaviti komunikaciju i suradnju među kolektivitetima, a ne nastavljati sa sijanjem neprijateljstva i netrpeljivosti.

NN: Kada će Hrvatska uhapsiti i Haškom tribunalu izručiti Antu Gotovinu?
MESIĆ: Tvrdim da danas hrvatske vlasti, hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova i obavještajne službe ne znaju gdje se nalazi general Ante Gotovina. Čim bude dostupan hrvatskim vlastima, bez ikakvih ograničenja mi ćemo izvršiti svoju međunarodnu obavezu suradnje sa Haškim tribunalom.

NN: Jeste li Vi kontaktirali sa odbjeglim generalom Gotovinom?
MESIĆ: Ja osobno nisam kontaktirao, ali sam kontaktirao s onim koji su razgovarali s generalom Gotovinom. On je rekao da priznaje instituciju Haškog suda, da priznaje hrvatske institucije i da mu bivša HDZ-ova vlast nije dozvolila da razgovara sa istražiteljima Haškog tribunala. Nakon toga uslijedila je optužnica, a on je rekao u jednom intervjuu da je spreman da se pojavi pred Haškim sudom uz to da prethodno razgovara sa istražiteljima u Zagrebu. I ako oni ne budu zadovoljni, on je spreman otići u Hag. Zato sam i rekao da mu treba omogućiti da razgovara, a ako nisu zadovoljni, on je spreman otići u Hag. Ja vjerujem da se to još može postići, jer, ukoliko ga privede bilo koja policija ili hrvatska ili bilo koja druga evropska i svjetska policija, onda će mu teže biti ostvariti pravo obrane sa slobode. Oni će odgovarati ili pred Hagom ili pred novouspostavljenim stalnim Međunarodnim sudom za ratne zločine.

NN: Hoće li nova, po svemu sudeći HDZ-ova vlada, opstruirati saradnju Hrvatske s Hagom?
MESIĆ: Ne, ne vjerujem u takvo nešto. Pobjednik na hrvatskim izborima HDZ više nije ona ista stranka koja je bila u vrijeme najvećih sukobljavanja. Retorika te stranke se promijenila, ona je potpuno drugačija. Oni se, naravno, sad moraju potvrditi djelima. Što se retorike i obećanja tiče to je sve europski prihvatljivo. Vjerujem da će oni, a na osnovu onog što danas govore, nastaviti suradnju s Haškim trubunalom, jer svaka nesuradnja može samo štetiti Hrvatskoj.

NN: Hrvatska i BiH žele u Evropsku uniju. Kada Vi vidite ove dvije zemlje kao punopravne članice Evropske unije?
MESIĆ: Što se Hrvatske tiče, vjerujem da ćemo mi do 2006. godine ispuniti sve naše obveze i postići sve europske standarde. A do 2007. ili 2008. godine postati punopravna članica Europske unije. Što prije mi to postignemo to će prije postići i BiH. Na putu za Evropu mi ćemo i dalje surađivati.

NN: Bojite li se da će ulaskom Slovenije u Evropsku uniju, granica između Hrvatske i Slovenije postati zid između razvijene Zapadne i nerazvijene Istočne Evrope?
MESIĆ: Ulazak Slovenije u EU neće se posebno štetno odraziti na odnose Hrvatske i Slovenije. Sloveniji je interes da pokriva tržište Hrvatske, a mi ćemo prema tome posebnim sporazumima i malograničnim prometom amortizirati ono što daje Šengenski sporazum.

NN: Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov nedavno je pokrenuo inicijativu održavanja međunarodne konferencije o nepromjenljivosti granica na Balkanu. Treba li još jedna konferencija poput one u Dejtonu?
MESIĆ: Nema nikakve potrebe za novim konferencijama, jer mi imamo stav Badinterove komisije koji je međunarodna zajednica verificirala. Time je jasno rečeno da granice uspostavljene među republikama postaju granice novonastalih država. Ne znam šta bi još trebalo uraditi nakon toga.

NN: Jeste li uzeli proviziju za sklapanje poslova između hrvatske Naftne kompanije INA i libijskih preduzeća?
MESIĆ: "Jutarnji list" i još neke novine iz istog holdinga pokušavaju, od prvog dana kada sam došao na ovo mjesto, da me kompromitiraju. Sve što radim jeste da otvaram prostor Hrvatskoj. Izveo sam Hrvatsku iz izolacije, pokušavam otvoriti nova tržišta za hrvatske firme i to je jedini moj interes. A spekulacije koje su se pojavile u vezi sporazuma sa Libijom koja se otvara prema Hrvatskoj govore kakva je uređivačka politika "Jutarnjeg lista" i kakva je politika vlasnika tih novina. Dakle, to govori o njima, a ne o meni.

NN: Jeste li tokom razgovora s bh. vlastima razgovarali i o izgradnji autoputa na koridoru Vc koji će proći kroz BiH i Hrvatsku?
MESIĆ: Da, razgovarali smo, jer je taj koridor posebno važan i za nas i za BiH. Što se Hrvatske tiče, prije svega jer povezuje njen sjeverni i južni dio, a što se tiče BiH to je integrirajući faktor. Jer, tamo gdje prođe autocesta tu se aktiviraju i privredni i ljudski potencijali.

NN: Kako smanjiti trgovinski deficit između BiH i Hrvatske? BiH mnogo više uveze nego što izveze proizvoda u Hrvatsku?
MESIĆ: Točno, što se tiče BiH, ovakvo stanje nije održivo na duži rok. Zato BiH treba što prije aktivirati svoje privredne potencijale. Međunarodni faktor mora odigrati bitnu ulogu da se ponovo oživi bosanskohercegovačka privreda, ali ne u tehnologiji koja je nekad bila, nego u tehnologiji koja je daleko modernija i veća što BiH, naravno, zaslužuje. Bitan preduslov za to jeste da sistemi, posebno sigurnosni, moraju funkcionirati da bi kapital s tehnologijom mogao doći.