Nedavni razgovor predsjednice Vlade Jadranke Kosor s ruskim kolegom Vladimirom Putinom o mogućnosti da veliki ruski plinovod Južni tok ipak prođe kroz Hrvatsku, bio je povod za razgovor s Jerkom Jelićem Baltom, novim predsjednikom Uprave Plinacra, operatora hrvatskoga plinskog transportnog sustava. U svom prvom intervjuu nakon imenovanja na novu dužnost govori i o nedavno nastavljenoj gradnji magistralnog plinovoda prema Lici i Dalmaciji, sporim pripremama jedinica regionalne i lokalne samouprave za gradnju lokalnih mreža za distribuciju plina, planiranom spajanju hrvatskoga i mađarskoga plinskog sustava, osnivanju tvrtke LNG Hrvatska, opskrbi plinom ove zime te utjecaju recesije na velike investicije tvrtke Plinacro.

 

"Zajednička radna skupina Gazproma i Plinacra analizira sve tehničke, prostorne, energetske i ekonomske sastavnice projekta. Razmatra se mogućnost da koridor plinovoda Južni tok uđe u Hrvatsku iz Srbije ili iz Mađarske, kaže novi predsjednik Uprave Plinacra"

• Prošli tjedan ste s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva, rada i poduzetništva Damirom Polančecom u Moskvi razgovarali s predstavnicima ruske vlade i Gazproma. Ima li novosti o trasi plinovoda Južni tok i hrvatskom prijedlogu da taj veliki plinovod ipak prolazi i preko našeg teritorija te o predloženom povećanju isporuka ruskog plina Hrvatskoj nakon 2010. godine?
- Pregovori s ruskim partnerima nedvojbeno potvrđuju mogućnost prolaska jednog odvojka Južnog toka teritorijem Republike Hrvatske. Zajednička radna skupina Gazproma i Plinacra trenutačno detaljno analizira sve tehničke, prostorne, energetske i, naravno, ekonomske sastavnice tog projekta te na temelju tih preliminarnih analiza odlučit će se o nastavku i mogućnostima zajedničkog pothvata na hrvatskom segmentu Južnog toka. Načelno se razmatra mogućnost da koridor plinovoda uđe u Hrvatsku s istoka (iz Srbije) ili sjeveroistoka (iz Mađarske), a odredište bi mu bila jugozapadna trasa za Italiju ili zapadna preko Slovenije.
Napominjemo da je Gazpromu kao početak hrvatskog dijela Južnog toka interesantan kapacitet naših postojećih plinovoda, kao i onih u izgradnji poput interkonekcije s Mađarskom, dok bi polaganje novih cijevi uslijedilo nakon što se iskoriste postojeći i planirani kapaciteti. Ista logika primjenjuje se cijelom rutom Južnog toka.
• Ovih dana počinje gradnja plinovoda prema Otočcu i Gospiću koji će se odvajati od magistralnog plinovoda Zagreb-Split. Kad će biti gotovi i kad bi se mogla nastaviti gradnja toga magistralnog plinovoda, vrlo važnog za Liku i Dalmaciju?
- Izgradnja drugog dijela sustava od Josipdola do Gospića, uključujući odvojne plinovode do pripadajućih mjerno-redukcijskih stanica, počela je i bit će završena do početka ogrjevne sezone 2010. Slijedi izgradnja trećeg dijela sustava od Gospića do Benkovca te četvrtog dijela od Benkovca do Splita koji će, uključujući pripadajuće regionalne i odvojne plinovode te sve predviđene mjerno-redukcijske stanice, biti završeni i pušteni u rad do kraja 2011. Novac za to veliko ulaganje već smo osigurali iz vlastitih prihoda (tarife za transport plina) i odobrenog kredita Europske investicijske banke.
• Kad bi taj veliki plinovod mogao stići do Splita i ima li uopće razloga za brzu gradnju kad se zna da zapinje gradnja lokalnih distribucijskih plinskih mreža? Kako ubrzati lokalne zajednice da izgrađeni magistralni plinovod ne ostane kao mrtvi kapital?
- Odobrenom drugom revizijom izmjena i dopuna Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske za drugi razvojno-ulagački ciklus do 2011. godine, definirani su opseg i dinamika objekata koji će se graditi. U skladu s tim planom i odobrenom drugom revizijom, tvrtka Plinacro će sve svoje zadatke ispuniti u rokovima koje je pred nju postavio njezin vlasnik - Vlada RH te će plinovodni sustav Like i Dalmacije promjera 500 milimetara i pritiska 75 bara biti završen do kraja 2011. godine. Nažalost, gradnja distributivnih sustava i plinofikacija potrošača, industrije i kućanstava doista ne prati dinamiku izgradnje magistralnog plinovodnog sustava. U nekim županijama i gradovima postignut je određeni napredak, no većina lokalnih zajednica nije se pomakla s mrtve točke. Stoga Plinacro vjeruje da će Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, kao i Vladino povjerenstvo za plinofikaciju vrlo skoro poduzeti brojne aktivnosti kako bi se ti projekti ubrzali i kako bi lokalne zajednice što spremnije dočekale mogućnost uporabe prirodnog plina na svom području.
• Hoće li se taj plinovod kasnije produžiti prema jugu Hrvatske i spojiti s planiranim Jadransko-jonskim plinovodom?
- Nedvojbeno je da bi nastavak izgradnje magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split, preko Ploča i Dubrovnika do hrvatsko-crnogorske granice i dalje preko Crne Gore i Albanije do albanskoga grada Fiera značio strateški iskorak za Hrvatsku, kao i za ostale države u regiji. Potpisivanjem ministarske deklaracije svoj su interes za izgradnju Jonsko-jadranskog plinovoda i otvaranje novoga dobavnog pravca prirodnog plina iz kaspijske regije i sa Srednjeg istoka potvrdile Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija. Taj je projekt izuzetno važan ponajprije za Hrvatsku budući da bi se njegovom realizacijom, uz otvaranje novoga dobavnog pravca i omogućavanje plinofikacije krajnjeg juga naše zemlje, pospješio strateški poslovni iskorak cijelog plinskoga gospodarstva u države okruženja. Jedino što bi pritom moglo biti upitno jest dinamika provedbe projekta, a time i nastavka izgradnje plinskoga transportnog sustava do krajnjeg juga Hrvatske. Ona pak ovisi o dinamici ostvarenja izvorišnoga dobavnog projekta za projekt Jadransko-jonskog plinovoda, a to je projekt TAP (Trans Adriatic Pipeline) te, prije svega, o odluci našeg vlasnika, hrvatske Vlade. Naravno, ta je odluka povezana s financijskim potencijalima naše tvrtke, koji su izravno vezani na transportnu tarifu i transportirane količine prirodnog plina.
No, Plinacro i sad obavlja pripremne radove radi usklađivanja prostorno-planske dokumentacije županija, gradova i općina kojima bi prolazio plinovod, kao i ostale istražne radove u potencijalnom koridoru Jonsko-jadranskog plinovoda.
• Kako napreduju pripreme za spajanje hrvatskoga i mađarskoga plinskog sustava? O kolikoj se investiciji i kapacitetu radi, kad bi trebala početi i završiti gradnja te koje će koristi spoj dvaju plinskih sustava donijeti Hrvatskoj?
- Nakon potpisivanja ugovora o zajedničkom razvoju projekta interkonekcijskog plinovoda između hrvatskoga i mađarskoga operatora plinskoga transportnog sustava, tvrtki Plinacro i mađarske FGSZ, te formiranja zajedničkoga tehničkog tijela koje koordinira gradnju interkonekcije, svaka tvrtka gradi svoj dio sustava. Hrvatski dio interkonekcije uključuje dionice plinovoda Slobodnica - Donji Miholjac i Donji Miholjac - Dravaszerdahely koje gradi Plinacro, a na mađarski se dio odnosi izgradnja plinovoda od graničnog mjesta Dravaszerdahelyja do Varosfolda. Cijeli interkonekcijski plinovod imat će promjer od 800 milimetara, maksimalni radni tlak 75 bara i bit će dug oko 300 kilometara. Zajedno s pripadajućim kompresorskim stanicama omogućavat će dvosmjerni protok plina ukupnog kapaciteta 6,5 milijardi prostornih metara na godinu.
Za oba hrvatska plinovoda izdana je lokacijska dozvola, ugovorena je nabava cijevi te se njihova isporuka, kao i izdavanje građevinskih dozvola očekuju do kraja godine. Svi potrebni radovi već su većim dijelom ugovoreni, a dotad će se ugovoriti i preostali - sve kako bi radovi na kompletnoj dionici počeli još ove godine. Završetak radova predviđen je do kraja 2010., a nakon toga slijedi puštanje u rad.
Prema informacijama koje smo dobili od mađarskog partnera, i oni su pokrenuli kompletnu proceduru izgradnje pa - iako to rade drukčijom metodologijom - očekujemo da će potkraj ove godine i oni početi s izgradnjom plinovoda kako bi obje dionice interkonekcije bile završene istodobno.
• Kad će završiti gradnja plinovoda Pula-Umag i kakve će koristi donijeti zapadnom dijelu Istre?
- Plinovod Vodnjan-Umag dug 79 kilometara imat će promjer 300 milimetara i radni tlak od 50 bara, te četiri mjerno-redukcijske stanice - Rovinj, Poreč, Kovri i Umag. Gradi se planiranom dinamikom i bit će završen do kraja ove godine.
Prirodni plin donosi brojne koristi tom dijelu Istre, i to ne samo kupcima na distribucijskom dijelu potrošnje, nego ponajprije industriji i hotelijerstvu. Trenutačno stanje razvoja distribucijske mreže u tom dijelu Hrvatske je nezadovoljavajuće i mislim da je potrebno uložiti puno veće napore na razini Županije kako bi se taj proces ubrzao. Plinacro je, kao i uvijek, spreman pomoći svojim organizacijskim i stručnim kapacitetima.
• Kad će biti osnovana tvrtka LNG Hrvatska i koliki će udjel imati Plinacro?
- Plinacro je s Inom i Hrvatskom elektroprivredom i uz sudjelovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva završio pregovore o suradnji i osnivanju tvrtke LNG Hrvatska, kao buduće nacionalne sastavnice međunarodnog konzorcija Adria LNG koji će graditi terminal na otoku Krku. Nakon što su utvrđeni svi detalji ugovora, očekuje se njegovo skoro potpisivanje.
I ovom prilikom naglašavamo da je Plinacrov primarni interes biti operator budućeg LNG-terminala te nositelj izgradnje i operiranja plinovodima kojim će se uplinjeni tekući plin transportirati do krajnjih kupaca u Hrvatskoj, a još i više u susjednim državama kao krajnjim odredištima većine planiranih 15 milijardi prostornih metara plina na godinu. Plinacro je počeo pripremne aktivnosti na razvoju projekata tranzitnih plinovoda, čiji je cilj definirati i potpuno uskladiti koridore tih plinovoda s prostorno-planskom dokumentacijom te kroz zakonom propisanu proceduru potvrditi da ti objekti ne utječu negativno na okoliš i prirodu.
• Hoće li Plinacro imati vlasnički udjel u tvrtki u koju Vlada namjerava iz Ine izdvojiti poslovanje s prirodnim plinom i kad bi se to moglo dogoditi?
- Za to je nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Željko Bukša