• Je li vas iznenadilo što je ponuđena ostavka podigla toliko medijske prašine, usudio bi se procijeniti kao nikad dosad u proteklih desetak godina?
- Turizam je uvijek medijski zanimljiv, pogotovo sada kad se od njega mnogo očekuje. S obzirom na okolnosti, mislim da je ta medijska pompa na neki način i razumljiva.
• Sezona je dobro počela, Uskrs je bio iznad očekivanja, iako su ljudi iz sektora strijepili što će se događati s početkom sezone?
- Mi smo i najavili jedan solidan Uskrs. Razlozi dobrog Uskrsa leže u dobroj pripremi samih turističkih radnika, ali i naših mjera koje sustavno provodimo. Očekujem da se dobar rezultat Uskrsa nastavi i za razdoblje 1. svibnja, štoviše, uvjeren sam da će se to i dogoditi, i to ponovo zahvaljujući dobroj pripremi.
• Hotelijeri potom najavljuju predsezonsku rupu, koja bi mogla trajati od 5. do 20. svibnja kad će mnogi od njih ponovo zatvarati hotele.
- Pitanje predsezonske rupe nije vezano samo uz ovu sezonu, taj problem manjka gostiju između Uskrsa i prave predsezone postoji niz godina. Ta rupa, međutim, ničim neće karakterizirati turističku 2009. godinu. Postavlja se pitanje hoće li manjak turista znatnije odskakati od prošlih sezona ili će ostati na razini svega što se događalo zadnjih pet, šest godina. Predsezonsku rupu očekuju ljudi koji se bave turizmom i to nije ništa neočekivano.
• Mnogo je toga čudno postavljeno, pa ispada da je za manjak predsezonskih posjetitelja veća krivnja na državnim institucijama, nego na sposobnostima hotelskih menadžera da prodaju krevete izvan glavne sezone.
- Naš je turizam sezonalnog tipa i mi od prvog dana, od kada sam postao ministar tog resora, nastojimo da sezone traju duže i da se turizam događa na što većem području države. Što se promidžbenih aktivnosti tiče, ove smo godine napravili nešto što nadilazi sve što je Hrvatska napravila prethodnih sezona i to nitko ne osporava. Međutim, jasno je da će trebati još neko vrijeme za neke kvalitetnije stvari u smislu stvaranja dopunskih sadržaja, koji su posebno važni za produženje sezone. U funkcioniranju Hrvatske kao turističke destinacije odgovornost leži na Vladi, Ministarstvu turizma, Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice, ali i na destinacijskom menadžmentu koji moraju voditi lokalni ljudi. Gradovi, županije, odnosno mjesta moraju živjeti s turizmom, njihova gradska vodstva moraju se dopunjavati s turističkim. Prema lani donesenom zakonu, svi oni imaju širok spektar samostalnog odlučivanja o tome kako unaprijediti turističku ponudu. Isto tako, mi ne možemo diktirati hotelijerima kako da prodaju svoje krevete. O njihovoj umješnosti ovisi kako će se i hoće li se prodati. Najlakše je tražiti alibi.
• Koliko su turizmu naštetile neradne nedjelje?
- Kao ministru, bilo bi mi najdraže da trgovine rade 365 dana godišnje. Ali, donesen je drukčiji zakon koji, budimo pošteni, ipak u jednom dijelu ide u prilog turizmu. Međutim, svaka se odluka može promijeniti, pa i ona o neradnim nedjeljama.
• Što očekujete od predsezone, a što od glavne sezone?
- Već prije smo najavili da će sezona bit u minusu. Nisam, doduše, dao do znanja koliki bi taj minus mogao biti, no želimo da bude što manji u odnosu na prošlu godinu, odnosno da naša pozicija bude bolja, nego kod nama konkurentnih zemalja. Uspjehom ćemo smatrati, ako minus bude do tri posto, međutim, nismo prognostičari. Mnogi drugi jesu. Mnogi su i lani govorili da će sezona podbaciti, ja sam govorio da neće i ostvarili smo rekordne brojke. I po dolascima, ali i po desetak posto većim prihodima. Lani smo od turizma zaradili 400 milijuna eura više, nego što smo prvotno planirali. Očekujem da i ove godine imamo bolji rezultat od konkurencije, jer maksimalno radimo na isticanju naših prednosti. Sezona može imati raznovrsne uvode, sredinu i završetak. Činjenica je da možemo očekivati turbulentnu sezonu.
• Kakav je trenutno buking za ovogodišnju sezonu?
- Od ukupno raspoloživog kapaciteta, prodano je dvadesetak posto. Po tome smo na istoj razini kao i konkurencija ili smo čak i nešto bolji. Sezonu će obilježiti kasni buking, a mnogo toga će se odlučiti u samoj završnici prodaje. Cijelom bi Sredozemlju mogao presuditi last minute. Ove je godine iznimno važno pogoditi pravu vrijednost za novac.
• Kojim tržištima najviše vjerujete, a gdje bi moglo doć do pada?
- Vjerujem u naša najjača emitivna tržišta, ona primarna, ponajprije njemačko. Iznimno mnogo nade polažem u nama najvažnije njemačko tržište, jer se smatra da je Njemačka u ovom trenutku najstabilnije emitivno tržište Europe i to ne samo za Hrvatsku, već za cijelo Sredozemlje. Nijemci će, vjeruje se, biti najmanje pogođeni recesijom. Postoji mogućnost da se dodatno izreklamiramo u toj zemlji. Osim toga, jako su nam važni i Italija, Austrija, mnogo radimo na Sloveniji, u nizu drugih zemalja... No, moglo bi biti problema sa zemljama koje prolaze kroz gospodarsku krizu, s državama čije valute padaju u odnosu na euro. To su, recimo, Mađarska i Češka, ali i Švedska.
• Javnost percipira da je vaš Akcijski plan za pomoć turizmu preslab u odnosu na očekivanja, odnosno da je prekasno donesen?
- Nije prekasno donesen, jer nama konkurentne zemlje tek razmišljaju o modelima kakve smo mi već osmislili. Dakle, radi se o Vladinom planu koji je napravljen na vrijeme i u sklopu antirecesijskih mjera. Taj plan sadrži mjere i za 2009. godinu, ali i za 2010., što bih posebno istaknuo, jer kao ministar ne očekujem samo tešku ovu godinu već i narednu. Većina tih mjera je donesena nakon što ih se godinama tražilo od sektora i Vlada im je ovog puta izašla u susret. Smatram da će se mnoge mjere, poput ukidanja viznog režima za Rusiju i Ukrajinu, već ove godine pokazati iznimno učinkovitima.
• No, činjenica je da se očekivalo aktivnije zadiranje u turističke probleme, da su se očekivali temeljitiji zahvati. Kako je moguće da se kao jedna od mjera predloži smanjenje PDV-a za turizam, ako se znalo da je to utopijski prijedlog?
- Nikad nisam ni rekao da je smanjenje PDV-a predloženo kao mjera za ovu godinu. To nije ni bilo zamišljeno za 2009., već za 2010. godinu. Uglavnom, nisam ni očekivao da sve mjere iz Akcijskog plana budu prihvaćene, ali plan je, držim, dobro napravljen, što je potvrdilo i Ekonomsko vijeće koje zna biti i te kako kritično prema sličnim projektima.
• Ima li šanse da se turistički PDV smanji za iduću godinu?
- Na Vladi je istaknuto da će još ove godine razmotriti porezno opterećenje za turizam i zbog usklađivanja poreznog sustava s poreznim sustavom EU-a. To je prvi puta da se stopa PDV-a uopće uzima u razmatranje i ta poruka Vlade nije bez razloga. Pozitivno je da se to uopće počinje i razmatrati.
• Stignu li se akcijske mjere primijeniti ove sezone?
- Mjere idu prema glavnoj sezoni i one će sasvim sigurno utjecati na kvalitetnije funkcioniranje turizma u vršnim mjesecima. Podsjetio bih da su čelnici Svjetske turističke organizacije, UNWTO-a pozdravili mjere našeg Akcijskog plana, ali i samu činjenicu da je hrvatska vlada prva u Europi razmatrala posebne akcije za pomoć turizmu. Činjenica je da smo prva država Mediterana, koja uopće ima takav plan, pa ako smo mi zakasnili, gdje su onda drugi. No, sad je najvažnije da se predložene mjere i implementiraju.
• Postoji li mogućnost da vam država, ako to bude potrebno, odobri dodatni novac za promidžbu i kada ćete tempirati finalne promidžbene aktivnosti?
- Ako bude potrebno, vjerujem da će država pronaći još dodatnih sredstava za promidžbu. Što se finalnih promidžbenih aktivnosti tiče, novac ne treba potrošiti ni prerano niti prekasno. Naše su završne kampanje već pripremljene, ali tek treba procijeniti trenutak kada će one biti plasirane.
• Je li hrvatski turizam zastario budući da ankete pokazuju da stranci u Hrvatsku i dalje dolaze zbog prirodnih ljepota i gostoljubivosti, a ne zbog bogate turističke ponude?
- Koliko god prolazio kroz preobrazbu, naš je turizam već koncipiran kao kvalitetan, tako ga i predstavljamo, a sektor čini velike napore da to i opravda. Ne treba zaboraviti da su najveća ulaganja u hrvatsko gospodarstvo upravo u turizam. Lani su samo privatnici u taj sektor uložili više od sedam milijardi kuna. Razvojem infrastrukture, država je omogućila dodatni zamah. Naše autoceste, recimo, nadilaze razinu kvalitativnog prosjeka zemalja EU-a. No, bez obzira na ta ulaganja, naša struktura ponude još treba neko vrijeme za preobrazbu kako bi pratila najbolje što se događa ovdašnjem turizmu.

Davor Verković