• Koje autoceste su još u planu, odnosno dokle će za graditeljske tvrtke biti posla u Hrvatskoj?
- Nakon otvorenja dionice od Osijeka do Đakova, u Hrvatskoj bi ostalo za izgraditi još oko 400 kilometara autocesta i s tim radovima idemo dalje. Uskoro počinju radovi na dionici od Dubrovnika prema Pločama, od Siska prema Velikoj Gorici, a ovog mjeseca počinje gradnja Bilogorsko-podravskog ipsilona kao autoceste. Još od prije gradi se puni profil Istarskog ipsilona. Cilj je to sve završiti i time dovršiti mrežu autocesta u Hrvatskoj. Od 2004. do danas izgrađen je i pušten u promet 501 kilometar autoceste, a kad izgradimo preostalih 400 kilometara, onda više nemamo što graditi.
• U petak je otvorena dionica autoceste od Osijeka do Đakova. Kakva je daljnja dinamika radova na koridoru 5C?
- Radovi su završeni prema planu i s tih novih 32 kilometra autoceste na izuzetno važnom pravcu, Osijek kao četvrti hrvatski grad spojen je s ostalom cestovnom mrežom u Hrvatskoj, što je doista povijesni trenutak. Sada je u završnoj fazi natječaj za most preko Drave na trasi prema Belom Manastiru i uskoro će početi njegova gradnja, a onda i natječaj za pojedine objekte i dionice na koridoru do mađarske granice.
• U javnosti se stječe dojam da na koridoru 5C samo Hrvatska gradi. Što je s Mađarskom i BiH, grade li i te zemlje dionice na svom dijelu koridora?
- Mi ćemo naš dio tog važnog paneuropskog koridora sigurno napraviti prije naših susjeda, ali i oni intenzivno rade jer su shvatili važnost koridora. Koridor je bitan za Hrvatsku, BiH i Mađarsku jer ih spaja s lukom Ploče koja je od izuzetne važnosti za gospodarstvo BiH, ali i za Mađarsku.
• Očekujete li da će manje gužve, zbog veće protočnosti dvaju najvećih tunela, unatoč krizi pridonijeti dolasku većeg broja turista?
- To će svakako biti poticaj za dolazak turista, iako turistima nije bilo presudno je li se promet odvijao jednom ili dvije cijevi. U svakom slučaju, izbjeći će se nervoza i sve ono što ljudima po vrućini zna ići na živce.
• Gužve, međutim, nastaju na naplatnim kućicama.
- To ćemo pitanje riješiti. Najveći je problem Lučko gdje sad 3,5 kilometara prije naplatnih kućica gradimo jednu traku gdje će se odvajati sav promet koji cestarinu plaća bezgotovinski, a u Lučkom će se dograditi još deset naplatnih kućica. Time će se kapacitet protočnosti povećati devet puta pa ovog ljeta problema ne bi trebalo biti.
• Kako napreduje gradnja autoceste do Ploča, odnosno Dubrovnika?
- Do kraja godine bit će otvorena autocesta do Vrgorca, znači nadomak Ploča. U sljedećih mjesec dana počet ćemo graditi autocestu od Dubrovnika prema Pločama pa ćemo napasti tu dionicu i s južne strane.
• Napreduje li gradnja autoceste Zagreb - Sisak?
- U sljedećih dvadesetak dana u promet će biti puštena prva dionica, od čvora Velika Gorica do Buševca. Druge dionice se grade, a počet će se graditi i od Siska prema Velikoj Gorici.
• Otvorenja novih cesta i drugih objekata uoči lokalnih izbora tumače se kao predizborni potezi. Slažete li se s time?
- Mi radimo stalno, ne samo autoceste nego i ostalo, i uvijek se nešto započinje i nešto završava. Otvorenje dionice Osijek - Đakovo nismo planirali za petak zato jer su 17. svibnja lokalni izbori. To je jedna dinamika koja se ne obazire na izbore, nego je takva kakva je, a datumi su određeni četverogodišnjim planom.
• Imate li konkretne podatke o tome koliko je hrvatskih tvrtki i radnika uključeno u radove na gradnji cesta?
- Danas u Hrvatskoj ima oko 140.000 ljudi koji rade u građevinarstvu i veliki dio ih radi na autocestama. Tu su velike investicije, golemi je broj kooperanata, a sreća je da na svim tim međunarodnim natječajima pobjeđuju hrvatske tvrtke i hrvatski konzorcij. To je odgovor onima koji tvrde da se u Hrvatskoj gradi skuplje. I na natječajima u drugim zemljama hrvatske građevinske tvrtke dobivaju posao, primjerice u Kataru, Albaniji, a nedavno su dobile posao i u Crnoj Gori. To su najbolji dokazi da hrvatski građevinari rade vrhunski kvalitetno i konkurentno, odnosno jeftinije od ostalih. Udio građevine u BDP-u također nije zanemariv. Prema tome, to je doista motor gospodarskog razvoja kad je u pitanju gradnja autocesta, a da ne govorim koji su multiplikativni efekti autocesta, jer to je doista nemjerljivo. Recimo, autocesta od Osijeka do Splita bit će i u gospodarskom, prometnom, turističkom i svakom drugom smislu dodatni motor razvoja cijele te regije.
• Iz oporbe napadaju Vladu zbog gradnje Pelješkog mosta. Postoji li mogućnost da zbog krize njegova gradnja dođe u pitanje ili će jedino doći do usporavanja tempa?
- Pelješki most se već gradi i on će se izgraditi. To se neće zaustaviti. Gradnja se samo može prolongirati godinu dana ili dulje. Meni je žao što se to pitanje toliko ispolitiziralo jer se doista radi o jednom izuzetnom projektu za koji su rađene studije isplativosti i studije o demografskim, socijalnim, gospodarskim i prometnim efektima koje će most dati nakon izgradnje. Sve te studije govore u prilog gradnji Pelješkog mosta. Prema tome, riječ je o projektu koji Hrvatska čeka, možemo slobodno reći, 300 godina, otkad su dva dijela hrvatskog teritorija odvojena, i to je pitanje nacionalnog ponosa i nacionalne potrebe povezivanja dva dijela Hrvatske. No, most je apsolutno gospodarski opravdan i sad u vremenu recesije, jer daje efekte odmah - zapošljava građevinske tvrtke, zapošljava hrvatske škverove koji će raditi pilote za temelje mosta, zapošljava Đuru Đakovića i čitav niz hrvatske proizvodne industrije, na desetke tisuća radnika, a daje efekte i dugoročno. Sad se rade temelji upornjaci koji su na kopnu, a prva zabijanja tih pilota u morsko dno, od kojih su neki dugi oko sto metara, počet će krajem godine. Most, dakle, ide svojom dinamikom koja će biti malo usporena s obzirom na financijsku situaciju, ali od toga ne odustajemo.
• Rebalansom proračuna prihodi vašeg ministarstva smanjeni su za 867,4 milijuna kuna. Hoće li to dovesti u pitanje realizaciju najvažnijih projekata? Jeste li od nekih morali odustati?
- Od projekata nećemo odustati nego ćemo ih malo prolongirati u skladu s financijskim mogućnostima.
• No, smanjena su sredstva za modernizaciju željeznice, za 114 milijuna kuna. Neće li to odgoditi modernizaciju?
- U jednom dijelu hoće, no to nas s druge strane tjera da tražimo unutarnje rezerve. Željeznica ima goleme kapacitete i nepokretnu imovinu. Ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni pa se kriza neće osjetiti kad je u pitanju modernizacija. Kad su u pitanju druge stvari vezane uz sigurnost željezničkog prometa, održavanje, subvencije, tu novca ne manjka i to će biti održavano na najvišoj razini.
• U Hrvatskoj se trenutno, uz Vladine subvencije, gradi 11 brodova. Koliko će to pridonijeti povećanju domaće flote?
- To je gospodarski projekt kojim Vlada potiče gradnju brodova za hrvatske brodare u hrvatskim brodogradilištima. Težak je više od 500 milijuna dolara i s jedne strane daje sigurnost toj djelatnosti, a s druge strane, hrvatski brodari koji već desetljećima plove u međunarodnoj plovidbi na vrlo oštrom međunarodnom tržištu dobivaju nove moderne brodove, s kojima mogu biti konkurentni. Ti brodovi zadovoljavaju najviše standarde zaštite okoliša i hrvatske brodarske tvrtke lakše će dobivati posao. Te tvrtke su doista perjanice hrvatskog gospodarstva jer rade odlično, priznati su i kao tvrtke i kao pomorci u čitavom svijetu i za njih nema problema.
• Planiraju li se nove brodske linije za prijevoz putnika?
- Broj linija se povećava iz godine u godinu. Ove će godine Jadrolinija dobiti još jedan novi trajekt pa što se toga tiče - nema nikakvih problema.

Marijan Lipovac