• Je li novonezaposlenih na Zavodu više nego inače?
- Priljev nezaposlenih u siječnju uvijek je povećan. Potkraj siječnja prošle godine u evidenciji je bilo 261.129, a ove godine 254.291 ljudi. Nezaposlenost je 2,6 posto niža i to će potrajati još neko vrijeme. Ipak se u evidenciju prijavilo 4068 ili 18 posto više ljudi, nego u siječnju 2008., odnosno 26.408 u odnosu na lanjskih 22.340. Iako je pritisak na Zavod nešto veći, još se ne radi o dramatičnom priljevu, jer je u ovim neizvjesnim okolnostima mnogo važnije pratiti kretanje zapošljavanja. No, kriza nam je tu - ne više kod susjeda, već na našim vratima.
• Najavljuje li loš siječanj još goru godinu?
- Nezaposlenost ima specifična ciklička kretanja zbog sezonskog karaktera mnogih djelatnosti, posebno u turizmu, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Ona uvijek raste početkom godine i opada od ožujka, a najniža je ljeti, pa ponovo raste potkraj listopada i početkom studenog. U siječnju je nezaposlenost općenito najveća. Unatoč toj cikličnosti, treba istaknuti da nezaposlenost godinama opada. Gospodarski rast je niži nego prethodnih godina, što se reflektira i kroz pritisak novopridošlih na Zavod za zapošljavanje. No, nisu problem tvrtke koje su se zaista našle na udaru smanjenja vlastite gospodarske aktivnosti, nego svi poslodavci koji krizu koriste kao izliku za otpuštanje radnika. A tih ima. U krizi su najugroženija radna mjesta u radnointenzivnoj djelatnosti. Svjedoci smo velikih problema u prerađivačkoj, posebno drvoprerađivačkoj i tekstilnoj industriji, te za one usmjerene na izvoz.
Za nas je posebno važan turizam, jer se ljudi u krizi najprije odriču ljetovanja. Zato u turizmu neće biti toliko otpuštanja, ali će se manje zapošljavati. Opadanje prometa može donijeti otpuštanja i u trgovini. To se odnosi na trgovce, komercijaliste i knjigovođe. Ako se znatnije povise kamatne stope na stambene zajmove, to bi moglo potaknuti krizu u građevinarstvu, a onda i otpuštanja zidara, tesara, armirača... Opadanje realnog dohotka obično utječe i na smanjenu potražnju za osobnim i kulturnim uslugama, pa i za radnicima pripadajućih zanimanja. Poslodavci u vrijeme krize otpuštaju zaposlene na određeno vrijeme, i to one nižih kvalifikacija.
• Može li kriza biti prilika i za nove poslove?
- Kriza je doba životnog ciklusa gospodarstva koje može otvoriti nove vidike i prisiljava da se drukčije sagleda situacija i traže nove mogućnosti. U prošlosti su u vrijeme najvećih gospodarskih kriza nicale nove tvrtke koje su kasnije postale divovi. Njihovi su osnivači vidjeli priliku, prepoznali potrebu na tržištu bez obzira na klimu koja je vladala u okruženju, ugrabili su je i danas su oko nas. The Cable Network News (CNN) nastao je 1980. u vrijeme recesije, a danas ga gleda 1,5 milijardi ljudi. Thomas Edison izumio je žarulju i osnovao je General Electrics 1876., usred šestogodišnje recesije. U vrijeme velike depresije 1939., Bill Hewlett i David Packard osnovali su Hewlett Packard u garaži, a danas ta tvrtka ima prihode veće od 100 milijardi dolara. Bivši student Harvarda Bill Gates osnovao je Microsoft u kriznoj 1975., a danas njegova kompanija ostvaruje više od 60 milijardi dolara prihoda. Neki će iskoristiti krizu, prepoznati mogućnosti u njoj, prepoznati čišćenje tržišta i dati nešto novo. Bit će vizionari - igrači budućnosti koji će ponuditi nova radna mjesta.
• Je li Zavod spreman na eventualno nagli porast nezaposlenosti?
- Zavod se znao nositi i s mnogo većim brojem nezaposlenih. Prije sedam godina bilo ih je 415.000, a znat će to i sad. Morat ćemo se posvetiti svojim temeljnim aktivnostima usmjerenim na nezaposlene osobe i njihovu motivaciju i aktivaciju u traženju posla. To znači informiranje, savjetovanje, profesionalno usmjeravanje, radionice, obrazovanje, pa sve do financijske potpore u njihovu zapošljavanju. Mnogo će se pozornosti posvetiti i drugoj strani, odnosno našoj temeljnoj ulozi - posredovanju pri zapošljavanju i radu s poslodavcima radi pronalaženja više novih radnih mjesta. Jer, i u najvećoj krizi ima slobodnih radnih mjesta, deficitarnih zanimanja i poslodavaca koji zapošljavaju. Mnogo ćemo se više posvetiti pronalaženju novih poslodavaca kako bismo mogli zaposliti što više ljudi.
• Za poslodavce već razvijate novu uslugu...
- Već neko vrijeme uvodimo »ključne savjetnike za ključne poslodavce«. Osnovna je filozofija da poslodavac ima jednu osobu kojoj se može uvijek obratiti, ako mu je nešto potrebno sa Zavoda, što se regulira sporazumom o suradnji. Može to biti poslodavac koji ima poslovnice diljem zemlje, multinacionalne kompanije, ali i tvrtke koje u regiji i županiji zapošljavaju velik broj radnika. Zbog složenosti i geografske rasprostranjenosti njihova poslovanja, potrebno je pojednostaviti našu komunikaciju. To ne znači da su drugi poslodavci zakinuti.
• Hoće li se više raditi s nezaposlenima?
- S njima će se morati znatno više raditi, naročito ako im nedostaju znanja i vještine, pa ćemo ih usmjeravati na dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju. Kako se pokazalo, najteže se zapošljavaju žene starije od 50 godina s nižom stručnom spremom. Više će se raditi i na upoznavanju radnog profila nezaposlenih, prolazeći kroz sve što je ta osoba već radila ili možda zna raditi. Mnogi nisu ni svjesni svojih mogućnosti i sami se ograničavaju u zapošljavanju. Primjerice, iz radnika Borova, koji je kao tehnološki višak ostao bez posla, izvlačila sam informacije o tome kako njegova šestočlana obitelj živi, ako nitko ne radi. Na kraju je rekao da proizvodi i prodaje humus dobiven od kalifornijskih glista! Tad je razgovor krenuo u drugom smjeru - kako otvoriti i registrirati obrt, dobiti državne poticaje i eventualno još nekog zaposliti. Kasnije je gospodin i otvorio obrt. Potrebno je samo usmjeriti ljude.
• Postoji li strateški plan kako se obračunati s nezaposlenošću?
- U izradi je nacionalni provedbeni plan zapošljavanja za razdoblje od 2009. do 2010. na osnovi zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja, potpisanog u svibnju prošle godine u Bruxellesu. U planu će se odrediti načelna državna politika zapošljavanja, utvrditi nadležnosti te odgovornosti tijela državne uprave i javnih ustanova u njegovoj provedbi. Time, zapravo, počinje novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja kojima je prioritet poticati zapošljavanje i obrazovanje za potrebe tržišta rada, posebno najugroženijih skupina.
• Kako predvidjeti kretanje i potrebe tržišta?
- Već nekoliko godina u Zavodu ponovo radimo anketu među poslodavcima kako bismo spoznali njihove buduće potrebe. Anketom je obuhvaćeno 15.000 tvrtki koje zapošljavaju gotovo dvije trećine svih radnika u Hrvatskoj. Njome nastojimo prikupiti informacije o očekivanjima poslodavaca, planiranim aktivnostima i zapošljavanju novih radnika. Upravo analiziramo ostvarene rezultate poslodavaca s obzirom na njihova predviđanja od prošle godine. Prije dva tjedna počeli smo provoditi ovogodišnju anketu, čiji će rezultati biti dostupni potkraj ožujka.

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš