S ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem razgovarali smo dan nakon seljačkih prosvjeda.
Na početku razgovora potvrdio je da bi se susret seljaka i predsjednice Vlade Jadranke Kosor trebao održati idućeg tjedna (najvjerojatnije u četvrtak), a najavio je i prve poteze svog ministarstva oko smirivanja situacije u poljoprivredi.
* Hoće li doista biti isplaćeni obećani poticaji i kojom dina
mikom?
– Bit će onako kako smo se i dogovorili s poljoprivrednicima: od nedjelje počinje isplata poticaja za pšenicu i uljanu repicu (60 posto) i intervencije za mlijeko, što znači da će u ovih desetak dana biti isplaćeno oko 400 milijuna kuna: 330 milijuna iznose poticaji za pšenicu i uljanu repicu, a oko 70 milijuna bit će isplaćeno kao intervencija za mlijeko.
Objektivno, stanje je teško
* Hoće li biti onoga – “da nije bilo pritisaka, ne bi nam ti poticaji bili isplaćeni”? Očekujete li nove prosvjede, zbog drugih poljoprivrednih kultura?
– Mjere koje smo proveli nisu rezultat pritiska, nego dobra volja premijerke i ostalih ministara u Vladi da se u rebalansu proračuna pronađu dodatna sredstva za poljoprivredu. U tome su pomogli i predstavnici udruga s kojima smo pregovarali i koji su pomogli da nađemo zajednička rješenja. Ovo je nešto što je bilo zacrtano i što sam poljoprivrednicima i obećao na našem prvom sastanku u Ivankovu. Naravno da smo pokušali pronaći i neke nove mogućnosti, pa smo tako prihvatili da damo intervenciju za uljanu repicu, prihvatili smo i troškove skladištenja za seljačku pšenicu, jer, s jedne strane, ne smijemo poremetiti konkurentnost naših proizvoda, a, s druge strane, realno gledano, naši su poljoprivrednici u teškoj situaciji. Prošle su godine imali stanje da je cijena kukuruza bila najviša u posljednjih 20 godina, a cijena pšenice i uljarica također, pa su na bazi tih rezultata ušli u jesensku sjetvu. Međutim, sada su proizvođači silno opterećeni jer praktički moraju dati četiri-pet kilograma merkantilne pšenice za kilogram sjemenske. Slična je situacija bila i s mineralnim gnojivima, dijelom zbog poskupljenja sastojaka, a dijelom i zbog dobre cijene pšenice, pa se zaključilo da, eto, i mineralna gnojiva mogu poskupjeti. Međutim, cijene mineralnih gnojiva ove su godine niže jer smo s Petrokemijom ispregovarali da poljoprivrednici dobiju gnojivo po diskontnoj cijeni, od 10 do 15 posto jeftinije.
Većina nije bila za prosvjede
- U 2008. godini cijena pšenice na tržištu dosegnula je najvišu razinu u proteklih 50 godina, a ovogodišnja cijena pšenice najniža je u posljednjih 20 godina. Prošlogodišnja visoka cijena pšenice prouzročila je i visoke inpute za ovogodišnju proizvodnju te za nastale okolnosti odgovornost nije na Hrvatskoj. Nitko u svijetu ne ulaže toliko u proizvodnju pšenice kao Hrvatska. Državni poticaj po hektaru od 2.250 kuna i 0,15 lipa po proizvedenom kilogramu pšenice znači, preračunano, da samo država proizvođačima daje više nego što u ovom trenutku iznosi cijena pšenice u Srbiji i Mađarskoj - izjavio je ministar Čobanković jučer u Županji.(H)
– Problem naših poljoprivrednika visoki su iznosi kredita i zaduženost. Ljudi su ulagali, povećali vrijednost svoga gospodarstva, ali, nažalost, kako poljoprivreda nije visokoakumulativna djelatnost, nastao je problem nemogućnosti uredne otplate kredita. Zbog toga će jedna od naših glavnih mjera ići za pokušajem pregovaranja s poslovnim bankama i da ponudimo određene modalitete reprogramiranja kredita i smanjenje kamata. Da kao država stvorimo i određeni financijski okvir da bi se to moglo ostvariti. Bojim se da ćemo teško ostvarivati konkurentnost naših poljoprivrednih proizvoda uz ovakvu zaduženost.
Realno gledano, naši su poljoprivrednici u teškoj, teškoj situaciji |
* A što je s udrugama čiji članovi nisu zadovoljni i koje prosvjeduju?
– Prije svega, kada su se najavljivali prosvjedi, nezadovoljstvo je postojalo ponajprije zbog otkupnih cijena koje su nudili prerađivači. Moram reći da većina udruga nije bila za prosvjede. Otvoreno sam rekao da smo dali maksimum i da se više ne može ostvariti ni prosvjedima. Rekao sam i da, ako se ide u prosvjede, onda ne može biti i pregovaračkog procesa. I mislim da je bolje za proizvođače imati dobar pregovarački proces nego blokirati granične prijelaze i sami sebi skakati u stomak. Prosvjedi su najprije bili motivirani teškom situacijom u poljoprivredi, ali se u to – kao obično, ubace i politikanti koji ih žele iskoristiti za svoje političke ciljeve, procjenjujući da je to dobar medij kome se može prodati dobra priča i dignuti ih protiv aktualne vlasti. Toga je bilo. S druge strane ima i pojedinaca koji su se željeli nametnuti i profilirati pričom – “novca ima, državu treba pritiskati da da još itd., treba prosvjedovati, zaprječavati granicu.” Ali, zadovoljan sam, jer je najveći dio naših poljoprivrednika svjestan da se više od ovoga ne može. A oni drugi, da smo im ispunili i sve najnerealnije zahtjeve, i tada bi išli u prosvjede – da budu “glavni baje” u medijima – kao što to radi Tomislav Pokrovac, koji se želi profilirati kao glavni seljački vođa.
Vesna KLJAJIĆ
|
