savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=2919&ante-beljo
Osoba: Beljo Ante
Datum: 25.01.1999
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

• Poklapaju li se poslovi Hrvatske matice iseljenika s osnovnom zadaćom Ministarstva povratka i useljeništva?
- Hrvatska matica iseljenika ima zadaću suradnje s Hrvatima izvan granica hrvatske države, dakle dok žive u drugim zemljama. Kad se oni odluče na povratak u Hrvatsku, tada skrb o njima preuzima Ministarstvo povratka i useljeništva. Iz ovakvog opisa je vidljivo da Matica i Ministarstvo nipošto ne »konkuriraju« jedni drugima, već su, dapače, komplementarni u svojim djelovanjima.
• Jeste li upoznati s podatkom, iznijetim nedavno u javnost, o broju Hrvata u Njemačkoj koji su tamo još uvijek registrirani kao Jugoslaveni?
- U Njemačkoj je postojao taj famozni obrazac koji su svi stranci morali ispunjavati, Jedan je papir, primjerice, vrijedio za sve koji su dolazili s prostora bivše Jugoslavije, i na njemu su se oni »vodili« kao Jugoslaveni. Međutim, ako se netko htio ipak prijaviti kao Hrvat, onda je morao osobno otići u njihove državne urede i sam prijaviti promjenu. Najnoviji njemački statistički podaci ukazuju jedino da su naši ljudi, koji su u Njemačkoj završili kao dio velikih europskih ekonomskih migracija, bili praktički nemarni i nisu obavili potrebne »tehničke« izmjene.
 

U Njemačkoj je postojao taj famozni obrazac koji su svi stranci morali ispunjavati, jedan je papir vrijedio za sve koji su dolazili s prostora bivše Jugoslavije i na njemu su se oni »vodili« kao Jugoslaveni. Ali, ako se netko htio ipak prijaviti kao Hrvat, morao je osobno otići u njihove državne urede i sam prijaviti promjenu, kaže Ante Beljo, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

• Jeste li vi zadovoljni brojem od 50.000 povratnika u Hrvatsku?
- Nisam zadovoljan brojem, premda vrlo dobro znam da je pitanje povratka proces koji traje i do 4-5 godina i koji zahtjeva rješavanje mnogo problema, ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemlji iz koje se odlučuju na povratak. S druge strane, možda je najveći problem na koji nailaze povratnici nedovoljno razvijena svijest u Hrvatskoj o povratnicima, odnosno da oni donose nešto novca, neka nova iskustva i otvaraju neka nova radna mjesta upravo lokalnom stanovništvu.
Treba prestati razmišljati o povratnicima kao o nekakvoj konkurenciji te im, kao u gotovo svim zapadnim zemljama, omogućiti lakše dobivanje građevinskih dozvola, pokretanja biznisa, osloboditi ih, barem u početku, raznih gradskih i županijskih davanja dok ne »stanu na noge«. Molim vas, samo je u Njemačkoj u njihovoj udruzi ugostitelja registrirano više od 4,5 tisuća Hrvata kao vlasnika restorana i svi dobro posluju. A svaki od njih je zainteresiran za povratak u Hrvatsku i kupnju nečega u domovini! Zar nije žalosno da ti ljudi ulažu u Španjolskoj i Italiji, a ne u svojoj Hrvatskoj?
• Iz koje zemlje je realno očekivati najveći priljev povratnika?
- Najveći potencijal za Hrvatsku što se tiče povratnika leži u Južnoj Africi. Tamo živi 15-20 tisuća Hrvata, uglavnom dobrostojećih ljudi, koji se zbog svih tih promjena u Južnoj Africi namjeravaju iseliti. Zar Hrvatskoj ne bi bilo u interesu da se oni vrate u domovinu, umjesto da odu u neke treće zemlje?

Željko Garmaz