savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=6187&nikola-ruzinski
Osoba: Ružinski Nikola
Datum: 26.01.1999
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Znanost je jedan od proklamiranih nacionalnih prioriteta. Ali, s druge strane, znanstvena je javnost sklona suditi da tromjesečno otezanje s imenovanjem ministra znanosti i tehnologije svjedoči da vlasti i nije stalo do znanosti.


O tome smo razgovarali s prof. dr. Nikolom Ružinskim, koji je već tri godine zamjenik ministra znanosti i tehnologije, a već sto dana i prvi čovjek Ministarstva bez ministra. Ružinskog se smatra i najizglednijim kandidatom za novoga ministra.
- Ne bih se složio da vlasti nije stalo, jer, recimo, otkad je na brzinu otišao ministar Ivica Kostović, imao sam mnogo razgovora o znanosti sa svim odgovornim ljudima u Vladi. Imali smo i veliku podršku oko pregovora sa Sindikatom znanosti, a u međuvremenu smo potpisali i Kolektivni ugovor. Upravo je na sjednici Vlade prihvaćen plan rada Ministarstva. Zašto nema ministra? Zašto nije imenovan? Možda se sada radi samo o danima. No, to je pitanje za premijera. Očito razlozi postoje, ali ih se ne može svesti na nebrigu prema Ministarstvu.
• Kakvi su izgledi za spajanje ministarstava znanosti i prosvjete, o čemu se puno nagađa?
- Sve je to vezano uz promjenu Zakona o Vladi. U trenutku kada taj zakon bude u izradi i u proceduri, moći ćemo razgovarati o tome koja će se ministarstva možda spojiti ili ukinuti. Zasad, Ministarstvo znanosti i tehnologije nije sudjelovalo ni u kakvim razgovorima ili u izradi planova oko spajanja s Ministarstvom prosvjete i športa, a ni Ministarstvo prosvjete nije sudjelovalo u takvim razgovorima.
• Mislite li da bi spajanje dvaju ministarstava bio dobar potez?
- Pa, iskreno, mislim da je sadašnji ustroj Ministarstva znanosti i tehnologije dobar. Da je takav model dobar pokazuju i iskustva drugih, čak i razvijenih zemalja Zapada. Mislim da na strani Ministarstva znanosti ne postoje posebni argumenti za spajanje s drugim ministarstvom.
• Vaše je Ministarstvo u proračunu dobilo tek deset posto više nego lani. Udio znanosti u bruto domaćem proizvodu kroz proračunski novac sada je oko 0,4 posto. Predsjednik Sabora je najavljivao bolje dane - od 1,5 posto bruto proizvoda za znanstvena istraživanja u 2000., do dva posto u 2005. godini.
- Trebalo bi malo ispraviti te vaše brojke. Proračun je rastao za 8,8 posto, dakle Ministarstvo je raslo više. Ističemo da smo - sada kad postoje problemi oko financiranja mirovina, zdravstva, koji su i doveli do toga da se ne može odvojiti onoliko za znanost koliko smo planirali - ipak prošli relativno dobro. Nije dovoljno, ali je znakovito. U Nacionalnom programu smo stvarno predvidjeli brži rast financiranja znanosti. Financiranje znanosti, prema našim istraživanjima, dostiže vrijednost od oko jedan posto BDP-a, računajući i financiranje iz gospodarstva. Sve je to na dosta niskoj razini, ali 50 posto novca iz gospodarstva je ipak pokazatelj da se nešto pokreće.

Nada Dmitrović