savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3145&slavko-linic
Osoba: Linić Slavko
Datum: 03.02.1999
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

Riječki prometni pravci vrlo su zanimljivi Mađarskoj, a to je prije nekoliko dana tijekom boravka u Rijeci naglasio i mađarski premijer Viktor Orban. Riječka luka zanimljiva je i Koreancima, čija je vlada nedavno odobrila 34 milijuna dolara kredita za obnovu lučke mehanizacije. Sve više stranih ulagača nudi kredite za obnovu luke, obećavaju i teret, a zanimaju ih i slobodne proizvodne zone unutar lučkoga prostora. O tome smo razgovarali s riječkim gradonačelnikom Slavkom Linićem, koji vjeruje da bi uz veći utjecaj ekonomije, a manji politike, naše gospodarstvo moglo biti daleko uspješnije.

• Mađarska je ozbiljno zainteresirana za riječki prometni pravac. Očekujete li skoru konkretizaciju razgovora vođenih prije nekoliko dana s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom?
- Mađarsko gospodarstvo ponovno jača, a time i njihovo zanimanje za riječki prometni pravac i riječku luku. Za te konkretne razgovore s Mađarima posebno su zaslužni Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i Lučka uprava Rijeka, koja je pripremila ponudu mogućih koncesijskih prava u luci.
• Postoji li, međutim, mogućnost da i Mađari na kraju otiđu u Kopar?
- Mađari će ocijeniti prednosti riječkoga i koparskoga prometnog pravca, odnosno odlučit će isplati li im se graditi cestu prema Hrvatskoj ili prema Sloveniji. Vjerujem da će riječki pravac dobiti prednost. Razlog za taj optimizam jesu povijesne veze Rijeke i Mađarske, ali i neke mogućnosti suradnje glede koncesija na lučkom dobru, u čemu je hrvatsko zakonodavstvo trenutačno fleksibilnije od slovenskog. Drago mi je što je premijer Viktor Orban neki dan došao u Rijeku cestom te se na taj način uvjerio da je dobar dio tog prometnog pravca izgrađen.
• Što mislite o trenutačnoj situaciji u riječkoj luci?
- Sadašnja Lučka uprava nije u stanju osigurati teret za riječki prometni pravac. Pribojavam se štetnosti njihova daljnjeg djelovanja, jer je u pitanju ista politička struktura koja je već uništila riječko brodogradilište »3. maj« i brodarsko poduzeće »Croatia Line«.
• Kakva budućnost, po Vašem mišljenju, očekuje riječku luku?
- Vjerojatno se u riječkoj luci nikada više neće pretovarivati sedam milijuna tona tereta godišnje, ali sa tri do pet milijuna tona kvalitetnog tereta može dobro poslovati. Na lučkom području bi sada trebali podizati pogone moderne tehnologije, otvoriti slobodnu zonu i razvijati tercijalne djelatnosti. Ne slažem se s time da »Luka d.d.« dobije koncesijski ekskluzivitet na što većem lučkom prostoru, već samo na onome koji je u stanju kvalitetno koristiti, a time će se ostaviti mogućnost privlačenja drugih koncesionara koji bi u luku mogli skrenuti nove terete i investicije.

Damir Herceg