Na tvrdnju da se Vlada na posljednjoj sjednici »povukla« s prijedlogom da se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćaju i na honorare, zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić za Vjesnik kaže:

- Povlačenje prijedloga mjera u obliku u kojem su se našle pred Vladom nisam shvatila kao konačno odustajanje od njih. Mislim da mogućnost plaćanja doprinosa i na honorare i dalje ostaje jedan od prijedloga mjera za poboljšanje učinkovitosti naplate doprinosa, u smislu pokušaja da se u sustav naplate doprinosa uvede reda. No, mjere možda neće ostati u obliku u kojemu ih je definiralo Povjerenstvo za učinkovitu naplatu doprinosa.
• U zadnje su se vrijeme mogli čuti različiti prijedlozi, primjerice da se doprinos na ugovore o djelu plaća samo ako je riječ o zaposlenome koji je inače prijavljen na minimalac.
- Nisam čula za to, pa ne mogu komentirati. Žao mi je što je jedna dobra mjera dovedena u pitanje zato što svi detalji prije njezina predstavljanja javnosti nisu bili definirani do kraja. Naglasak je stavljen samo na učinke tih mjera - na to da treba prikupiti novac za isplatu mirovina i pokrivanje »rupa« u zdravstvenome fondu, a nije bilo govora o tome što će ljudi koji plaćaju doprinos dobiti zauzvrat. Bilo bi dobro govoriti o proširenju osnovice za plaćanje doprinosa, ali i u kontekstu činjenice da će oni koji ga budu plaćali na taj način ući u sustav socijalne skrbi, odnosno jednoga dana imati pravo na mirovinu i na temelju tog razdoblja. Isto je i s pravom na zdravstvenu zaštitu. Na žalost, to se ne vidi u prijedlogu mjera, jer Povjerenstvo vjerojatno nije bilo dovoljno stručno da razradi i taj dio. No, kad govorimo o proširenju osnovice za plaćanje doprinosa, mislim da se to onda mora vidjeti i u pravima koja će obveznici doprinosa ostvariti te da će se to vidjeti u novom prijedlogu mjera.
• To znači da se od doprinosa na honorare ne odustaje?
- Mislim da se još uvijek razmišlja o tome, ali treba dobro proanalizirati koji su to oblici rada podobni za izjednačavanje s radom utemeljenim na ugovoru o radu. Osobno mislim da su sasvim podobni za to ugovori o djelu, jer ćete u praksi naći one koji imaju ugovor o radu na minimalnu plaću, dok se ostatak isplaćuje preko ugovora o djelu. Mislim da je to dosad bio jedan od načina izbjegavanja plaćanja obveza, jer se događa da ti ugovori u potpunosti odgovaraju onima o radu. Kad bismo odredili obvezu plaćanja doprinosa i na honorare, mnogi bi poslodavci biti kažnjeno zbog izbjegavanja plaćanja, dok bi zaposlenici ostvarili pravo na to da traže doprinose za razdoblje u kojem nisu plaćani, što znači da bi neki poslodavci doprinose morali platiti retroaktivno.
• Nedavno je objavljeno da je ugovore o djelu sklapao i Mirovinski zavod, što znači da i državne institucije izbjegavaju plaćanje doprinosa.
- Toga ima mnogo u državnim institucijama, tijelima lokalne uprave i samouprave, što znači da bi primjena te mjere imala svoje razloge. No, prije toga treba redefinirati pojam rada, ugovora o djelu i autorskom honoraru, odnosno vidjeti koji bi oblici rada bili pogodni za njezinu primjenu.

Marijana Matković