Uz prijedloge izbornoga sustava stručne radne skupine i oporbene šestorice, svoj izborni prijedlog uputili su i predstavnici Hrvatske stranke prava. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom HSP-a Antom Đapićem.

• Koja je osnovna razlika Vašega prijedloga u odnosu na prijedlog stručne skupine?
- Temeljna razlika je u tome što po izbornome prijedlogu HSP-a ne bi bilo deset izbornih jedinica, već bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica u kojoj bi se biralo po razmjernome sustavu. Problem je u tome što se po prijedlogu stručne skupine ne bi mogao točno odrediti izborni prag, budući da po predloženoj metodi prag može iznositi različiti postotak dobivenih glasova. Osim inzistiranja na realnome broju izbornoga praga, većina elemenata u izbornome prijedlogu HSP-a poklapa se s dokumentom stručne skupine.
• Kakav je stav HSP-a prema posebnoj listi za dijasporu?
- HSP podržava postojanje posebne liste za dijasporu, s time da je nužan kompromis oko broja zastupnika koji bi se birali na toj listi. Pitanje je treba li se birati baš 12 zastupnika kao do sada, ili bi taj broj trebao biti manji. Po našemu prijedlogu, uvela bi se i novost institucije glasovanja u odsutnosti, po kojoj bi se građanima pismenim putem omogućilo glasovanje, kao što je to slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama.
• A postoje li sličnosti s izbornim prijedlogom oporbene šestorice?
- Nema gotovo nikakvih sličnosti između našega i prijedloga šestorice. Jedina zajednička točka je potreba uvođenja višestranačke izborne kontrole. Nemamo iluzija da će izborni zakon biti donijet protiv volje HDZ-a kao vladajuće stranke, ali ćemo zato inzistirati na demokratskome minimumu, kojim bi se omogućilo pošteno provođenje izbora, a to je zajamčena kontrola izbora, uz ravnopravno financiranje svih političkih stranaka koje sudjeluju na izborima.
• Kakav je stav HSP-a prema mogućnosti korištenja teritorija Republike Hrvatske u eventualnome kopnenom napadu snaga NATO-a na SR Jugoslaviju?
- HSP se oštro protivi takvome razvoju događaja. A upravo zbog toga i izražavamo sumnju u razloge nedavna posjeta ministra vanjskih poslova Mate Granića SAD-u, kao i u dolazak posebnog izaslanika američkoga predsjednika Roberta Gelbarda u Hrvatsku. Preduvjet za dolazak snaga NATO-a u Hrvatsku treba biti ulazak naše zemlje u tu organizaciju. Inače, kakve koristi imamo od toga, s obzirom na to da ovo nije naš rat.
Prije osam godina međunarodna je zajednica mirno promatrala srpsku agresiju na Hrvatsku. Zato mi sada moramo pronaći svoje gospodarsko-financijske interese i izvući maksimum iz ove situacije. Ali, čini mi se da do sada naša diplomacija nije napravila ni približno onoliko koliko je realno trebala napraviti.

Goran Borković