Nakon višegodišnjih pregovora, u srijedu je u Dubrovniku napokon potpisan ugovor o izgradnji termoelektrane Jertovec između HEP-a i američke tvrtke »Enron«. To je povod za razgovor s ministrom gospodarstva Nenadom Porgesom, koji je i sam bio jedan od sudionika u sklapanju tog značajnog projekta.

• Kako se osjećate nakon konačnog zaključivanja tog za Hrvatsku važnog posla? To je i korak dalje u međusobnim odnosima Hrvatske i SAD-a.
- Osjećam se sjajno, jer narednih nekoliko mjeseci neću više morati voditi skrb o tom projektu, iz jednostavnog razloga što je »loptica« sada u »Enronovom« dvorištu. Najkasnije u roku od 18 mjeseci, a nadamo se da će to biti i ranije, »Enron« bi trebao zatvoriti financijsku konstrukciju.
• Vjerujete li da će gradnja TE Jertovec početi u roku od 18 mjeseci?
- Gradnja ne mora nužno započeti u sljedećih 18 mjeseci, ali u tom roku »Enron« mora pružiti dokaze da je zatvorio financijsku konstrukciju.
l Direktor i predsjednik »Enrona« Sutton obećao je da će Jertovec biti najbolja termoelektrana, koja će raditi na najučinkovitiji način i proizvoditi kvalitetnu električnu energiju.
- Nisam tehnički dostatno educiran da potvrdim ili opovrgnem tu izjavu. Ali, jedan od razloga zbog čega je još 1996. potpisano »pismo namjere« s »Enronom« je vjerovanje u njihovu tehničko-tehnološku superiornost. Naravno, zato smo s njima i pregovarali na temelju takva vjerovanja.
• Što gradnja Jertovca donosi Hrvatskoj? Znači li nakon ovog potpisivanja da svi oni koji su bili sumnjičavi nisu bili u pravu?
- Jako je teško, ako ne i nemoguće, ovaj sporazum svesti na puki komercijalni dogovor dviju strana, HEP-a uime Hrvatske i »Enrona«. Taj ugovor treba promatrati u obliku koncentričnih krugova. Prvi je da se time završava dio zamišljenih ideja one predsjedničke misije SAD-a kojoj je bio na čelu pokojni ministar trgovine Ron Brown. »Memorandum o razumijevanju« je potpisan u nastavku te misije, koju je vodio tadašnji sekretar trgovine Kantor.
Druga dimenzija je perceptivna, jer moramo priznati da Hrvatska, iako je uspjela sačuvati kreditni rejting, na međunarodnim tržištima kapitala plaća »spreed« na LIBOR daleko viši no što je to bila u situaciji plaćati prošlih godina. Razmjerno veliki »igrač« na svjetskom energetskom tržištu kao što je »Enron« i potpisivanje sporazuma može pridonijeti uvjerenju da je Hrvatska nezasluženo kažnjena prosudbom rizika, kojeg onda plaća kroz premije na LIBOR. To je poruka i svim ulagateljima koji možda i ne znaju gdje je Hrvatska da je, kad »Enron« kao snažna tvrtka ulaže u našu državu, vrijeme da se i male i srednje tvrtke upute prema Hrvatskoj.
• Što bi bio treći dio tog projekta?
- Treći dio projekta, najvažniji dio, treba tražiti u činjenici da je u cijeli projekt od početka bio uključen velik broj visokorangiranih dužnosnika s obje strane, koji nužno nisu energetičari. To govori da tu nije isključivo riječ o energetski i komercijalno mjerivom projektu, već da Hrvatska ima očekivanja koja sežu i izvan toga. To će pridonijeti dodatnom pozitivnijem stavu i američke administracije prema pojedinim prioritetima Hrvatske u neposrednoj i srednjoročnoj budućnosti.

Andrea Latinović