ZAGREB, 28. srpnja – Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša ovih se dana oglasio jasnim stajalištem o Paktu o stabilnosti kojem će pripasti i Hrvatska. U cjelini, on je zadovoljan Paktom, ali upozorava na rečenicu u tekstu sporazuma, koja bi mogla biti ključna za Hrvatsku i to, što je najvažnije, u negativnom smislu. Ta rečenica glasi: »Konstatiramo da će Europska unija na temelju Bečkih zaključaka Europskog vijeća izraditi zajedničku strategiju za zapadni Balkan kao temeljnu inicijativu«, a budući da te strategije još nema, Budiša smatra da tu dvojbu treba hitno raščistiti.

• Gospodine Budiša, pretpostavljate li koja bi, za Hrvatsku, mogla biti dobra, a koja loša verzija te strategije?
- Mislim da je dobra verzija jedino uklanjanje te rečenice iz Pakta o stabilnosti. Trebalo bi pitati Matu Granića, ministra vanjskih poslova, kako je došlo do toga da se u Pakt ubaci ta rečenica. Tim više, jer je poznato da se Hrvatska tome opirala. Kad sam postavio pitanje u saborskoj raspravi o Paktu, ministar Granić mi je rekao da termin zapadni Balkan upotrebljava Europska unija iz čega bi se moglo zaključiti da to možda nije koncepcija iza koje stoji SAD. Stav je HSLS-a da je Pakt pozitivan politički program, a Hrvatska može iskoristiti niz prednosti tog političkog projekta. No, ne vidimo nikakvog razloga da se u sklopu Pakta stvaraju posebni aranžmani za skupinu zemalja, i to pod naslovom zapadnog Balkana, u koji, po Granićevoj izjavi, ulaze Hrvatska, BiH, SR Jugoslavija, Makedonija i Albanija. Tko nam može argumentirano obrazložiti to da je u sklopu Pakta potrebno stvoriti i nekakav poseban aranžman, dodatni pakt? Zašto Hrvatska ne bi uspostavljala jednako dobre i čvrste odnose sa Slovenijom i Makedonijom, Bugarskom i Albanijom?
 

• Rekli ste da se u Saboru nije glasovalo o Granićevu izvješću o vanjskoj politici i Paktu, a da su događaji poslije pokazali i zašto se nije glasovalo. Možete li to pojasniti?
- Reći ću svoju tezu, svoj politički stav, a vi sami procijenite koliko je moja argumentacija uvjerljiva. Izvješće je nosilo naziv »Izvješće potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova«, a ne »Izvješće Vlade RH o vanjskoj politici«. Možda je to bilo slučajno, ali da je to bilo izvješće Vlade RH, o njemu bi se, po Poslovniku Sabora - glasovalo. Ovako, ne može se poreći da se u Saboru nije raspravljalo o Paktu, ali se nije glasovalo o izvješću, pa ni o Paktu o stabilnosti. Istine radi, Pakt nije dokument koji traži ratifikaciju Sabora, ali mislim da ovoga puta nije slučajno da se nije glasovalo. Tome treba dodati da parapolitičke organizacije, bliske HDZ-u, najavljuju demonstracije, prosvjede, prozivaju za nacionalnu izdaju, pozivaju na nepotpisivanje tog dokumeta, govore da će oni koji potpišu taj dokument biti nacionalni izdajice, itd. Mislim da se s njima upravlja izvana i da se stvara psihoza u Hrvatskoj koja ima i dimenziju unutarstranačkog sukoba, kako u sklopu HDZ-a tako i među strankama i to o pitanju o kojem bi se trebao postići konsenzus u Hrvatskoj.
• Na što mislite kad kažete da se s njima upravlja izvana?
- Nisam mislio izvan Hrvatske, nego da na te stranke i organizacije utječe netko drugi.
• Može li se neglasovanje u Saboru uzeti kao alibi pri eventualnim kritikama Hrvatske na tekst Pakta o stabilnosti?
- Ne bih išao tako daleko, jer mislim da ni parlamenti drugih zemalja nisu formalno usvajali Pakt o stabilnosti. Ipak, indikativno je što se ovoga puta u Saboru nije glasovalo o ministrovu izvješću.
• U medijima se pojavila informacija o tome da se Mađarska i Slovenija protive Paktu, jer drže, kao Hrvatska, da će ih prije odvesti na Istok, nego na Zapad.
- Kad sam prije mjesec i pol bio u Parizu na zasjedanju Zapadnoeuropske unije (to nije Europska unija), bilo je podneseno izrazito nepovoljno izvješće o Hrvatskoj u dokumentu koji se zvao »Izvješće o prilikama na Balkanu«. Zanimljivo je da je u tom dokumentu o Balkanu prikazano i stanje u Mađarskoj. Na sjednici je govorio i mađarski premijer Orban, koji je u svoj govor ubacio dvije rečenice o Hrvatskoj, koje se nisu nalazile u govoru podijeljenom nazočnima. On je rekao da istaknutu ulogu među zemljama zapadnog Balkana treba odigrati Hrvatska. To je bila intervencija u posljednjem trenutku i Mađarska tada nije izražavala rezerve prema Paktu. U svakom slučaju, za nas su Mađarska i Slovenija ključne, odnosno ključno je da u Paktu budu te dvije zemlje. Bez njih bi to za Hrvatsku bila posve neprihvatljiva asocijacija.
 

• Prošlog vikenda se na skupu europskih socijaldemokrata u Beču, gdje je govorio i Ivica Račan, raspravljalo o Paktu. Jeste li razgovarali s Račanom o tome kako su se tretirali problemi koje spominjete?
- Račana sam, kao i ostale predsjednike stranaka šestorice, upozorio na taj dio Pakta i to prije njegova odlaska u Beč. Međutim, nisam se s njim susreo nakon što se vratio iz Beča, susrest ćemo se za nekoliko dana. Susreo sam se s Degenom koji mi je rekao što se tamo događalo, ali ništa posebno. No, upozorio sam čelnike šestorice, kao što sam upozorio i njemačkog ministra vanjskih poslova Joschku Fischera. On mi je rekao da jedino mi imamo rezerve prema Paktu, ali ne mi kao oporba, već mi kao Hrvatska.
• Mislite li da bi Sabor morao raspraviti o toj temi, osobito ako će sporna rečenica imati izrazito negativne konotacije za Hrvatsku?
- U dokumentu se navodi da je to temeljna inicijativa iz čega bi se možda moglo zaključiti, a možda je to i pretjerano, da je to temelj, a da je proširenje na 10 država određena nadgradnja. U tom slučaju se sve institucije političkog sustava u Hrvatskoj trebaju očitovati, a u prvom redu Sabor.

DEAN SINOVČIĆ