Četiri godine nakon oslobođenja, Knin je grad koji je još uvijek suočen s brojnim problemima, ponajviše na gospodarskom planu. Ali, gradonačelnik Josip Odak smatra da je u proteklo vrijeme napravljeno mnogo toga.

• Ocjenjujete li gospodarski oporavak grada zadovoljavajućim?
- Mogu govoriti uglavnom o posljednjih godinu i pol dana, otkad sam gradonačelnik. Razumljivo je da je nakon »Oluje« trebalo vremena da se grad uredi, da se srede komunalna poduzeća, obnovi vodovod. Tek nakon toga se moglo krenuti s obnovom gospodarstva, točnije njegova dijela na kojem se to moglo učiniti, primjerice u TVIK-u, Agropreradi, Dinarki, Kninjanki.
• Nezaposlenost je veliki problem u Kninu?
- Trenutačno je u gradu nezaposleno oko 3.100 ljudi, dok oko 2.500 ljudi ima posao. U odnosu na 25.000 ljudi, koliko ih ima na širem kninskom području, to je, dakle, negdje oko deset posto.
• Kako ide s povratakom izbjeglica? Što je s naseljavanjem Hrvata iz srednje Bosne?
- U Kninu živi vrlo mlada populacija s prosjekom starosti od oko 29 godina. Knin trenutačno ima između 16.000 i 20.000 stanovnika. Točan je broj teško reći, jer je dio doseljenih Hrvata iz BiH, Vojvodine i Kosova stalno »u điru«. Isto čine i Srbi povratnici, a dio ih odlazi u treće zemlje. Inače od 16.000 stanovnika Knina, 3.000 je domicilnih Hrvata koji su se vratili nakon »Oluje«. Osim njih, tu živi i oko 8.000 Hrvata iz srednje Bosne, potom oko 6.000 Srba povratnika, a tu je i 1.000 Srba koji su ostali nakon »Oluje«.
• Koliko se izbjeglih Hrvata i Srba vratilo na ovo područje?
- Vratilo se oko 95 posto Hrvata i 30 posto Srba. Inače, nema prepreka za povratak - svi se mogu vratiti, izvaditi dokumente i ostvariti imovinska, mirovinska i druga građanska prava. Ali, u javnosti se konstruiraju problemi, kada neki, poput Hrvatskog helsinškog odbora, dolijevaju ulje na vatru tamo gdje nema nikakva razloga, tražeći pritom pod svaku cijenu incidente na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi.
• Kako ocjenjujete odnose između kninskih Hrvata i Srba?
- Mogu samo potvrditi ono što je rekao i povjerenik UN-a za ljudska prava, Jiri Dienstbier, da na području grada Knina nema nikakvog kršenja ljudskih prava, nema incidenata niti ekscesa. Međutim, nitko ne može tjerati ljude da se ljube, a to međunarodna zajednica pokušava. Naravno da treba vremena za ponovnu uspostavu povjerenja. Pa, Francuska i Njemačka su tek 12 godina nakon 2. svjetskog rata uspostavile diplomatske odnose. Englezi nisu u stanju smiriti međuvjerske sukobe u Sjevernoj Irskoj, a Francuzi uopće nemaju zastupnike etničkih manjina u parlamentu. Stoga mislim da nam baš Europa i ne može stalno držati predavanja o međunacionalnim odnosima.

Gordan Pandža