PLOČE, 11. kolovoza – Ivan Pavlović bit će na čelu svoje tvrtke Luka Ploče najvjerojatnije još samo do kraja tjedna. Od sljedećeg ponedjeljka ovaj uspješni poslovni čovjek s ušća Neretve zasjest će na užareno mjesto ministra pomorstva, prometa i veza, koje je, poslije »paške blamaže«, postalo prevruće za Željka Lužavca. Iako još uvijek predsjednik Franjo Tuđman nije službeno uvažio prijedlog premijera Zlatka Mateše za njegovo imenovanje, Pavloviću neprestano u njegov Ured u pločanskoj luci pristižu brojne čestitke. Kao uspješan direktor, koji je svojim zaposlenicima tijekom svih ovih teških godina za Luku Ploče uspio osigurati redovita primanja, on je za Pločane po primitku vijesti o mogućem imenovanju za ministra, postao i svojevrsnim simbolom i ponosom.

• Jeste li iznenađeni prijedlogom premijera Mateše o Vašem imenovanju na mjesto ministra pomorstva, prometa i veza?
– To me svi pitaju ovih dana. Naravno da sam iznenađen, ali i počašćen. Mislim da su ključni argumenti premijeru Mateši u korist moga imenovanja bili uspješan oporavak Luke Ploče, odnosno razbijanje blokade pločanske luke te doprinos poduzeća u Domovinskom ratu. Naravno, tomu možemo pridodati i uspješno okončane pregovore o Luci Ploče, koji su posljednjih godina bili često predmet raznih spekulacija.
 

• Prije nekoliko dana ste u jednom razgovoru napomenuli da će promet Luke Ploče sljedeće godine dosegnuti tri milijuna tona. Znači li to da su teški dani Luke Ploče i konačno odbrojani?
– Luka je reorganizirana tako da se svako od niza poduzeća unutar te velike tvrtke brine samo o vlastitim prihodima i rashodima. Proteklo razdoblje iskoristili smo za sanaciju ratnih šteta i izgradnju terminala, misleći pri tomu posebno na konačni popravak »Obale 5«, što je stajalo 20 milijuna njemačkih maraka. Uskoro počinjemo izgradnju i RO-RO terminala na kojemu ćemo s golemom rampom 30 sa 30 metara imati mogućnost puno kvalitetnije i brže obavljati utovar i istovar kontejnera, automobila...
• Može li se Luka Ploče, u tehnološkom smislu, sada usporediti s riječkom Lukom i, posebice, s Lukom Kopar?
– Rijeka i Kopar puno su bolje opremljene luke. No, uvjeren sam da će Luka Ploče u narednom razdoblju »uzeti« dio prometa Luci Kopar, pri tom posebice mislim na preuzimanje dijela kontejnerskog prometa koparske Luke za Mađarsku, ali i 250.000 tona nafte koje je ta luka, zbog poznatih okolnosti u kojima smo se nalazili, preuzimala za tržište Bosne i Hercegovine. Definitivni uspon pločanske Luke uslijedit će izgradnjom mosta preko Save kod Bosanskog Šamca.
• U kakvom stanju su hrvatske luke danas?
– Dovoljan je podatak da su prošle godine sve hrvatske luke skupa odradile tek oko pet milijuna tona prometa, što je otprilike predratna razina samo pločanske Luke. Hrvatske luke su u dosta lošem stanju. Mora se napomenuti, da promet luka ne čine samo luke, već i kompletna državna infrastruktura, od željeznica do, primjerice, svjetionika. Od riječke Luke treba napraviti pravoga konkurenta Kopru, a u tom smislu treba tržišnim učiniti i komunalne naknade i špediterske i željezničke usluge. Luka Ploče, s obzirom da sam ja tu još uvijek direktor, u mome ministarskom mandatu nipošto neće biti protežirana u odnosu na Luku Rijeka. U stvari, to su dvije potpuno drukčije luke, od kojih je Rijeka više orijentirana na domaće tržište, a Luka Ploče na tržište BiH, istočnog dijela Mađarske, te u perspektivi i dijela Jugoslavije. Rijačka Luka je puno vrednija, ali, Ploče su se izborile za svoju tržišnu poziciju, što Rijeka nije učinila.
• Prije nekoliko dana se u Vašoj izjavi na HTV-u moglo naslutiti da želite biti »spasitelj hrvatskog brodarstva«?
– Naravno da bih volio biti spasitelj hrvatskog linijskog brodarstva, no, problema je isuviše mnogo. Znam da se radi studija o spasu Croatia Linea, ali u Hrvatskoj se mora postići da linijskom brodaru ne dodjeljujemo samo direktne subvencije, nego mu moramo pomoći i kroz izgradnju brodova. Pedeset posto hrvatske vanjske trgovine mora biti voženo hrvatskim brodovima. Jezikom brodara, roba se mora kupovati na FOB, a prodavati na CIF!
• Što ćete učiniti u izgradnji prometnica?
– U svakom slučaju inzistirat ću na manje cesta, na izgradnji kapitalnih pravaca, od kojih posebno ističem povezivanje sjevera i juga auto-cestom Zagreb-Split-Dubrovnik, auto-cestu Goričan-Zagreb-Rijeka, te peti koridor Mađarska-Ploče.
• Jeste li upoznati sa stanjem u području telekomunikacija, te u zračnom prometu?
– Ministarstvo pomorstva, prometa i veza pokriva jedno dosta široko područje. Najvažnije mi je u svemu da nasljeđujem, kako kažu, dosta kvalitetnu ekipu suradnika koji će me u vrlo kratkom razdoblju upoznati sa svim gorućim problemima. Mislim da je u ovome trenutku najvažnije spriječiti raspad hrvatskog brodarstva, te ću s najvećim intenzitetom krenuti upravo u tom smjeru. Za ostale stvari, nadam se, imat ćemo uskoro priliku puno opširnije razgovarati.

ŽELJKO GARMAZ